Briga o tijelu i vježbanje sve su važniji uslijed sjedilačkog načina života

Godinama na samom vrhu ljestvice studijskih programa koje mladi odabiru, najčešće ga biraju oni koji „žive“ sport – sportašice i sportaši. To su mladi aktivni ljudi koji osjećaju prednosti kretanja i koji žele ljubav prema kretanju prenijeti i novim generacijama djece koji previše vremena provode pred ekranima. Svi smo svjesni važnosti kretanja i posljedica nekretanja, ali aktivne navike nije lako steći – potreban je trud, upornost i vrijeme. Svi smo tijekom izolacije mogli osjetiti koliko je našem tijelu važna aktivnost. Potencijal kineziološke struke u ovom trenutku je ogroman radi višestrukih zdravstvenih dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti i sporta. Mislim da to mladi i aktivni ljudi sa zdravim životnim navikama prepoznaju, ističe ddr.sc. Sanja Šalaj, prodekanica za znanost KIF-a.

Studijski programi Kineziološkog fakulteta su prema omjeru broja prvog prioriteta i upisne kvote među pet najpoželjnijih programa ove akademske godine …

Studijski programi Kineziološkog fakulteta su prema omjeru broja prvog prioriteta i upisne kvote među pet najpoželjnijih programa ove akademske godine, stoji u obavijesti Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Višemjesečna prikovanost mladih za televizore, internete i razne druge telekomunikacijske gadgete učinili su svoje. Zapravo, to „novo normalno“ na koje nas epidemiolozi upozoravaju tek počinje. S korona virusom ćemo (očito) još dugo živjeti te će socijalna distanca (a onda i razni oblici nastave, poučavanja i rada na daljinu) biti dio naše svakodnevnice. Stoga zapravo i ne čudi da su budući studenti prepoznali važnost koju će tjelovježba i briga o vlastitom fizičkom zdravlju imati u budućnosti. Mjesto gdje takve kompentecije i stručna  znanja mogu dobiti – Kineziološki fakultet Sveučilištu u Zagrebu. Smješten vrlo prigodno kraj velikog studentskog naselja Stjepan Radić na Savi.

Zbog svega rečenog povećan interes ne čudi izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević, dekana KIF-a na kojem trenutačno studira više od 2 500 studenta svih razina i programa. Govori nam kako su njihovi studijski programi i proteklih godina bili dobro plasirani na različitim ljestvicama poželjnih i popularnih studija. Kineziološki fakultet kontinuirano radi na promidžbi kineziologije, sporta i tjelesne aktivnosti te javnost sve više i više prepoznaje važnost ovog zanimanja:

U ovim vremenima posebno naglašavam koliki je doprinos tjelesne aktivnosti na ukupno zdravlje čovjeka, a pri tom uvijek ističem da je najvažnije da provođenje bilo koje vrste tjelesne aktivnosti treba prepustiti stručnim osobama, bilo da se radi o nastavi u obrazovnim ustanovama, ili sportu u klubovima, vježbanju u raznim fitnes centrima itd. Isto tako ne isključujem i popularnost pojedinih sportova u Hrvatskoj… Konačno sve to doprinosi prepoznatljivosti našeg fakulteta i sve većem broju zainteresiranih za upis na naše studijske programe, navodi Krističević

Specifičnost prakse u nastavi na daljinu

Na integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Kineziologija već je u ljetnom roku popunjena kvota od 230 studenata. Natječaj za upis specijalističkog diplomskog stručnog studija Izobrazba trenera i sveučilišnog doktorskog studija Kineziologija bit će u idućoj akademskoj godini, jer upisi za navedene studijske programe odvijaju se svake druge godine. U postupku je i otvaranje novog poslijediplomskog specijalističkog studijskog programa Prevencija i rehabilitacija sportskih ozljeda u suradnji sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarina koji bi sljedeće godine trebala upisati prva generacija studenata.

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Kineziologija traje pet godina (deset semestara), na kojem svi studenti tijekom prvih šest semestara slušaju isti nastavni program, koji se sastoji od predmeta temeljnih kinezioloških disciplina i interdisciplinarnih područja. Upisom četvrte godine studija (sedmog semestra) svaki student upisuje jedan od 23 smjera koji mu po završetku studija daje i dopunsku kvalifikaciju za rad u području izabranog sporta, kineziološke rekreacije, kineziterapije ili sportskog menadžmenta. Preddiplomski stručni studij Izobrazba trenera je studij u trajanju od šest semestra odnosno tri studijske godine. Ovaj se studij izvodi kao redovni i izvanredni studij, postoji 42 smjera, koja se otvaraju obzirom na interes studenata. Završetkom student stječe stručne kompetencije za rad u odabranom sportu, sportskoj rekreaciji, fitnesu ili kondicijskoj pripremi sportaša. Na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Izobrazba trenera ponuđeno je 27 smjerova, a završetkom istog studenti stječu najvišu razinu stručne kompetencije za rad u odabranom sportu, sportskoj rekreaciji, kondicijskoj pripremi sportaša ili fitnesu.

KIF je godinama na samom vrhu ljestvice studijskih programa koje mladi odabiru, najčešće ga biraju oni koji „žive“ sport – sportašice i sportaši. To su mladi aktivni ljudi koji osjećaju prednosti kretanja i koji žele ljubav prema kretanju prenijeti i novim generacijama djece koji previše vremena provode pred ekranima. Svi smo svjesni važnosti kretanja i posljedica nekretanja, ali aktivne navike nije lako steći – potreban je trud, upornost i vrijeme. Svi smo tijekom izolacije mogli osjetiti koliko je našem tijelu važna aktivnost. Potencijal kineziološke struke u ovom trenutku je ogroman radi višestrukih zdravstvenih dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti i sporta. Mislim da to mladi i aktivni ljudi sa zdravim životnim navikama prepoznaju, ističe pak d dr. sc. Šanja Šalaj, prodekanica za znanost.

Otkriva kako velik broj studenata kontinuirano odabire smjerove „Kondicijska priprema sportaša“ i „Kineziterapija“ koji ih pripremaju za najšire tržište rada u području sporta i rekreacije. Diplomirani kineziolozi sa oba navedena smjera stječu kompetencije za visokokvalitetan individualiziran trenažni proces sa različitim populacijama od djece do starijih osoba, od neaktivnih ljudi do vrhunskih sportaša. Upravo su zbog toga najtraženiji na tržištu i nalaze dobra radna mjesta ili pokreću vlastite centre.

Zanimalo nas je kako su nastavu, za ova vrlo praktična i fizička zanimanja, izvodili od ožujka, od korona lockdowna, ali i zagrebačkog potresa. Saznajemo do dekana da se u ljetnom semestru nastava teoretskih predmeta izvodila u potpunosti na „online“ način. Međutim, s obzirom na specifičnosti studija u dijelu praktičnih predmeta, odlučili su se za kontaktnu nastavu tijekom mjeseca lipnja, naravno, poštujući pri tom sve mjere i preporuke nadležnih tijela.

Dobrodošao povratak na fakultet

Poučeni iskustvom korona lockdowna te oplemenjenim novim, silom prilika stečenim kompetencijama, i dekani i drugi djelatnici KIF-a vrlo su se aktivno pripremali za novu akademsku godinu. Posebice jer se ne zna hoće li se korona vratiti u većoj mjeri pa fakulteti opet budu primorani raditi na daljinu. Dekan otkriva:

Najavili smo našim nastavnicima koji imaju nastavu u zimskom semestru da se pripreme za izvođenje „online“ nastave, opskrbili smo se potrebnim dezinficijensima, toplomjerima i drugom opremom, u tijeku je i postupak nabave maski za sve zaposlenike i studente Kineziološkog fakulteta… Kao i u prethodnom semestru i u ovom naša sastavnica prilagodit će se situaciji i iz nje pokušati izvući najbolje.

Tijekom proteklih par mjeseci nastavnici Kineziološkog fakulteta uložili su dakle znatne napore da studentima što brže osiguraju većinu mogućih resursa u on-line okruženju kojima bi se nastavni proces za studente mogao nastaviti, potvrđuje nam prof. dr. sc. Ljubomir Antekolović, prodekan za osiguranje i unapređenje kvalitete.

Najveći izazovi, kaže, odnosili su se na postizanje ishoda učenja koji su definirani nastavnim planovima i programima, a do kojih je nastavnicima i studentima lakše doći kontaktnom nastavom i ispitivanjem uživo:

Rad na različitim on-line platformama i dodatna komunikacija sa studentima vrlo često je bila izvan svih okvira radnog vremena i radnog tjedna. No, sve navedeno provedeno je u suradnji sa studentima koji su ostali zainteresirani i motivirani da zajedno s nastavnicima u trenutnim uvjetima ostvare što bolji rezultat. Za nastavnike i studente bilo je izrazito povoljno što je u posljednjem dijelu ljetnog semestra omogućen povratak na Fakultet te je u kontaktnim uvjetima održana praktična nastava, omogućeno organizirano vježbanje studenata. Time je nama nastavnicima olakšano da u realnim uvjetima, uz korištenje specijaliziranih rekvizita i sportskih dvorana postignemo studentima prenesemo znanja neophodna za postizanje praktičnih ishoda učenja, prisjeća se Antekolović.

Pošto se u današnje vrijeme puno toga može ostvariti na daljinu korištenjem dostupnih tehnologija i platformi, i kineziolozi su bili spremni na promjene u pristupu poučavanju. No, isto tako svjesni su činjenice da ni jedan studij kineziologije na preddiplomskoj ili diplomskoj razini ne može u potpunosti biti realiziran on-line učenjem. Postizanje većine praktičnih znanja i vještina u kineziologiji zahtjeva specijalizirano okruženje za poučavanje kao i vođeni nastavni proces (trening) od strane nastavnika ili trenera. Korištenje on-line poučavanja je dobrodošla nadopuna standardnim oblicima poučavanja u području kineziologije.

Zbog toga je dobrodošla činjenica da KIF već godinama organizira radionice na kojima nastavnici s više iskustva prenose svoja znanja u on-line poučavanju svima koji su zainteresirani za postavljanje svojih predmeta u on-line okruženje. U tom smislu i djelatnici Centra za informatičku potporu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom u Zagrebu osiguravaju otvaranje svih kolegija na platformi Merlin.

Postizanje teorijskih ishoda učenja stoga se uglavnom moglo ostvariti u on-line okruženju. Nastavnici su učinili iznimne napore da studentima to i omoguće. Jasno je ipak, a i anketa koju su proveli sa studentima to pokazuje, da studenti više preferiraju kontaktnu nastavu.

Svakako da je svima najviše poteškoća izazvalo postizanje praktičnih ishoda učenja za koje su potrebni specifični uvjeti koje osiguravamo u svojim prostorima, uvjetima terenske nastave izvan Fakulteta. To je jedino prirodno i logično okruženje u kojem naši nastavnici i studenti mogu vježbati te postići zadane ishode učenja. Stručna praksa u školama, sportskim klubovima, društvima sportske rekreacije, fitnes centrima u realnim uvjetima provođenja procesa nastave tjelesne i zdravstvene kulture, treninga, rekreativnog vježbanja nezamjenjiv je dio školovanja. Takav oblik praktičnog rada studenata nema alternativu u on-line okruženju, zaključuje Antekolović.

Novi objekti i sportski tereni

Prodekanica Šalaj govori je proteklo online razdoblje svima je bilo novo, ali su „izdržali“. Održavanje nastave online, dodaje, imalo je svojih prednosti i mana, koje su pokušali utvrditi kroz studentske ankete. Iz njih su, primjerice, saznali da studenti vole pratiti snimljena video predavanja iz vlastitog doma bez dolaska na fakultet, koje mogu pregledati u bilo kojem trenutku u skladu sa drugim obavezama ili kada su odmorni. Iako svi očekuju da se studij vrati „na staro“, prodekanica Šalaj smatra da iz ovog iskustva trebaju trajno preuzeti sve dobre mogućnosti i iskoristiti potencijale e-učenja.

Određen broj nastavnih sadržaja već smo imali pripremljene za e-učenje, ali to nije bilo dovoljno. Promijenilo nam se radno vrijeme, komunikacija sa studentima se utrostručila, nije bilo puno vremena na raspolaganju, a trebalo je snimati predavanja, pripremati upute i materijale. Sve se promijenilo, bili smo kreativniji i maštovitiji, ali bilo je prvi puta i sigurno može bolje. Puno smo naučili od studenata i njihovih povratnih informacija te usporedbi „online“ i „obične“ nastave i nastavnog opterećenja.

Šalaj poručuje i kolegama i studentima, ali i svima ostalima koji su primorani na sjedilački način života da odaberu aktivnost u kojoj uživaju i koju žele redovito provoditi. Nakon toga da se dodatno posavjetuju s kineziologom što bi u odnosu na njihoc zdravstveni i motorički status još bilo potrebno ugraditi u svakodnevno kretanje i vježbanje.

Minimizirati utjecaj „online novog normalnog“ odnosno previše sjedenja za računalima možemo aktivnim pauzama svakih 20 minuta, te promjenama životnih navika pri čemu ćemo u rasporedu naći vremena za trening ili za kretanje, odnosno vrijeme za sebe i svoje zdravlje, mudro govori prodekanica za znanost.

Kako saznajemo od dekana Tomislava Krističevića, fakultet se u skorijoj budućnosti planira proširiti izgradnjom novog objekta u sklopu kojeg bi bili i moderni laboratoriji Sportsko dijagnostičkog centra i Instituta za kineziologiju te vanjski tereni za pojedine sportove koji trenutno nedostaju. Što se tiče nabavke nove opreme (bilo za potrebe nastave ili znanstveno-istraživačkog rada) oslanjaju se na vlastite prihode i projekte financirane iz tuzemnih ili inozemnih institucija. Među kadrovima, dekan posebno ističe velik broj vanjskih suradnika, pogotovo onih koji predaju na stručnim studijima, a koji su ujedno prepoznati i u praksi. Takva kadrovska slika i programsko usmjerenje garantiraju da će Kineziološki fakultet biti među prvim izborima i nadolazećim generacijama studanata. Uostalom, da parafraziramo najgledaniji hrvatski film svim vremena  – tko vježba, zlo ne misli.

Ćiro, Kostelić i Dalić znanja stjecali na KIF-u

Brojni bivši i sadašnji studenti KIF-a, kao i neki zaposlenici fakulteta, prepoznatljivi s u području sporta. Među njima najzvučnija imena su: Zlatko Dalić, Branko Ivanković, Ćiro Blažević, Dimitris Itoudis, Stojko i Josip Vranković, Slaven Rimac, Ante Kostelić, Nikola Bralić, Ivica Tucak, Igor Hinić, Slavko Goluža, Irfan Smajlagić, Marija Anzulović, Slavica Kuzmanić, Pero Kuterovac, Igor Jukić, Luka Milanović, Marijo Možnik, Damir Martin, Valent i Martin Sinković te Gordan Giriček.

Doc. dr. sc. Dario Škegro, predstojnik Zavoda za opću i primijenjenu kineziologiju

Nitko vas ne može pripremiti na lockdown

Korona je dosta stvari promijenila. Sama činjenica da obavljate sve putem elektroničke komunikacije čini sve neobičnim. Naravno, bilo je potrebno određeno vrijeme da se prilagodimo ali sve je nekako išlo bez prevelikih poteškoća. Ja sam imao sreću da sam nastavu odradio u zimskom semestru pa sam bio ipak malo rasterećeniji od kolegica i kolega čiji su predmeti u ljetnom semestru. Ipak, bila je tu svakodnevna komunikacija putem različitih platformi (Merlin, MS Teams, elektronička pošta i dr.) sa studentima ali i kolegama nastavnicima što se pokazalo kao vrlo učinkovito.

Naravno da su praktičan rad, metodika učenja motoričkih zadataka, usvajanje motoričkih znanja i druge praktične aktivnosti izazovni u kontekstu online nastave, ali treba imati na umu kako je omjer tzv. praktičnih i teorijskih predmeta na fakultetu oko 50:50, s tim da i praktični predmeti imaju značajan dio teorijske komponente tako da i u online okruženju itekako imamo što za raditi.

Za situaciju kao što je ova, u kojoj smo se u vrlo kratkom periodu našli u potpunom lockdownu vas ne može nitko pripremiti. Međutim, čini mi se kako je većina naših nastavnika, posebno onih koji su imali nastavu u ljetnom semestru, promptno reagirala i na temelju kombinacije postojećih rješenja koja su korištena i prije pandemije (platforma za e-učenje Merlin) i nekih novih rješenja (MS Teams, Zoom itd.) jako dobro odradili sve svoje obveze i studentima osigurali najbolje u danim okolnostima.

Marko Bošnir, student pete godine

Nezamislivo postalo – stvarnost

Studiranje kineziologije u vrijeme korone nije ni lagano ni normalno, s čime bi se vjerujem složili i drugi studenti. Snalazimo se na razne načine, baš zbog naše specifičnosti, odnosno praktične nastave koja je ključna na Kineziološkome fakulteta. Iako moram reći da, primjerice, hrvanje tijekom ove epidemije nismo radili u parkovima, znači kontaktno, već su nabavljene lutke kako bismo mogli odraditi vježbe.

Rođen sam u Zagrebu, cijela moja obitelj su punokrvni Purgeri, i moram priznati da nas je puno više preplašio potres u ožujku nego cijela ova strka oko korona virusa. Pogotovo jer živimo na Gračanima gdje se dobro treslo, još tjednika nakon prvog udara. Nisam u svojih 25 godina mogao zamisliti da bi se u mome gradu moglo tako nešto dogoditi, međutim polako su se stvari vratile u normalu i više o tome ne razmišljamo.

Sada sam na zadnjoj godini studija, na izlaznim vratima s KIF-a, a oko odabira fakulteta nisam dvojio jer je sport moja ljubav od malih nogu. I to je bio jedini studij na kojem sam se vidio. Sport je dakle moja budućnosti, iako je korona malo poremetila planove. Ne znam, možda bih se odlučio za mjesto profesora tjelesnog u nekoj školi, jer će trebati zamjena zbog silnih samo izolacija koje nas čekaju. Ili pak ostati u nogometu, gdje već godinama radim s djecom i to me jako veseli. Znam i da su i putovanja jako otežana zbog korone, ali ja i onako namjeravam ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj pa me to ne brine previše.

Doc. dr. sc. Tomislav Đurković, predstojnik Studijskog centra za izobrazbu trenera

Treneri vrlo traženi

Sport je da nas izuzetno popularan i sve više dostupan mladima. Veliki broj djece svakodnevno se uključuje u sportske programe. Tijekom bavljenja određenim sportom vežu se za tu aktivnost, sportsku okolinu te sportski način života. Želeći ostati u “svijetu sporta” upisuju studijske programe Kineziološkog fakulteta kako bi se educirali i otvorili sebi mogućnost rada u svim pravcima kineziologije…

Kvalitetnu karijeru naši studenti mogu ostvariti u svim pravcima kineziologije – ovisno o željama i afinitetima. Završenim redovitim integriranim studijem Kineziologije dobivaju široko kineziološko znanje sa odgovarajućom specijalizacijom na 4. i 5. godini studija koje ih priprema za trenutan rad u praksi. Što se tiče stručnih studija najpopularniji su programi kps i fitnesa koji pružaju mogućnost rada u širokoj paleti sportova jer svaki sport treba kondicijskog ili fitnes trenera dok treneri ekipnih ili individualnih sportova specijalizaciju mogu realizirati samo u svom sportu.