Knjiga kao temelj znanja i akademske izvrsnosti u vremenu umjetne inteligencije

Dan sveučilišne knjige okupio je danas u sjedištu Sveučilišta u Zagrebu autore, znanstvenike i predstavnike akademske zajednice, otvorivši prostor za razgovor o ulozi sveučilišne knjige, obrazovanja i znanstvene misli u vremenu ubrzanoga razvoja umjetne inteligencije i novih tehnologija.

Objavljivanjem sveučilišnih udžbenika, priručnika i znanstvenih monografija Sveučilište u Zagrebu nastavlja ostvarivati svoju trajnu misiju – promicanje znanstvene izvrsnosti, unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja i njegovanje hrvatskoga jezika u akademskom diskursu. Sveučilišna knjiga pritom nije samo izvor znanja i nezaobilazna potpora nastavnom procesu, nego i trajni zapis znanstvenih postignuća, intelektualnog stvaralaštva i doprinosa akademske zajednice razvoju društva.

Dan sveučilišne knjige organiziran je kao jedno od događanja u okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, koji se od 3. do 14. studenoga održava u povodu početka 358. akademske godine. Bogatim programom Tjedna Sveučilišta sveučilišnoj se zajednici i široj javnosti predstavljaju različiti aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj, njegov znanstveni, obrazovni i kulturni doprinos te uloga u razvoju društva.

Posebna priznanja najproduktivnijim sastavnicama

Svečani program otvorio je prorektor Sveučilišta u Zagrebu za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prigodnim obraćanjem okupljenim sudionicima. Istaknuvši kako je u akademskoj godini 2025./2026. tiskano 24 sveučilišnih udžbenika, 10 sveučilišnih priručnika, tri prijevoda i jedna sveučilišna monografija, prorektor je naglasio važnost kontinuiranog objavljivanja sveučilišne literature za razvoj znanstvene djelatnosti i unaprjeđivanje kvalitete visokoškolskog obrazovanja.

“Zahvaljujemo svima koji su sudjeluju u razvoju sveučilišne knjige i stvaranju povoljnih izvora znanja za buduće naraštaje studenata” rekao je prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu

Prigodom Dana sveučilišne knjige, svečano su dodijeljena posebna priznanja Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, Ekonomskom fakultetu i Medicinskom fakultetu kao najproduktivnijim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u stvaranju djela sveučilišne nastavne literature u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis.  

U ime Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta priznanje je primila izv. prof. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta, prodekanica za studente i studijske programe. Priznanje Ekonomskom fakultetu preuzela je dekanica prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dok je u ime Medicinskog fakulteta priznanje primila prof. dr. sc. Venija Cerovečki, pomoćnica dekana za poslijediplomske studije.

„Istina je ostala bosa i ogoljena“

O važnosti i mijenama pisane riječi kroz vrijeme, govorio je novinar i diplomat Mirko Galić u izlaganju pod nazivom „Pisana riječ – nekad i danas”.

Govoreći o važnosti knjige kao temeljnog izvora znanja, Mirko Galić istaknuo je kako ona, unatoč brojnim promjenama u načinu prenošenja i usvajanja informacija, ostaje nezamjenjiv temelj ljudske spoznaje. Osvrćući se na promjene u novinarskoj profesiji, iz vlastitoga je profesionalnog iskustva ukazao na velike preobrazbe kojima je novinarstvo bilo izloženo tijekom godina, osobito pod utjecajem ubrzanoga tehnološkog razvoja, novih vrijednosti i promijenjenoga društvenog i kulturnog okruženja.

„U digitalnom dobu sve se odvija velikom brzinom, svijet se mijenja i mnoge vrijednosti postaju upitne. Pojavila se umjetna inteligencija, koja je za mene velika zagonetka – pitanje je gdje smo sada i kamo će nas sve to odvesti. Napredak ne možemo zaustaviti, ali u onome što je čovjek stvorio, što stvara i što će tek stvarati, kriju se i određene opasnosti. Došli smo do trenutka u kojem se moramo zapitati može li čovjek uistinu kontrolirati ono što je sam stvorio”, istaknuo je Mirko Galić.

Osvrvnuvši se na položaj istine u suvremenom informacijskom i komunikološkom okruženju, Galić je rekao:

„Ako smo danas doista došli u fazu koju je Mark Twain predvidio porukom da laž obiđe svijet dok istina obuje cipele, onda mislim da današnja istina više nema ni cipele koje bi obula – ostala je bosa i ogoljena.“

Knjiga i obrazovanje u vrijeme umjetne inteligencije

Sveučilišna nastavna literatura temeljna je potpora obrazovnom procesu, ali i važan pokazatelj znanstvene snage i stvaralačkog potencijala Sveučilišta u Zagrebu. Ona povezuje istraživački rad nastavnika s nastavnim procesom te studentima omogućuje sustavno usvajanje znanja, stjecanje kompetencija potrebnih za suvremeno društvo i tržište rada te razvijanje kritičkog razmišljanja kao ključnog u vremenu novih tehnologija.

U panel-raspravi pod nazivom Knjiga i obrazovanje u vrijeme umjetne inteligencije sudjelovali su novinar i diplomat Mirko Galić, povjesničar dr. sc. Robin Harris, izv. prof. dr. sc. Gabrijela Kišiček s Filozofskoga fakulteta, predsjednik Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Uprave kompanije Ericsson Nikola Tesla i Gordan Kragić iz Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.

„Ne bih smio imati sumnju veću od nade i strah veći od snage, ali ako postoji nešto što može kontrolirati ovaj nekontrolirani, improvizirani rad centara moći, to je onda intelektualna elita“ poručio je Galić.

Izazovi koje postavlja umjetna inteligencija

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, profesorica Kišiček je istaknula kako problem nije u samoj tehnologiji, već u ljudima koji je koriste, naglasivši da se ne trebamo bojati umjetne inteligencije, nego načina na koji je ljudi primjenjuju. Pritom je istaknula važnost odgovornosti i etičnosti kao ključnih načela u korištenju tehnološkog napretka, upozorivši kako umjetna inteligencija može donijeti brojne dobrobiti i koristi, ali jednako tako može biti zloupotrijebljena za manipulaciju i druge štetne svrhe.

Odgovarajući na pitanje o tome što bi sveučilišta trebala pružiti studentima kako bi bili konkurentni na tržištu rada, Siniša Krajnović istaknuo je kako je umjetna inteligencija najveća tehnološka promjena našega doba, kojoj je potrebno pristupiti ozbiljno i odgovorno. Naglasio je kako je njezino prihvaćanje nužno za očuvanje konkurentnosti te da se njezinim razvojem i primjenom trebaju odgovorno baviti pojedinci, institucije, sveučilišta, gospodarstvo i države. Pritom je upozorio kako će izostanak odgovornog pristupa umjetnoj inteligenciji imati dugoročne posljedice za društvo i civilizaciju.

Govoreći o očuvanju povjerenja u društvu u vremenu umjetne inteligencije, Galić je upozorio na izazove koje donosi ubrzani razvoj tehnologije i sve veća količina informacija koje pojedinac ne može u potpunosti provjeriti. Istaknuo je kako širenje neprovjerenih informacija narušava povjerenje u medije, politiku i društvene autoritete, zbog čega je važno razvijati kritičko promišljanje i odgovornost.

O utjecaju umjetne inteligencije i novih tehnologija Robin Harris istaknuo je kako one već značajno utječu na društveno-ekonomske odnose. Upozorio je kako se pisanje govora ne može svesti na puko sažimanje informacija i nizanje statističkih podataka, već zahtijeva razumijevanje osobe kojoj je govor namijenjen.

Goran Kragić je pohvalio velik broj naslova koje je Sveučilište u Zagrebu ove godine prevelo na hrvatski jezik, čime je studentima omogućilo pristupačnije usvajanje znanja, istaknuvši kako je riječ o izvrsnom smjeru daljnjeg razvoja sveučilišne nakladničke djelatnosti. Osvrćući se na izazove umjetne inteligencije, upozorio je kako knjiga postaje sve manje konkurentan medij zbog brzine i dostupnosti digitalnih alata, a ne zbog kvalitete njezina sadržaja. Pritom je, iz studentske perspektive, ukazao i na sve veće vremensko opterećenje studenata, zbog čega posežu za bržim i dostupnijim izvorima informacija.

Svi su se panelisti složili kako je kritičko razmišljanje jedan od ključnih preduvjeta odgovornog, moralnog i etičnog korištenja umjetne inteligencije. Istaknuli su kako tehnološki napredak donosi brojne mogućnosti, ali i izazove koji zahtijevaju promišljen i odgovoran pristup, pri čemu obrazovanje, akademska zajednica i razvoj sposobnosti kritičkog prosuđivanja imaju nezamjenjivu ulogu.