Mlade obrazujemo za profesije budućnosti!

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu s početkom nove akademske godine ušao je u novo razdoblje – 1. listopada dekansku dužnost preuzeo je prof. dr. sc. Borivoje Pašić, koji će na čelu Fakulteta naslijediti prof. dr. sc. Vladislava Brkića, nakon njegova drugog i posljednjeg mandata.

Profesor Pašić dobro poznaje RGNF iz gotovo svih perspektiva: na njemu je studirao, izgradio znanstvenu i nastavnu karijeru, a posljednjih godina kao prodekan za nastavu i studente bio je neposredno uključen i u upravljanje Fakultetom. Danas na Zavodu za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku sudjeluje u nastavi niza kolegija povezanih s bušenjem, izradom, opremanjem i održavanjem bušotina te novim tehnologijama i digitalizacijom eksploatacijskih polja.

U dekanski mandat pritom ne ulazi kao netko tko tek treba upoznati upravljački sustav Fakulteta jer mu je upravo iskustvo prodekana za nastavu i studente, ističe, omogućilo širi pogled na funkcioniranje RGNF-a i povezivanje njegovih različitih sastavnica. Od prethodne uprave želi zadržati kontinuitet, poglavito nakon akreditacije novih studijskih programa, uspješne reakreditacije i snažnijeg pozicioniranja Fakulteta u javnosti, ali istodobno najavljuje daljnje jačanje međunarodne prepoznatljivosti, privlačenje stranih studenata, združene studije s međunarodnim partnerima, programe cjeloživotnog obrazovanja i energetsku obnovu fakultetske zgrade.

Vladislav Brkić: Naši studenti mogli bi biti pioniri rudarstva na drugim planetima!

Jedan od njegovih glavnih izazova bit će i pokazati budućim studentima da rudarstvo, geologija i geološko inženjerstvo te naftno inženjerstvo nisu struke prošlosti, nego područja izravno povezana s energetskom tranzicijom, geotermalnom energijom, kritičnim mineralnim sirovinama, zbrinjavanjem otpada i smanjenjem emisija stakleničkih plinova. O tome kako je gotovo slučajno završio na naftnom rudarstvu, zašto bi isti profesionalni put ponovno izabrao, što želi promijeniti kao dekan te gdje vidi RGNF u hrvatskom i europskom visokoobrazovnom prostoru, razgovarali smo s novoizabranim dekanom Borivojem Pašićem.

– Moram biti potpuno iskren i reći da sam na studiju Naftno rudarstvo RGNF-a završio gotovo sasvim slučajno. Naime, negdje pred kraj svog srednjoškolskog obrazovanja razmatrao sam upis nekoliko studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu koja nisu imala međusobno dodirnih točaka, a još manje veze s naftnim rudarstvom. Slični problemi mučili su većinu đaka iz moje generacije, a pretpostavljam da situacija nije drugačija ni danas, pa se rješenje našlo, kako to obično biva, u obliku očinskog savjeta. Naime, upravo sam se na očev savjet prijavio na ranije spomenuti studij, i tako je započelo moje istraživanje ovoga za mene do tada nepoznatoga područja. Studij sam završio u roku, i baš kad sam planirao otisnuti se na neku platformu ili bušaći brod, dogodio se drugi presudni trenutak, koji je nepovratno usmjerio moju karijeru prema nastavničkom pozivu u visokom obrazovanju. Netom nakon završetka studija zaposlio sam se na mjestu znanstvenog novaka na projektu voditeljice prof. dr. sc. Nediljke Gaurine Međimurec, danas profesorice emerite Sveučilišta u Zagrebu, s mišlju kako bi bilo dobro doktorirati sad dok sam u naletu, a onda se otisnuti na toliko željeni teren. I kako to obično biva, taj nalet sad traje već dugih dvadeset godina, i da opet biram, izabrao bih isti put. U međuvremenu sam zaključio da je ovo moj životni poziv: iz dana u dan uživam u poslu koji radim, a osobito u radu sa studentima, govori nam dekan Pašić na početku našega razgovora dok sjedamo u njegov fino rashlađen ured, nasuprot zagrebačkih +38 koji su tih dana vani pošteno topili asfalt.

Posebno veseli kontinuirani porast interesa za pojedine studije kod osoba oba spola, te se približavamo trenutku kada će na RGNF-u studirati podjednak broj studentica i studenata

Što Vas je privuklo upravo području rudarstva, geologije i naftnog inženjerstva? Je li odabir ove struke bio planski ili se interes razvijao tijekom studija i prvih profesionalnih iskustava?

Uzevši u obzir da sam pri upisu na studij znao vrlo malo o naftnom rudarstvu općenito, osim da se radi o bušotinama i platformama, moj interes za struku razvijao se paralelno s napretkom na studiju. Tu su presudni dojam na nas ostavili naši profesori, osobito na stručnim kolegijima, koji su nam kroz zanimljiva predavanja i terensku nastavu približavali ljepote ovog poziva. U međuvremenu sam, surađujući s dragim kolegicama i kolegama s drugih studijskih programa, otkrio čari rudarstva, geologije i geološkog inženjerstva, ali je naftno rudarstvo i dalje ostalo moja prva ljubav, naravno u profesionalnom smislu. Tijekom studija najviše me je zanimalo područje izrade i opremanja bušotina, a zahvaljujući radu na ranije spomenutom znanstvenom projektu te disertaciji, dobio sam i priliku profesionalno se dalje razvijati u području koje me zanimalo. Tu je također i odlično radno okružje te dragi ljudi s kojima surađujem, a bez čije pomoći i savjeta vjerojatno ne bih bio osoba kakva sam danas niti na mjestu na kojem se nalazim danas.

Rudarstvo, geologija i naftno inženjerstvo desetljećima su se doživljavali kao tradicionalno „muške“ struke. Kakva je danas struktura studenata RGNF-a prema spolu i primjećujete li posljednjih godina veće zanimanje studentica za ova područja?

Nažalost, vrlo je teško pobjeći od predrasuda koje nas prate jednako dugo koliko kao struke i postojimo. Međutim, stvari se polako mijenjaju, a mladi ljudi polako počinju shvaćati od čega je satkan svijet koji nas okružuje. Danas dosta ljudi uzima stvari zdravo za gotovo i zaboravlja da svijet u kojem danas živimo ne bi bio isto mjesto bez utjecaja struka čije stručnjake obrazuje upravo Rudarsko-geološko-naftni fakultet. Stoga našu promidžbu danas usmjeravamo prema mladim ljudima, budućim studentima, pokazujući im da stručnjaci, koji se obrazuju na našem Fakultetu, i u energetskoj tranziciji i četvrtoj industrijskoj revoluciji imaju bitno mjesto. Recikliranje otpada, iskorištavanje geotermalne energije, kritične mineralne sirovine, smanjenje emisije stakleničkih plinova samo su neke od danas bitnih tema koje smo ugradili u naše nove studijske programe i koje su, na naše zadovoljstvo, prepoznali i budući studenti. Posebno veseli kontinuirani porast interesa za pojedine studije kod osoba oba spola, te se približavamo trenutku kada će na RGNF-u studirati podjednak broj studentica i studenata, što je do prije desetak godina bilo nezamislivo.

Preuzimate dužnost dekana nakon prof. dr. sc. Vladislava Brkića. Što smatrate najvažnijim dijelom nasljeđa njegova mandata koji želite nastaviti, a u kojim područjima želite otvoriti novo poglavlje razvoja Fakulteta?

Ovdje bih odmah želio zahvaliti prvenstveno prof. dr. sc. Vladislavu Brkići, ali i prof. dr. sc. Zoranu Nakiću, koji su kao dekani Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta prepoznali potencijal u meni za obnašanje dužnosti prodekana za nastavu i studente. Iako se ova pozicija percipira kao jedna od najkompleksnijih prodekanskih pozicija, moram biti iskren da mi je ona omogućila da steknem svojevrsnu širinu u pogledu na to što Fakultet predstavlja u zajednici te kako povezati sve kotačiće da bi sustav dobro funkcionirao u cjelini, te se iskreno nadam da sam opravdao njihovo povjerenje. Što se tiče osvrta na proteklih pet godina pod vodstvom dekana prof. dr. sc. Vladislava Brkića, mislim da je napravljen dodatan iskorak naprijed. Osim što Fakultet pomalo dobiva mjesto u javnom prostoru koje i zaslužuje s obzirom na važnosti struka za koje se stručnjaci obrazuju na njemu, tu je i akreditacija novih sveučilišnih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa, ali i uspješno proveden postupak reakreditacije Fakulteta, koji bi trebao rezultirati izdavanjem dopusnice od nadležnog ministarstva. Smatram da u sljedećem razdoblju trebamo nastaviti s jačanjem prepoznatljivosti Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta u nacionalnim i inozemnim okvirima. Energetska obnova zgrade, privlačenje inozemnih studenata, osnivanje združenih studijskih programa s međunarodnim partnerima, osnivanje komore, programi cjeloživotnog obrazovanja… samo su neke od tema na kojima bismo trebali svi zajedno poraditi u sljedećem razdoblju.

S kojim glavnim programskim i razvojnim idejama ulazite u dekanski mandat? Koja biste tri cilja željeli ostvariti kako biste na kraju mandata mogli reći da je RGNF napravio značajan iskorak?

Sve svoje ideje i zamisli oko razvoja Fakulteta u sljedeće tri akademske godine sažeo sam u programu predloženika za dekana, koji je jednoglasno prihvatilo Fakultetsko vijeće Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta. Moram biti iskren da je pisanje programa bio i najteži zadatak u cijelom ovom procesu kandidature za dekana, jer je potrebno sagledati sve aktivnosti koje pokriva Fakultet, i to u svijetlu recentnih društvenih, gospodarskih, pa i globalnih promjena. Također treba imati u vidu i kapacitete s kojima Fakultet raspolaže, ali i činjenicu da smo jedna od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, te bi naši ciljevi svakako trebali biti usklađeni s ciljevima razvoja Sveučilišta u Zagrebu u cjelini. Međutim, ako bih trebao izdvojiti neke ciljeve, onda bi to svakako na prvom mjestu bilo jačanje međunarodne prepoznatljivosti Fakulteta kroz akreditaciju združenih studijskih programa i jači angažman djelatnika Fakulteta u međunarodnim kompetitivnim projektima. Tu je također povećanje vidljivosti Fakulteta u nacionalnim i regionalnim okvirima.

Potresi, poplave, odroni i klizišta, zbrinjavanje otpada, obnovljivi izvori energije, kritične mineralne sirovine… samo su neke od tema na koje trebamo i moramo ponuditi određena rješenja i odgovore.

Kako danas ocjenjujete konkurentnost RGNF-a u hrvatskom i europskom visokoobrazovnom prostoru? Što Fakultet može ponuditi budućim studentima što teško mogu pronaći na drugim fakultetima i studijskim programima?

Ako se usporedimo sa sličnim fakultetima u okružju s kojima se trebamo i moramo uspoređivati, mislim da je Rudarsko-geološko-naftni fakultet konkurentan te se u određenim područjima čak i nametnuo kao regionalni lider i pokretač određenih aktivnosti. Tu prvenstveno mislim na grupacije nastavnika koji djeluju u području kritičnih mineralnih sirovina, miniranja i rušenja objekata, hidrogeologije, iskorištavanja geotermalne energije, zbrinjavanja i trajnog skladištenja ugljikova dioksida, ali i na nastavnike koji već godinama aktivno sudjeluju u izvođenju nastave na međunarodnim združenim studijskim programima PROMIS i TIMREX. S obzirom na to da su sva ova navedena područja iznimno bitna i u nacionalnim i u globalnim okvirima, mislim da budućim generacijama studenata možemo ponuditi mogućnost stjecanja znanja i vještina za lakše uključivanje u tržište rada i daljnji profesionalni rast i razvoj. Budući da mladi danas vode prilično aktivan život, s dosta putovanja i ne boje se promjena, mislim da bi upravo profesije koje se obrazuju na našem Fakultetu bile idealan izbor za dobar dio njih.

Zoran Čogelja: Život sam posvetio tomu da Hrvatska bude energetski sigurna!

Hrvatska ima dugu tradiciju u geologiji, rudarstvu i istraživanju te eksploataciji nafte i plina. Koliko smo danas kao država znanstveno, tehnološki i kadrovski konkurentni u tim područjima te gdje vidite najveći prostor za napredak?

Kao što sam to ranije naglasio, Fakultet raspolaže s odgovarajućim kadrovima prvenstveno za izvođenje nastave na svim studijskim razinama, ali i za provođenje visokokvalitetnih znanstvenih istraživanja te stručni rad koji nam je također iznimno bitan. Ono gdje vidimo mogući prostor za napredak je nabava dodatne laboratorijske i terenske opreme te opremanje laboratorija kako bismo zadržali konkurentnost u odnosu na usporedive fakultete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. U tom pogledu smatram da je i država kroz financiranje u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti pridonijela jačanju nacionalnih istraživačkih kapaciteta. Također, tu su i drugi programi, poput istraživanja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske koji vodi Agencija za ugljikovodike, a u čijoj realizaciji aktivno sudjeluju i zaposlenici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Ako na to dodam i neke ranije spomenute aktualne teme, onda s pravom možemo reći da profesije za koje se obrazuju stručnjaci na našem Fakultetu nisu profesije prošlosti nego budućnosti.

Jedan od najvećih izazova hrvatskih fakulteta jest privući kvalitetne maturante, ali ih nakon diplome i zadržati u Hrvatskoj. Kako RGNF može mladima pokazati da rudarstvo, geologija i naftno inženjerstvo nisu struke prošlosti nego područja u kojima ih čekaju zanimljive karijere, suvremene tehnologije i međunarodne prilike?

Premda Rudarsko-geološko-naftni fakultet obrazuje već više od šest desetljeća stručnjake za zakonom regulirane profesije, vjerujem da i dalje dobar dio građana nije svjestan činjenice da ovakav fakultet postoji u Republici Hrvatskoj. Nažalost, ovo je problem koji nas prati od početaka samostalnog djelovanja, a što je dijelom i posljedica toga što se radi o profesijama koje su dosta specifične i manje prisutne u javnosti u odnosu na one profesije s kojima se građani svakodnevno susreću, poput pravnika, liječnika, stomatologa i sl. Svjesni ove činjenice, u zadnjih nekoliko godina usmjerili smo se na aktivnu promociju prvenstveno studijskih programa koje izvodimo te s njima povezanih zanimanja. Nastojimo mladim ljudima, potencijalnim studentima Fakulteta, pokazati da tehnološki svijet koji nas okružuje, a koji mladi žive 24 sata na dan, ne bi bio moguć bez znanja i vještina stručnjaka koji se obrazuju na našem Fakultetu!

---

SPOJ ISKUSTVA I MLADOSTI

Dekan ne vodi fakultet sam. Kakvu ekipu želite okupiti oko sebe i koje osobine očekujete od svojih najbližih suradnika – prodekana, predstojnika i drugih članova uprave? Koliko će Vam biti važna kombinacija iskustva i uključivanja mlađih nastavnika i znanstvenika?

Tijekom pisanja programa pozabavio sam se i analizom kadrova kojima trenutačno raspolaže Rudarsko-geološko-naftni fakultete. Nakon detaljne analize, moram biti iskren da sam u potpunosti zadovoljan prikupljenim podatcima jer je vidljivo da je Fakultet do sada kroz godine vodio dobru kadrovsku politiku. Trenutačno imamo gotovo idealan odnos kad se pogleda raspodjela zaposlenika kroz različita zvanja, počevši od najnižeg suradničkog zvanja asistenta pa sve do osoba koje su zaposlene na znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom izboru. Ovakva raspodjela, uz činjenicu da imamo podjednak broj osoba muškog i ženskog spola, osigurava Fakultetu pravilnu smjenu generacija i prijenos znanja. U pogledu odabira prodekana, i ovdje sam se odlučio na spoj iskustva i mladosti, te će tako uz mene u Upravi Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta ostati i dosadašnji prodekan za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Stanko Ružičić te prodekan za financije i poslovanje prof. dr. sc. Vječislav Bohanek, dok će na mjesto prodekana za nastavu i studente doći doc. dr. sc. Petar Mijić. Uz dosadašnju odličnu suradnju s predstojnicama i predstojnicima zavoda, vjerujem da i u budućnosti možemo napraviti dosta dobrih stvari za Fakultet, posebice u ostvarivanju ciljeva definiranih u programu.

---

USPOREDIVOST STUDIJSKIH PROGRAMA S EUROPSKIM FAKULTETIMA

Energetska tranzicija, kritične mineralne sirovine, geotermalna energija, zaštita okoliša i održivo upravljanje prirodnim resursima sve više mijenjaju sliku struka koje se obrazuju na RGNF-u. Kako Fakultet treba odgovoriti na te promjene i koliko će se one odraziti na studijske programe i buduće kompetencije studenata?

U tom pogledu mislim da smo napravili već prvi i možda najvažniji korak. Naime, ponukani nešto slabijim rezultatom koji smo ostvarili tijekom reakreditacije Fakulteta krajem 2018., krenuli smo u sveobuhvatnu izmjenu studijskih programa. Uz svesrdnu pomoć svih nastavnika, vanjskih dionika i studenata Fakulteta, kreirali smo, a potom i akreditirali dva nova sveučilišna prijediplomska i dva nova sveučilišna diplomska studijska programa (u području naftnog rudarstva te geologije i geološkog inženjerstva) te napravili veće promjene sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studija rudarstva. U njih smo nastojali ugraditi i teme o kojima govorite, poput energetske tranzicije, kritičnih mineralnih sirovina, geotermalne energije i sl., s ciljem da buduće stručnjakinje i stručnjaci koji budu izlazili s RGNF-a imaju znanja i vještine potrebne da odgovore na zahtjeve suvremenog tržišta rada. Posebnu pažnju posvetili smo usporedivosti naših studijskih programa s onima koje izvode srodni fakulteti u Europskom prostoru visokog obrazovanja, omogućujući veću dolaznu i odlaznu mobilnost studenata i nastavnika, kao i stjecanje prijeko potrebnog međunarodnog iskustva i nastavnika i studenata.