Obilježen Dan Fakulteta prometnih znanosti
Međunarodni projekti poput IVORY-ja, koji povezuje umjetnu inteligenciju i sigurnost cestovnog prometa, ili međunarodnih poslova u Bahreinu i Ujedinjenom Kraljevstvu potvrđuju da naše znanje ima primjenu i izvan Hrvatske. Jednako je važna suradnja s domaćim institucijama i gospodarstvom, od prometnog planiranja i održive mobilnosti do sigurnosti cesta. Želimo da rezultati istraživanja postanu konkretna rješenja koja koriste društvu, poručio je dekan Šoštarić
Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu danas okuplja više od 1600 studenata na svim razinama studija, ima 211 zaposlenih te još 26 osoba zaposlenih na projektima. Na doktorskom studiju obrazuje se pak 108 doktoranada, među njima šest stranih.
I svi su oni danas imali dodatni razlog za slavlje. Naime, Fakultet je upravo danas proslavio Dan fakulteta i to svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća u dvorani unutar Kampusa Borongaj, gdje i djeluju.
Podnoseći izvješće o radu za akademsku godinu 2025./2026., dekan izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić istaknuo je rezultate u obrazovanju, znanstvenim istraživanjima, međunarodnoj suradnji i suradnji s gospodarstvom.
– Naš je cilj studentima pružiti kvalitetno i suvremeno obrazovanje koje povezuje teoriju s praksom, a gospodarstvu stručnjake spremne za tehnološke promjene. Upisne kvote za redovite studente praktički su popunjene, što pokazuje interes za naše programe. Istodobno kontinuirano uvodimo projektni rad, terensku nastavu, suradnju s tvrtkama i nove metode poučavanja, uključujući primjenu umjetne inteligencije“, naglasio je Šoštarić.
Govoreći o nastavnim iskoracima, podsjetio je na nove prijediplomske programe Aeronautika, Promet i Logistika te studij Logistika i upravljanje mobilnošću na engleskom jeziku. Diplomski programi Aeronautika i Logistika akreditirani su, dok je Promet u postupku akreditacije. Istaknuo je i međunarodni združeni studij SAFE, posvećen sustavnom pristupu sigurnosti cestovnog prometa, kao i programe stručne prakse i cjeloživotnog obrazovanja.
Znanstvenu aktivnost Fakulteta potkrepljuje 25 aktivnih znanstvenih projekata i četiri aktivna Erasmus+ projekta. U protekloj godini pokrenuto je deset novih znanstvenih projekata, a objavljeno 55 radova u časopisima indeksiranima u bazama Web of Science i Scopus, od kojih je 52 posto u kvartilima Q1 ili Q2. Obranilo se šest doktorskih disertacija, uključujući prvi dvojni doktorat u suradnji sa Sveučilištem u Hasseltu. Ujedno je realizirano 78 stručnih projekata za gospodarstvo i javnu upravu.
– Međunarodni projekti poput IVORY-ja, koji povezuje umjetnu inteligenciju i sigurnost cestovnog prometa, ili međunarodnih poslova u Bahreinu i Ujedinjenom Kraljevstvu potvrđuju da naše znanje ima primjenu i izvan Hrvatske. Jednako je važna suradnja s domaćim institucijama i gospodarstvom, od prometnog planiranja i održive mobilnosti do sigurnosti cesta. Želimo da rezultati istraživanja postanu konkretna rješenja koja koriste društvu, poručio je dekan Šoštarić.
Osvrnuvši se na budućnost, dekan je naveo kako je završena prva godina provedbe programskog ugovora s resornim ministarstvom za razdoblje 2025.–2029., s naglaskom na znanstvenoj izvrsnosti, kvaliteti studiranja, digitalizaciji i suradnji s gospodarstvom. Početkom listopada 2026. započeo je trogodišnji projekt SMART TRANS, vrijedan oko 792 tisuće eura, namijenjen razvoju obrazovanja za pametni i zeleni promet, novih mikrokvalifikacija i laboratorijske nastave.
– Sljedeći veliki korak je daljnji razvoj istraživačke infrastrukture. Prijavili smo projekt rekonstrukcije i opremanja Objekta 71 na kampusu Borongaj, ukupne vrijednosti 8,5 milijuna eura. Predviđeno je dva milijuna eura za znanstvenu opremu u 11 laboratorija te prostori za rad 60 istraživača. Uz novi centar za pametnu i održivu mobilnost, logistiku i komunikacije želimo dodatno ojačati i postojeći Centar izvrsnosti za sigurnost cestovnog prometa. To su ulaganja u studente, nastavnike, istraživanja i budućnost Fakulteta, zaključio je dekan.
Zagrebački rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić skrenuo je pažnju na važnost ulaganja u znanje i znanstvenu infrastrukturu te ponovno upozorio na strateško značenje Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj. Naglasio je kako Sveučilište nastoji zauzeti vodeće mjesto u obrazovanju i znanosti, ali da se takvi ciljevi mogu ostvariti samo dugoročnim ulaganjima i prepoznavanjem razvojnih prilika.
– Kampus Borongaj jedan je od najvažnijih strateških projekata Republike Hrvatske. Želimo biti vodeći i biti među najboljima, ali za to moramo osigurati uvjete. Znanje i znanstvena infrastruktura temelj su naše budućnosti. Ne ulažemo u njih samo zbog onih koji danas studiraju i rade na Sveučilištu, nego zbog svih ljudi u Hrvatskoj i generacija koje dolaze, naglasio je Lakušić.
Naglasio je i da kvalitetno obrazovanje mora biti povezano sa stvarnim potrebama tržišta rada, pri čemu studenti već tijekom studija trebaju sudjelovati u rješavanju konkretnih izazova. U tom je kontekstu istaknuo ulogu Fakulteta u razvoju obrazovnih programa koji povezuju civilni i vojni sektor, uključujući obrazovanje pilota i područje zrakoplovstva, kao i važnost interdisciplinarnih studija te sudjelovanja u europskim programima. Pohvalio je inicijativu Fakulteta u predlaganju novih studijskih programa i njegov doprinos međunarodnoj suradnji.
Među čestitarima su bili i najviši predstavnici vojske i policije, s kojima FPZ niz godina kontinuirano surađuje. Brigadni general Krešimir Ražov, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, podsjetio je na dugu i važnu povezanost Fakulteta s obrazovanjem hrvatskih vojnih pilota. Istaknuo je kako je ta suradnja započela još 1992. godine, u iznimno zahtjevnim ratnim okolnostima, uspostavom civilno-vojnog modela školovanja koji se održao do danas.
– U vrijeme kada smo vodili borbu za obranu i opstanak države donesena je vrlo ambiciozna i hrabra odluka o pokretanju smjera za vojne pilote. Danas možemo reći da je ta odluka bila mudra, promišljena i vizionarska, ali i ključna za razvoj Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Tada smo započeli model školovanja koji je povezivao civilno inženjersko obrazovanje na Fakultetu prometnih znanosti s vojnim sadržajima i koji se pokazao iznimno uspješnim, istaknuo je Ražov. Dodao je da se obrazovni programi tijekom godina kontinuirano prilagođavaju novim potrebama, kompetencijama i ciljevima, a takva fleksibilnost postaje osobito važna u vremenu ubrzanoga tehnološkog razvoja.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina, koji je na svečanosti sudjelovao kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića poručio je da se uspjeh institucije ne mjeri samo godinama nego ponajprije ljudima, odnosno generacijama stručnjaka koji danas rade u projektantskim tvrtkama, cestovnim i gradskim prometnim službama, inspekcijama te policiji.
– Kada govorimo o sigurnosti prometa, najčešće pomislimo na policiju, propise i kazne. No, vi obrazujete stručnjake koji razumiju složenost prometne sigurnosti i znaju da se njezino unapređenje ne može postići samo policijskim mjerama i akcijama. Upravo je to velika vrijednost vašega rada, poručio je Milina. Nijedan zakon, dodao je, policijska mjera ni kazna ne mogu zamijeniti znanje potrebno da se rizik predvidi, sustav analizira i unaprijedi prije nego što dođe do pogreške ili tragedije na cesti. To je najveća vrijednost našega zajedničkog rada. Iskreno vam zahvaljujem na znanju, predanosti i odgovornosti koju ugrađujete u sigurnost našega društva, zaključio je glavni ravnatelj policije.
U glazbenom dijelu svečanosti nastupili su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, a potom su dekan i prodekani uručili nagrade, priznanja i zahvalnice najuspješnijim studentima, profesorima, djelatnicima fakulteta i partnerima iz gospodarskog sektora.
