U tekstilnoj struci nužno je spajanje tehnologije, održivosti i kreativnosti!
Današnji studenti puno su pragmatičniji i zahtjevniji, ne žele učiti napamet, već žele razumjeti zašto nešto uče i kako će to primijeniti u praksi. U tom smjeru trebamo se transformirati u jedan moderan ekosustav, ističe u razgovoru za Akademski list prof. dr. sc. Sanja Ercegović Ražić, nova dekanica Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu u novu akademsku godinu ulazi i s novom upravom. Dužnost dekanice preuzima prof. dr. sc. Sanja Ercegović Ražić, koja će na čelu Fakulteta naslijediti dosadašnju dekanicu prof. dr. sc. Anicu Hursa Šajatović.
Na novu dužnost nova dekanica dolazi s ambicijom daljnje modernizacije Fakulteta, razvoja novih studijskih programa te snažnijeg usmjeravanja prema zelenoj i digitalnoj transformaciji. Među važnim ciljevima njezina mandata do 2029. godine bit će i infrastrukturna obnova Fakulteta, jačanje znanstvene i umjetničke djelatnosti te čvršće povezivanje s gospodarstvom i tržištem rada.
S profesoricom Ercegović Ražić razgovarali smo o njezinu profesionalnom putu, razlozima zbog kojih se odlučila kandidirati za čelnu dužnost, budućnosti studiranja na TTF-u i promjenama kroz koje prolaze tekstilna i modna industrija. Dotaknuli smo se i novih naraštaja studenata, mogućnosti zapošljavanja te pitanja kakve će stručnjake tekstilni i modni sektor trebati u godinama koje dolaze.
Vaša je profesionalna priča gotovo u cijelosti vezana za TTF. Kako pamtite svoje studentske početke i kada ste shvatili da upravo na Fakultetu želite graditi znanstvenu i nastavničku karijeru?
Da, moja priča vezana je upravo za Tekstilno-tehnološki fakultet od studentskih dana, konkretno od akademske godine 1994./1995. Rado se sjećam svojih studentskih dana, bile su to prekrasne godine i neopterećeno razdoblje života, uz jedini cilj – završiti fakultet i dobiti diplomu! Posebno je to bilo važno kada dolazite iz manje sredine. Ja sam rođena i odrasla u prelijepom gradu Šibeniku i dolazak u Zagreb s 18 godina bio je pravi izazov za mene. Međutim, od prvoga dana Zagreb me privukao i oduševio, brzo sam se prilagodila i prihvatila sve ono što mi je pružao, a pružao je puno. Završetkom sveučilišnog fakultetskog studija, s diplomom diplomiranog inženjera tekstilne tehnologije (smjera tekstilno-kemijske tehnologije), plan je bio pronaći posao negdje u struci. Međutim, nedugo nakon završetka studija pozvana sam na razgovor na matični fakultet i u travnju 2001. sklopila ugovor na određeno radno vrijeme u svojstvu znanstvenog novaka. Tada počinje moj znanstveni i nastavnički put. Magistrirala sam 2005. godine pod mentorstvom profesorice dr. sc. Ružice Čunko, a 2010. godine pod njezinim mentorstvom obranila sam disertaciju. Ugovor na neodređeno vrijeme i izbor na radno mjesto docenta potpisala sam 2013. godine. Danas, nakon 25 godina rada u visokoobrazovnoj instituciji, mogu reći da radim posao koji me u potpunosti ispunjava i čini sretnom osobom jer radim posao koji volim.
Što Vas je svojedobno privuklo tekstilnoj tehnologiji i zbog čega ste odabrali upravo tu struku?
Moram priznati da mi Tekstilno-tehnološki fakultet nije bio prvi izbor, već psihologija na Filozofskom fakultetu. Međutim, kada vam se jedna vrata zatvore, uvijek se otvore neka druga, pa mogu reći da je Tekstilno-tehnološki fakultet pronašao mene i nije mi žao zbog odluke da ga upišem i tu započnem svoj studentski put. Tijekom studiranja, a osobito na smjeru tekstilno-kemijske tehnologije, znala sam da sam baš tamo gdje želim biti, a tomu su zaista pridonijeli vrhunski profesori i odličan studijski program. Tijekom studija postupno sam upoznavala svu ljepotu, ali i kompleksnost tekstila i tekstilne tehnologije. Posebnu pažnju privlačila su vlakna kao gradbeni materijal, ispitivanje svojstava i njihov utjecaj na tvorbu kompleksnih dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih tekstilnih struktura za razne primjene. Svoj diplomski rad Ispitivanje medene rose na pamucima, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ružice Čunko, realizirala sam na pamucima različitih provenijencija. Angažiranost u nastavnom procesu i afinitet prema radu u tekstilno-kemijskom laboratoriju osvijestila sam kao demonstrator iz dvaju kolegija: Ispitivanje tekstila i Procesi proizvodnje kemijskih vlakana. Međutim, znanstveni pristup u području tekstilne znanosti otkrila sam kao znanstveni novak, a kasnije i kao viši asistent radom na znanstvenim i istraživačkim projektima.
Tijekom više od dva desetljeća na TTF-u prošli ste put od znanstvene novakinje i asistentice do redovite profesorice, predstojnice Zavoda, prodekanice i voditeljice doktorskoga studija. Koje Vam je od tih iskustava najviše pomoglo u odluci da se kandidirate za dekanicu i zašto ste procijenili da je upravo sada pravi trenutak za preuzimanje Fakulteta?
Tijekom 25 godina bila sam, i još uvijek sam, dosta angažirana u institucijskim i stručnim djelatnostima Fakulteta, pored redovitog znanstveno-nastavnog i stručnog rada i napredovanja. Ne mogu istaknuti niti jednu funkciju koja bi bila važnija od ostalih, već smatram da je svaka funkcija pridonijela stjecanju potrebnog iskustva i profesionalnog razvoja za kandidaturu za dekanicu. Funkcija prodekanice za poslovanje omogućila mi je uvid u kompleksnost rada i poslovanja matičnoga fakulteta, boljem razumijevanju njegovih unutarnjih procesa, ali i sustava visokog obrazovanja i znanosti u cjelini. S druge strane, funkcija voditeljice doktorskog studija kruna je znanstvenog rada i djelovanja svake visokoobrazovne institucije, u okviru kojeg vodite brigu o doktorskim studentima u postupku stjecanja najvišeg stupnja obrazovanja – doktora znanosti.
Odluka da se kandidiram za dekanicu došla je nakon ozbiljnog promišljanja i potaknuta željom razvoja i prepoznatljivosti našeg Fakulteta u smjeru zelene i digitalne transformacije, s razvijenim inovativnim studijskim programima, programima cjeloživotnog obrazovanja, obnovljenom infrastrukturom i boljim uvjetima rada svih djelatnika i studenata kojima će Tekstilno-tehnološki fakultet biti mjesto izbora.
Tekstilna i modna industrija posljednjih se godina izrazito brzo mijenjaju – od digitalizacije i novih materijala do održivosti, kružnoga gospodarstva i sve veće primjene umjetne inteligencije. Koliko se TTF danas uspijeva prilagođavati tim promjenama i gdje vidite prostor za modernizaciju studijskih programa?
Slažem se s vašom tvrdnjom. Tekstilna i modna industrija nisu izuzete od globalnih utjecaja i izazova, i možda prolaze kroz jednu od najbržih transformacija u povijesti, a istovremeno su jedan od najvećih globalnih onečišćivača okoliša. Prema dostupnim podatcima, tekstilna i modna industrija godišnje generiraju oko 92 milijuna tona tekstilnog otpada (do 2030. godine predviđa se porast na 134 milijuna tona), godišnjih globalnih emisija ugljika otprilike 10 posto, dok se manje od jedan posto svih tekstilnih proizvoda reciklira zbog složenosti materijala – većina je odjeće mješavina vlakana koja je teško razdvojiti. Izazovi su veliki, ali i prilike.
Kružno gospodarstvo zahtijeva potpunu promjenu paradigme: od dizajna proizvoda kojeg je lakše reciklirati (tzv. design for disassembly), preko modela posuđivanja i popravka, do naprednog recikliranja. Potencijal je velik, a prelazak na kružno tekstilno gospodarstvo mogao bi generirati veliku financijsku dobit i stvoriti nova radna mjesta do 2030. Međutim, takav zaokret zahtijeva suradnju cijelog lanca vrijednosti, od proizvođača vlakana do brendova i potrošača.
Primjena i implementacija umjetne inteligencije (UI) i digitalnih alata na tržištu postaju konkretni alati koji donose mjerljive rezultate (poput uštede novca, brže proizvodnje ili manjeg stvaranja otpada, smanjenja vremena isporuke i rasta učinkovitost).
Inovacije u području razvoja tekstilnih materijala su ključne. Poznato je da materijali iz konvencionalnog pamuka ili poliestera generiraju velik okolišni otisak. Danas se na tržištu pojavljuju tzv. Next-gen materijali kao što su biorazgradivi poliesteri, vlakna iz otpada prehrambene industrije, koji smanjuju ovisnost o nafti i prirodnim resursima. Problem je proizvodnja dovoljne količine po konkurentnoj cijeni.
Tekstilno-tehnološki fakultet prati trendove razvoja i svakodnevno svjedočimo brzom napretku tehnologije i razvoju materijala koji se implementiraju u nastavni proces
Tekstilno-tehnološki fakultet prati trendove razvoja i svakodnevno svjedočimo brzom napretku tehnologije i razvoju materijala koji se implementiraju u nastavni proces. Sukladno važećoj Strategiji razvoja TTF-a (2021. ‒ 2027.), jedan od postavljenih strateških ciljeva razvoja je modernizacija nastavnog procesa i osuvremenjivanje nastavnih planova i programa u skladu sa svjetskim trendovima i potrebama tržišta rada. Prostora za osuvremenjivanje i modernizaciju ima, i iz tog je razloga kao prvi cilj Programa rada dekanice postavljen izazov izrade novih studijskih programa temeljenih na zelenim i digitalnim tehnologijama, a projektni pristup rješavanju problema u nastavi i rad u timu na način sličan inženjerskim praksama u industrijskom okružju, postavljen kao glavni trend u suvremenom obrazovanju.
Kako biste opisali današnje generacije studenata TTF-a u usporedbi s generacijom kojoj ste i sami pripadali? Jesu li njihova očekivanja od studiranja, profesora i buduće karijere drukčija te što Fakultet mora učiniti kako bi im ostao privlačan?
Ovo je vrlo složeno pitanje na koje nije jednostavno odgovoriti. Usporedba generacije kojoj sam pripadala s današnjom generacijom Z gotovo je nemoguća. Današnji studenti odrasli su u potpuno digitalnom okružju. Oni ne poznaju svijet bez interneta, pametnih telefona i umjetne inteligencije. Naša je generacija studirala s uvjerenjem da je fakultetska diploma ulaznica za relativno stabilan i siguran posao. Današnji studenti puno su pragmatičniji i zahtjevniji, ne žele učiti napamet, već žele razumjeti zašto nešto uče i kako će to primijeniti u praksi. U tom smjeru trebamo se transformirati u jedan moderan ekosustav kako bi Fakultet ostao privlačna i relevantna visokoobrazovna institucija koja odgovara na potrebe nove generacije, bez prevelikog oslanjanja na reputaciju iz prošlosti.
Koliko je za budućnost Fakulteta važnija čvršća suradnja s gospodarstvom i industrijom? Vidite li mogućnost da studenti kroz stručnu praksu, zajedničke projekte s tvrtkama i konkretne industrijske probleme već tijekom studija lakše pronađu svoj profesionalni put?
Vrlo je važna čvrsta suradnja Fakulteta s gospodarstvom i industrijom za razvoj profesionalnog puta studenta. Fakultet ima dobru suradnju i uvedenu stručnu praksu kao izborni predmet na zadnjim godinama prijediplomskog i diplomskog studija, te se sve aktivnosti provode preko Centra za karijere i stručnu praksu, osnovanog 2020. godine u okviru projekta Razvoj i provedba stručne prakse na Tekstilno-tehnološkom fakultetu – RAST, u okviru kojega je dio laboratorija i učionica opremljen suvremenom opremom za provedbu praktične nastave, što je pridonijelo kvaliteti izvođenja nastave. Novim studijskim programima stručna praksa postaje obvezni predmet, pri čemu će biti potrebno potaknuti vanjske dionike na redovito primanje naših studenata na stručnu praksu i motivirati ih na uključivanje u mrežu fakultetskih nastavnih baza, jer stručna praksa u nastavnoj bazi studentima daje šansu kasnijeg zaposlenja.
Fakultet će se aktivnije angažirati u jačanju vidljivosti i povezivanja s tvrtkama iz sektora i srodnih djelatnosti kroz gostujuća predavanja, radionice, stručne posjete te aktivnosti usmjerene na karijerno povezivanje studenata i poslodavaca kako bi se potaknula još bolja suradnja s gospodarskim sektorom, unaprijedila realizacija studentske stručne prakse i povećala zapošljivost studenata.
Kada danas razgovarate sa studentom prve godine koji tek ulazi na TTF i možda još nije siguran što će jednoga dana raditi, što biste mu rekli o perspektivi ove struke i koje će kompetencije, prema Vašemu mišljenju, biti najvrjednije za tekstilnog tehnologa ili modnog dizajnera za deset godina?
Prije svega poželjela bih svim studentima prve godine dobrodošlicu na Tekstilno-tehnološki fakultet, koji spaja inženjerski i dizajnerski pristup u rješavanju zadataka. Studenti se susreću s tekstilnim materijalima kao osnovnim alatom za realizaciju svojih ideja i rješenja, uz primjenu digitalnih i UI alata.
Naš ugledni pokojni profesor emeritus dr. sc. Ivo Soljačić, dugogodišnji djelatnik i ugledni član akademske zajednice, lijepo je znao reći: “U tekstilu se rađamo, u tekstilu živimo i u tekstilu umiremo…“
Perspektiva? Tekstilni tehnolog i modni dizajner za 10 godina bit će hibridni stručnjaci koji spajaju tehnologiju, održivost i kreativnost, imaju razvijene komunikacijske, digitalne i poduzetničke kompetencije, razvijeno kritičko promišljanje i rješavanje izazova projektnim pristupom, što predstavlja značajke suvremenog tekstilnog inženjera i industrijskog dizajnera.
ČEKA NAS OBNOVA FAKULTETSKE ZGRADE
S kojim glavnim ciljevima ulazite u mandat dekanice? Koja biste tri područja željeli posebno unaprijediti do završetka mandata 2029. godine i po čemu biste voljeli da studenti i zaposlenici pamte vaše razdoblje na čelu TTF-a?
Ako bih trebala istaknuti tri ključna područja koja bih posebno unaprijedila do isteka trogodišnjeg mandatnog razdoblja, istaknula bih izradu i inicijalnu akreditaciju inovativnih prijediplomskih studijskih programa, za čiju je potpunu implementaciju potrebno provesti cjelovitu infrastrukturnu obnovu zgrade Fakulteta, opremljenu prema najvišim standardima gradnje i energetske učinkovitosti, u kojoj se provode vrhunska znanstvena istraživanja i umjetnička ostvarenja, a studentima osigurava prijenos znanja suvremenim metodama poučavanja, uz sveprisutnu pomoć administrativnih i stručnih službi Fakulteta.
Realizacijom prethodna dva ključna područja razvoja potaknut će se bolja znanstvena i umjetnička djelatnost u smjeru većeg broja realiziranih znanstvenih i stručnih projekata u tehničkom području, prijava projekata u umjetničkom i/ili interdisciplinarnom području, a koji će rezultirati objavom većeg broja znanstvenih radova visokog faktora odjeka u časopisima od velike važnosti za podizanje rejtinga Fakulteta kroz suradnju sa znanstvenicima i umjetnicima s drugih visokoobrazovnih, znanstvenih i umjetničkih institucija, i kojima će se ostvariti transfer znanja i inovacija u gospodarski sektor, čime će TTF postati pokretačka snaga za razvoj industrije i gospodarstva u Republici Hrvatskoj.
Važno je istaknuti da se postavljeni ciljevi razvoja mogu realizirati isključivo zajedničkim radom i suradnjom svih djelatnika Fakulteta, a nova uprava Fakulteta poticat će aktivno radno okružje i promicati kulturu međusobnog poštovanja i uvažavanja.
STUDENTI KOJI KOMBINIRAJU ZNANJA, LAKO GRADE KARIJERE
Kakve su danas stvarne mogućnosti zapošljavanja za diplomante TTF-a? Postoji li u Hrvatskoj dovoljno prostora za izgradnju kvalitetne karijere u tekstilnoj industriji i modnom dizajnu ili studenti sve češće svoju profesionalnu budućnost moraju tražiti i izvan tradicionalnih tekstilnih i modnih tvrtki?
Odgovor na postavljeno pitanje nije jednostavan. S jedne strane, tradicionalna tekstilna industrija kao prerađivačka industrija u Hrvatskoj i Europi suočava se s ozbiljnim izazovima, prvenstveno sa smanjenjem broja zaposlenih. S druge strane, otvaraju se potpuno nove mogućnosti koje prije 15-ak godina nisu ni postojale.
U klasičnoj tekstilnoj proizvodnji u Hrvatskoj opcije su ograničene i plaće nisu konkurentne kao u drugim industrijama. Stoga je važno da su studenti koji izlaze na tržište rada spremni kombinirati znanja iz tekstila / modnog dizajna / digitalnog marketinga / održivosti / menadžmenta, pa su samim time i mogućnosti zaposlenja puno šire.
Ne bih rekla da studenti „moraju“ tražiti posao izvan tradicionalnih tekstilnih i modnih tvrtki, već da se tradicionalna industrija proširila. Danas magistri struke tekstilne tehnologije i inženjerstva i modnog dizajna mogu raditi u automobilskoj industriji, kao konzultanti za održivost, u građevinskom sektoru, vojnoj industriji, medicini, industriji proizvodnje sportskih proizvoda, certifikacijskim kućama, akreditiranim ispitnim laboratorijima, laboratorijima za forenziku, javnim i državnim službama, srednjoškolskom i visokom obrazovanju i istraživanju, ali i u vlastitim startup-ima, modnim atelijerima i mikro- i malim poduzećima razvijajući svoj vlastiti modni brend.
Fakultet mora pratiti te trendove i kontinuirano prilagođavati svoje nastavne planove i programe, jačati suradnju s industrijom (ne samo tekstilnom, već i s drugim sektorima) i studentima pružiti znanja i praktične vještine koje su tražene na širokom tržištu rada, a ne samo u uskom tekstilnom sektoru. Oni koji prihvate taj izazov i tomu se prilagode, imaju odlične izglede za razvoj kvalitetne karijere ‒ u Hrvatskoj i izvan nje.
