Dragi učitelji, sretan vam vaš dan!
Povodom 5. listopada, Svjetskog dana učitelja, za Akademski.hr piše prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, dekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji baš danas slavi svoj Dan fakulteta
Značaj, uloga i izazovi učiteljskog poziva
Učiteljski poziv oduvijek zauzima jedinstveno i nezamjenjivo mjesto u središtu brojnih društvenih, tehnoloških i obrazovnih promjena, no uvijek s nepromjenjivom plemenitom i duboko ljudskom srži. Biti učitelj nikada nije bio isključivo posao, to je autentičan poziv, životno opredjeljenje koje zahtijeva intelektualnu širinu, duboku empatiju i neiscrpnu pedagošku odgovornost.
Kao dekanica institucije čija je temeljna misija odgoj i obrazovanje budućih generacija učitelja i odgojitelja, svakodnevno svjedočim nužnosti snažnog suodnosa metodičke teorije i prakse što naša institucija kontinuirano ostvaruje kroz neraskidivu suradnju sa školama i vrtićima vježbaonicama. Naši su studenti, budući učitelji i odgojitelji, istinski arhitekti sutrašnjice koji s puno ljubavi, znanja i entuzijazma izravno utječu na budućnost cijeloga naroda.
Slobodno i s ponosom možemo reći da iz učiteljske i odgojiteljske profesije izrastaju sva ostala zanimanja. Učitelji i odgojitelji prvi, neposredno nakon obitelji, prepoznaju i bruse dječje talente te potiču njihov razvoj. Njihov rad predstavlja neprocjenjivo javno dobro jer snažno oblikuju budućnost hrvatskog društva.
Njihova stvarna vrijednost ne leži tek u prijenosu znanja koje je danas dostupnije nego ikad prije, već u izgradnji osobnosti, vrijednosti i građanske odgovornosti. U učionicama se uči kako biti čovjekom, kako surađivati i kako razumjeti složenost svijeta, a u vremenima kriza učitelji ostaju temeljni stabilizatori društva.
Malo koja profesija donosi toliko ispunjenja kao ona u kojoj svjedočimo dječjem uspjehu i napretku. Ipak, danas se učiteljski poziv suočava s izazovima bez presedana. Nalazimo se u vremenu ubrzane digitalne transformacije u kojem učitelj više nije jedini izvor informacija, nema više samo ulogu predavača i izvora znanja, već u suvremenom obrazovnom procesu postaje brižni vodič, moderator i kritički navigator kroz nepregledno more podataka. Implementacija uznapredovale tehnologije i alata umjetne inteligencije traži nove kompetencije pri čemu je izuzetno važno naglasiti da tehnologija mora ostati isključivo sredstvo, a nipošto zamjena za pedagoški rad. U ovo doba brzih promjena, ljudska uloga učitelja ostaje nezamjenjiva. Nijedan alat ne može nadomjestiti toplinu, etičku i odgojnu dimenziju te empatiju koju donosi živa riječ. Zbog umjetne inteligencije učitelji neće postati suvišni, naprotiv, postat će još potrebniji kako bi nove generacije osposobili za kritički pristup i njeno konstruktivno korištenje.
Uz tehnološke, neizostavni su i društveni izazovi koji su prisutni u našemu društvu. Jedan od najozbiljnijih problema jest nedovoljno vrednovanje učiteljskog poziva i srozavanje javnog ugleda. U praksi se to najočitije manifestira kroz pritisak hipertrofiranog odlikaštva. Zbog društveno nametnutog imperativa prosjeka 5.0, učitelji su izloženi nerealnim zahtjevima preambicioznih roditelja, čime se gubi fokus sa stvarnog znanja, razvoja vještina i cjelovitog razvoja djeteta. Umjesto neposredne posvećenosti učenicima, mnogi su učitelji danas zatrpani birokracijom i administrativnim zahtjevima. Dodatni teret stvara i strah od neopravdanih prijava ili objava na društvenim mrežama, što sve češće dovodi do profesionalnog sagorijevanja. Odgojno-obrazovni djelatnici svakodnevno se suočavaju i sa sve većom potrebom za radom na mentalnom zdravlju djece te prevencijom vršnjačkog nasilja u sve otuđenijem digitaliziranom okruženju, a često im nedostaje sustavna institucionalna podrška u tim složenim ulogama.
Kada govorimo o položaju učitelja, nužno je osvrnuti se i na recentne obrazovne reforme, posebice na projekt cjelodnevne nastave. Ključna pedagoška vrijednost tog koncepta leži u postizanju socijalne pravde i jednakosti prilika jer omogućuje da se zadaće i vježbanje odrade u školi uz stručno vodstvo, kao i da se u prostoru škole djeci nude različite aktivnosti koje mogu odabrati sukladno vlastitim interesima. Uz sve prednosti, projekt donosi i rizike poput infrastrukturnih manjkavosti i povećanog opterećenja kao i poneke nedostatke poput primjerice nepotrebnog zadiranja u osjetljivi segment razredne nastave uvođenjem kineziologa. Učitelji razredne nastave iznimno su dobro osposobljeni za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Uz čitav niz usvojenih stručnih i metodičkih znanja iz područja kineziologije, oni posjeduju i široko pedagoško-psihološko znanje te vještine nužne za cjelovito praćenje i usmjeravanje razvoja djece u razrednoj nastavi. Unatoč navedenome, iskazujem vjeru u snagu i prilagodljivost naših učitelja koji i u ovakvim promjenama zasigurno znaju pronaći način da dječja dobrobit ostane na prvom mjestu. Uvjerena sam također da će se nakon završetka eksperimentalnog programa cjelodnevne škole pojedini nedostaci uočeni tijekom njegove provedbe još moći ispraviti.
Odgovor na sve navedene izazove mora biti strateški, a ključnu ulogu tu treba preuzeti akademska zajednica. Naša je primarna obveza promišljati kurikulume, studijske programe i pripremati mlade učitelje tako da u učionice 21. stoljeća uđu informatički pismeni, ali prije svega pedagoški osnaženi i intelektualno neovisni spremni na cjeloživotno učenje i kontinuiranu prilagodbu potrebama novih generacija.
Zaključno, iako učiteljski rad jest poziv po svojoj humanističkoj dimenziji, to ne znači da se smiju zanemariti materijalna prava onih koji ga obavljaju. Taj posao mora biti vrhunski plaćen, uz modernu opremu i čvrstu institucionalnu zaštitu. Ulaganje u učitelje, u njihov status i uvjete rada najisplativija je investicija u demografski, kulturni, gospodarski i intelektualni opstanak našeg društva. Naša je zajednička obveza vratiti učiteljskom pozivu dignitet kakav zaslužuje, jer je upravo učitelj onaj nosivi stup svakog civilizacijskog napretka.
Ovom prilikom svim odgojno-obrazovnim djelatnicima čestitam Svjetski dan učitelja! Budite ponosni, ustrajni i svjesni da vaš svakodnevni trud gradi temelje budućnosti našeg društva.
prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, dekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Napori Obrazovne internacionale, svjetskoga saveza sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, doprinijeli su međunarodnome priznanju i obilježavanju Dana širom svijeta.
