Mladi znanstvenici istražuju rješenja za održivu budućnost

Od utjecaja klimatskih promjena, preciznih rješenja, korištenja senzora, strojnog učenja, istraživanja do razvoja inovacija I novih proizvoda – sve su to teme ovogodišnjeg 7. Dana doktorata biotehničkog područja.

Na susretu, mladi znanstvenici predstavili su istraživanja iz područja agronomije, šumarstva, drvne tehnologije, biotehnologije, prehrambene tehnologije, nutricionizma i drugih. Motiv brojnih istraživanja bio je kako budućnost učiniti održivijom kroz proizvodne procese, kako se prilagoditi I odgovoriti na klimatske promjene, kako odgovorno koristiti prirodne resurse te kako nam u tome mogu pomoći nove tehnologije i rješenja.

U ime organizacijskog obora, izv. prof. dr. sc. Kristijan Tomljanović, rekao je kako je ovaj 7. Dan doktorata jedna lijepa tradicija od 2019. godine, kada je bilo tek nekoliko prezentacija i postera, a danas je jedna ozbiljna konferencija u kojoj sudjeluje više od 50 izlagača s usmenim izlaganjima ili plakatima. Ovaj Dan koji predstavlja izvrsnu priliku za mlade istraživale, mogao bi jednog dana prijeći i granice te postati međunarodni susret biotehničkih područja.

Otvaranje susreta u znaku nade za budućnost kroz interdisciplinarne susrete

Ovogodišnji susret organiziraju Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (domaćin), Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet.  

Dekan prof. dr. sc. Josip Margaletić izrazio je želju da ovaj skup potakne nove suradnje, projekte, inicijative te služi kao most između tradicije i inovacije. „Put do diplome doktora znanosti je dug i nimalo jednostavan s mnogo stranputica, uspona i padova, put koji od istraživača zahtijeva njegovo cijelo raspoloživo vrijeme, a često i ono koje zovemo slobodnim. U vašem budućem radu uvijek imajte na umu da su sva vaša postignuća temelj napretka zajednice u kojoj djelujete, našega gospodarstva i društva u cjelini. Bez doktora znanosti znanost nema budućnost“ – istaknuo je dekan Margaletić.

Ovaj susret kao primjer tradicije ali i sinergije biotehničkih znanosti koja se posebno izražava pred današnjim izazovima, pohvalila je prilikom otvorenja prof. dr. sc. Ivana Radojčić Redovniković, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

Prof. dr. sc. Marija Cerjak, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na Agronomskom fakultetu rekla je kako ovako izuzetno bogat program govori o bogatstvu biotehnološkog područja i može biti jedan važan kotačić u akademskoj karijeri.

Predsjednica Povjerenstva za doktorske studije, prof. dr. sc. Vesna Tomašić, prilikom otvorenja rekla je kako je ova manifestacija jedan primjer dobre prakse i nada se da kako će ova jedna zajednička manifestacija biti inicijator ovakvih susreta i za druga područja. Dodala je kako ovdje na drugačiji način možemo vidjeti puno stvari s kojima se susrećemo svaki dan te kako bismo svi trebali poslušati ova predavanja kako bismo proširili svoje vidike kroz interdisciplinarnost i multidisciplinarnost kako bi zajedno mogli ići prema boljim rješenjima.

Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije, potaknuo je doktorande da ostanu okupirani svojim istraživanjima poput djece, radoznali i bez razmišljanja o vremenu.

Doktorat se ne radi, nego se živi, tu se ne razmišlja o blagdanima, vikendima, nego se ta tema živi, rekao je prorektor Majetić i otvorio 7. Dane doktorata biotehničkog područja.

Budućnost je u povezivanju i interdisciplinarnosti

Dan doktorata biotehničkog područja je prilika mladim istraživačima za predstaviti svoju temu i istraživanje u jednom ambijentu koji ih nadahnjuje, potiče i pomaže im proširiti vidike i pronaći nova rješenja. Ovogodišnja izlaganja prate znanstvene trendove i pokazuju kako se najbolji odgovori za izazove budućnosti mogu pronaći kroz interdisciplinarni pristup. Biotehničko područje pokazuje svoje bogatstvo, raznovrsnost i kompatibilnost kroz razmjenu iskustva i inovativan pristup.

Svakodnevica kao poticaj

Doktorandica Ana Peić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, rekla nam je kako ovi susreti doprinose upoznavanju ne samo studenata s drugih fakulteta, nego i s vlastitog te doprinose novim spoznajama i razjašnjavanju nedoumica. Do istraživačkog laboratorija i doktorskog studija, vodila ju je želja još od srednje škole. Nakon što se ostvarila u obiteljskom i poslovnom životu, Ana je ostvarila i želju za istraživanjem. Upravo ju je na istraživanje potaknula svakodnevica.

„Lijepo je istraživati i doprinositi svojim istraživanjem novom razumijevanju, čak i kada istražujemo ono što shvaćamo zdravo za gotovo“ rekla je doktorandica Ana Peić

Ana izlaže na temu Pojavnost pirolizidinskih (PA) i tropanskih (TA) alkaloida u čajevima, biljnim infuzijama, začinima i začinskom bilju – dosadašnji rezultati i perspektive istraživanja, rekla nam je kako moramo biti i svjesni opasnosti koja se događa radi većeg uvoza i tranzicija hrane, što ne znači da alkaloida nema u domaćim namirnicama, ali najviše ga je iz uvoza.

Život koji vodi znanosti

Dr. sc. Marko Bačurin s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije rekao je kako su ovi susreti važni jer doktorandi imaju priliku vidjeti što njihove kolege iz biotehničkih područja rade i istražuju. Na ovim susretima sudjeluje 4. put i istaknuo je kako ovi susreti daju priliku mladim istraživačima da prezentiraju u jednom dobrom ambijentu te pružaju dijalog za razrješenje problema s kojima se redovito susreću. Rekao je kako susreti redovito urode i prijateljstvima koja ostaju poticajna na znanstvenom putu. Marko uz moderiranje, na ovom susretu ima usmeno izlaganje na temu Varijabilnost fenoloških odgovora različitih vrsta i genotipova šumskog drveća na atipične okoline čimbenike.

„Cijeli život me vodio znanosti i sada se bavim onim što volim, a to je šumarska genetika“ rekao je dr. sc. Marko Bačurin

Znatiželja kao poticaj

„Uvijek sam bila znatiželjan tip, za vrijeme studiranja sam voljela učenje, voljela sam predavanja i cijelu tu komunikaciju i razmjenu znanja“ rekla nam je dr. sc. Mihaela Šatvar Vrbančić s Agronomskog fakulteta.

Na 7. Danima Mihaela ima usmeno izlaganje na temu Digestat kao alternativni izvor dušika u proizvodnji kukuruza, rekla je kako su ovi susreti posebno važni jer se kolege mogu međusobno upoznati, ostvariti nove suradnje i dati si dobar savjet, što u znanosti može pomoći ili čak pokrenuti novo istraživanje. Doktorsko istraživanje često je puno odricanja, jer rad i istraživanje traže puno vremena, ali podrška je najvažnija, istaknula je Mihaela, jer podrška daje snagu da zapnemo i idemo dalje.