Početkom prosinca 2025. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu službeno je započela provedba istraživačkoga projekta Povijesno-teološke kontroverzije u Crkvi i njihov odjek u društvu: konflikt i konsenzus (POTKA), koji se provodi uz potporu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO). Projekt je jedna od istraživačkih inicijativa Fakulteta usmjerena na interdisciplinarno proučavanje povijesnih i teoloških prijepora koji su obilježili život Crkve te njihovih društvenih, kulturnih i političkih posljedica.
Projekt okuplja interdisciplinarni istraživački tim stručnjaka različitih teoloških disciplina. Voditelj projekta je izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta, a članovi istraživačkoga tima su izv. prof. dr. sc. Anto Barišić, izv. prof. dr. sc. Andrea Filić, izv. prof. dr. sc. Vanda Kraft Soić, izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić, dr. sc. Milan Dančuo i dr. sc. Ivan Pleše. U projekt su uključeni i vanjski suradnici prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, prof. dr. sc. Tomislav Anić i mr. sc. Hrvoje Zovko te doktorandi Marijan Vidović i Ante Vladić. Raznolikost znanstvenih interesa i stručnih kompetencija članova tima omogućuje sagledati istraživane tema iz više perspektiva te pridonosi ostvarivanju istinski interdisciplinarnoga pristupa.
Projekt polazi od spoznaje da su povijesno-teološke kontroverzije tijekom crkvene povijesti bile mnogo više od unutarnjih rasprava o pitanjima vjere i nauka. One su često utjecale na oblikovanje društvenih normi, kulturnih identiteta, političkih procesa i međuljudskih odnosa. Od ranokršćanskih rasprava i ekumenskih sabora preko srednjovjekovnih prijepora, reformacijskih procesa i katoličke obnove pa sve do suvremenih teoloških rasprava, Crkva je prolazila kroz razdoblja sukoba i dijaloga iz kojih su nastajali novi oblici konsenzusa. Upravo je istraživanje tih procesa temeljni cilj projekta.
Glavni je cilj projekta istražiti kompleksnu dinamiku povijesnih i teoloških kontroverzija unutar Crkve te njihov odjek u društvu, uzimajući u obzir način na koji su konflikti i konsenzusi oblikovali društvene norme, vrijednosti i institucije. Posebna se pozornost posvećuje odnosu između crkvenih i društvenih procesa, kao i pitanju kako se nekadašnje kontroverzije odražavaju na suvremeni život Crkve i društva. Time projekt nastoji pridonijeti ne samo boljem razumijevanju prošlosti nego i promišljanju aktualnih društvenih izazova kroz perspektivu povijesnoga iskustva.
Metodološki projekt počiva na interdisciplinarnom pristupu koji povezuje crkvenu povijest, patrologiju, moralnu teologiju, liturgiku i ekumensku teologiju s metodama drugih humanističkih i društvenih znanosti. Istraživanja se temelje na kritičkoj analizi izvora, arhivske i knjižnične građe, proučavanju crkvenih dokumenata i teoloških tekstova, komparativnim analizama te korištenju suvremenih digitalnih alata. Posebna se pozornost posvećuje digitalizaciji izvora i stvaranju digitalnih baza podataka kako bi rezultati istraživanja bili trajno dostupni znanstvenoj zajednici i široj javnosti.
Tijekom prvih mjeseci provedbe najveća je pozornost bila usmjerena na organizaciju rada i uspostavu istraživačke infrastrukture. Održana su tri sastanka projektnoga tima na kojima su definirani istraživački prioriteti, metodološki pristupi i planovi rada za pojedine istraživačke cjeline. Uspostavljeni su mehanizmi koordinacije između članova projekta te su definirani planovi diseminacije rezultata i međunarodne suradnje.
Usporedno s organizacijskim aktivnostima, započeo je rad na digitalnoj komponenti projekta. U tijeku je izrada mrežne stranice projekta koja će služiti kao središnje mjesto za predstavljanje aktivnosti, rezultata istraživanja i javnih događanja. Istodobno se prikuplja građa za digitalnu bazu podataka koja će obuhvatiti relevantne povijesne izvore, bibliografiju i dokumentaciju povezanu s istraživanim temama. U postupku je i nabava informatičke opreme te stručne i znanstvene literature potrebne za provedbu istraživanja, obradu podataka i digitalizaciju izvora. Time se stvaraju preduvjeti za sustavan i dugoročan razvoj istraživačke infrastrukture koja će ostati trajno dostupna i nakon završetka projekta.
Važan korak u razvoju projekta svakako je uspostava suradnje s Centrom za proučavanje odnosa znanosti i religije (CePOZiR) Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ta je suradnja već rezultirala organizacijom zajedničkih znanstveno-popularnih događanja, a u sljedećem razdoblju planira se njezino daljnje produbljivanje predavanjima, radionicama, okruglim stolovima i drugim oblicima znanstvene suradnje. Osim navedene suradnje, projektni tim razvija kontakte s drugim domaćim i inozemnim institucijama radi stvaranja šire istraživačke mreže koja će pridonijeti međunarodnoj vidljivosti i znanstvenoj relevantnosti rezultata.
Projekt je već ostvario suradnju sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Đakovu, a članovi istraživačkoga tima aktivno sudjeluju u radu različitih znanstvenih ustanova i istraživačkih mreža. Takva suradnja omogućuje razmjenu znanja, iskustava i istraživačkih metoda te stvara pretpostavke za buduće zajedničke projekte i publikacije.
U sklopu projekta već su ostvareni prvi znanstveni rezultati. Objavljen je znanstveni članak u časopisu Kačić, a više novih radova u različitim je fazama pripreme i objavljivanja. Time je započela realizacija jednog od važnih ciljeva projekta, a to je kontinuirana objava znanstvenih rezultata u relevantnim domaćim i međunarodnim publikacijama.
Posebno mjesto među dosadašnjim aktivnostima zauzimaju Akademski razgovori, javna predavanja i rasprave kojima se rezultati istraživanja približavaju akademskoj zajednici i zainteresiranoj javnosti. Prvi Akademski razgovori održali su se 14. travnja 2026. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu pod naslovom Crkveni raskol iz 1054. Predavanje su održali izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta i dr. sc. Ivan Pleše, a događaj je organiziran u suradnji s CePOZiR-om. Sudionicima su predstavljene povijesne, teološke i društvene okolnosti jednoga od najvažnijih događaja u povijesti kršćanstva, s naglaskom na njegovo značenje za suvremeni ekumenski dijalog. Velik odziv publike i sadržajna rasprava nakon predavanja pokazali su kako teme o crkvenoj povijesti i danas izazivaju snažno zanimanje akademske i šire javnosti.
Nastavljajući započeti ciklus, drugi Akademski razgovori održali su se 21. svibnja 2026. pod naslovom Crkva, društvo i rat: refleksije o Španjolskom građanskom ratu nakon 90 godina. Sudionici razgovora bili su prof. dr. sc. Vladimir Dugalić i izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta, a razgovor je moderirao prof. dr. sc. Tomislav Anić. Ovaj je susret otvorio prostor za interdisciplinarno promišljanje odnosa religije, politike i društvenih sukoba te dodatno potvrdio važnost projekta za razumijevanje složenih povijesnih procesa.
Članovi projekta aktivno sudjeluju i na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Izv. prof. dr. sc. Andrea Filić i izv. prof. dr. sc. Vanda Kraft Soić prihvaćene su za izlaganje na 15. godišnjoj konferenciji Azijsko-pacifičkoga društva za proučavanje ranoga kršćanstva (Asia-Pacific Early Christian Studies Society), koja će se održati u Tokiju u rujnu 2026. U organizaciju međunarodne konferencije Sainthood and Knowledge (Svetost i znanje), koja će se održati u Mostaru u listopadu 2026., uključeni su i članovi projektnoga tima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Na znanstvenom skupu povodom stote obljetnice uspostave biskupijskoga sjedišta u Rijeci izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta održao je izlaganje o Jeronimu Dragutinu Tomcu i reformnim gibanjima kod riječkih kapucina. U sklopu projekta na međunarodnom simpoziju XX. Mediteranski korijeni filozofije sudjelovali su izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić i prof. dr. sc. Vladimir Dugalić s izlaganjem posvećenim kritici Nietzscheova morala u djelu Andrije Živkovića.
Dosadašnje aktivnosti potvrđuju uspješan početak provedbe projekta i ostvarenje ciljeva prve faze rada. Uspostavljena je organizacijska i istraživačka infrastruktura, razvijaju se digitalni sadržaji, ostvarene su prve institucionalne suradnje, započela je znanstvena produkcija, a na javnim je događajima pokazano veliko zanimanje za teme kojima se projekt bavi. Neke teme projekta predstavljene su i u medijima. U sljedećem razdoblju planira se intenziviranje arhivskih istraživanja, nastavak razvoja digitalne baze podataka, organizacija novih Akademskih razgovora, sudjelovanje na međunarodnim skupovima te objava novih znanstvenih radova.
Projekt Povijesno-teološke kontroverzije u Crkvi i njihov odjek u društvu: konflikt i konsenzus već u svojoj početnoj fazi potvrđuje važnost interdisciplinarnoga istraživanja crkvene povijesti i teologije. Proučavanje povijesnih sukoba, prijepora i procesa postizanja konsenzusa pokazuje da konflikti nisu nužno bili samo čimbenici podjela, nego su često bili poticaj za produbljivanje dijaloga, jasnije oblikovanje identiteta i razvoj novih oblika suradnje unutar Crkve i društva. Razumijevanje toga kako su se tijekom povijesti prevladavale razlike i tražila zajednička rješenja, može poslužiti kao vrijedan putokaz za suvremene znanstvene, kulturne i društvene rasprave. U vremenu obilježenom pluralizmom, različitim svjetonazorima i brojnim društvenim izazovima, iskustva prošlosti mogu pridonijeti izgradnji kulture dijaloga, međusobnoga poštovanja i odgovornoga traženja zajedničkoga dobra. Time projekt ne pridonosi samo boljem poznavanju crkvene i društvene povijesti, nego otvara prostor za promišljanje mogućnosti konstruktivnoga dijaloga između znanosti, kulture, religije i društva u suvremenom hrvatskom i europskom kontekstu.
Piše: izv. prof. dr. sc. vlč. Daniel Patafta, KBF
