Kako gospodariti privatnim šumama u Hrvatskoj?
Pasivna zaštita šume nije dobra, odnosno ne treba štititi ono čime održivo gospodari šumarska struka u zadnjih 250 godina, rečeno je na stručnome skupu koji je povodom Međunarodnog dana šuma organizirao Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Povodom Međunarodnog dana šuma, 21. ožujka, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i Akademija šumarskih znanosti organizirali su online stručni skup „Privatne šume u Republici Hrvatskoj – osnovni problemi i buduće gospodarenje s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama“.
Otvarajući skup, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Tibor Pentek istaknuo je kako se trenutačno gospodarenje privatnim šumama u Hrvatskoj, u usporedbi s gospodarenjem državnim šumama, ne nalazi na zadovoljavajućoj razini. Uzroci tome su sustavno zapostavljanje privatnoga vlasništva, usitnjenost privatnih šumoposjeda, neusklađenost katastra i gruntovnice, prereguliranost zakonodavnoga okvira i učestale izmjene institucionalne nadležnosti za privatne šume.
Potencijal privatnih šuma koje čine gotovo četvrtinu ukupne površine šuma u Hrvatskoj je izniman, posebno jer se radi o šumama zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja i vitalnosti, naglasila je u uvodnom predavanju dr. sc. Marijana Andabaka s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Ono što je još važnije, privatne šume vežu 130 milijuna tona ugljika čime značajno djeluju na klimu te imaju pozitivan utjecaj na smanjenje negativnog učinka „stakleničkih plinova”.
Iako su resursi privatnih šuma značajni u pogledu proizvodnje drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda velik je i pritisak na šume, posebice zahtjevi za očuvanjem bioraznolikosti i općekorisnim funkcijama šume. Vlasnici privatnih šuma u potpunosti prihvaćaju koncept održivog gospodarenja šumama u skladu s prirodnim načelima te po njima i upravljaju što je i put za dobivanje subvencija i mogućnostima ostvarivanja prihoda, navela je dr. sc. Andabaka.
Panel-raspravu moderirao je prof. dr. sc. Milan Oršanić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije koji smatra kako pasivna zaštita šume nije dobra, odnosno da ne treba štititi ono čime održivo gospodari šumarska struka u zadnjih 250 godina.
Da mjere trebaju poticati, a ne zabranjivati aktivnosti vlasnicima šuma slaže se i predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika mr. sc. Zdenko Bogović, koji je govorio o glavnim problemima ostvarivanja vlasničkih prava. Izuzeća nad vlasništvom su nad privatnim šumama nametnuta kroz čak četiri zakona, pa nam ostaje samo odgovornost i kaznene odredbe, a dobrobit od naših šuma ide drugima, smatra Bogović. Poručio je kako je potencijal privatnih šuma velik i možemo osigurati velika sredstva iz EU fondova u razdoblju 2021. – 20217. godine, ali se treba poticati udruživanje i okrupnjavanje privatnih šuma, a država mora dati poticaj privatnom šumarstvu kao sektoru koji se može pokrenuti i donijeti dobrobit građanima.
Više o zaključcima ovog stručnog skupa pročitajte OVDJE.
