Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu povezuje zdravlje, obrazovanje, tehnologiju i kvalitetu života kako bi znanje pretvorio u konkretna rješenja. O razvoju Fakulteta, novim istraživačkim kapacitetima, planovima i projektima kao što je KINNOVATE razgovarali smo s dekanom izv. prof. dr. sc. Tomislavom Rupčićem.
Desetljećima Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu obrazuje stručnjake koji oblikuju i mijenjaju hrvatski sport, zdravstvo, kvalitetu života i druge segmente društva. Zbog svoje bogate tradicije Fakultet je postao sinonim vrhunskog sporta i znanstvene izvrsnosti. Kako Kineziološki fakultet uspješno povezuje znanost i praksu? Kako potencijal postaje izvrsnost?
Nema tu tajne formule. Potencijal postaje izvrsnost kroz ljude i kroz vrijeme. Fakultet desetljećima sustavno ulaže u kadrove i istraživačku kulturu, a najveća nam vrijednost nisu laboratoriji nego ljudi koji u njima rade: kineziolozi, liječnici i psiholozi koji zajedno rješavaju probleme koje im donosi praksa. Kada istraživačko pitanje dolazi iz dvorane, klinike ili škole, a obrađuje se po najvišim znanstvenim standardima, rezultat se prirodno vraća tamo odakle je problem i došao.
Da to nije samo lijepa priča, govore brojke. Danas na Fakultetu djeluje petnaest specijaliziranih laboratorija i četiri istraživačka centra, naši su istraživači od 2021. do 2025. objavili više od 1.100 znanstvenih radova, većinom u časopisima najviše međunarodne kvalitete, a među nastavnicima imamo i znanstvenike koji se nalaze među dva posto najcitiranijih u svijetu. Na to smo ponosni, ali pravo mjerilo ostaje koliko to znanje mijenja praksu.
Kineziološki fakultet nije samo obrazovni i znanstveni centar, nego ima važnu ulogu u mnogim segmentima društva: od vrtića do vrhunskoga sporta. Kako vidite povezivanje znanosti, nastave, zdravstva, gospodarstva i rehabilitacije s Fakultetom?
Problemi s kojima se danas susrećemo ne poznaju granice struka. Dijete koje se premalo kreće nije samo pedagoško pitanje, ozlijeđeni sportaš nije samo medicinsko, a starenje populacije nije samo zdravstveno. Zato Fakultet vidim kao otvorenu platformu na kojoj se te struke sastaju oko konkretnih problema.
Najveći učinak imaju projekti koji povezuju akademsku zajednicu, javni sektor i gospodarstvo, jer se kroz njih znanje stvarno prenosi, a ne samo objavljuje. Pomaže nam i to što djelujemo unutar Sveučilišta u Zagrebu, s kolegama s drugih sastavnica možemo pokriti područja koja sami ne bismo mogli. Takvi projekti ujedno su i najkonkurentniji u nacionalnim i međunarodnim programima financiranja, što nije nevažno.
Laboratoriji i centri KIF-a kontinuirano razvijaju znanstvenoistraživačke projekte i interdisciplinarnu suradnju te stvaraju nova znanja i inovacije primjenjive u sportu, zdravlju, obrazovanju i gospodarstvu. Kako postići znanstvenu produktivnost koja je primjenjiva i ostavlja trag?
Tako da istraživačka pitanja ne izmišljamo za stolom. Broj radova i citiranost važni su pokazatelji, ali znanost ima pravu vrijednost tek kada netko njezine rezultate koristi. Zato blisko surađujemo sa sportskim organizacijama, zdravstvenim ustanovama i gospodarstvom: oni nam donose stvarne probleme, mi zajedno s njima definiramo pitanja i razvijamo rješenja koja imaju jasnu primjenu.
Pritom si ne smijemo dopustiti iluziju da oprema sama po sebi nešto rješava.
Vrijednost svake tehnologije ovisi o kvaliteti istraživačkog pitanja, dizajnu istraživanja, pouzdanosti mjerenja i ljudima koji rezultat znaju pretvoriti u nešto upotrebljivo. Kad se to složi, ne dobivate samo nove spoznaje, nego i nove dijagnostičke postupke, modele i digitalna rješenja koja ostaju u praksi.
Obrazovanje današnjice traži otvorenost, interdisciplinarnost i nove smjerove. Kakav je potencijal povezivanja kineziologije sa STEM i ICT područjima?
Golem, i to ne u teoriji, nego u vrlo konkretnim područjima: praćenju antropološkog razvoja djece i mladih, znanstveno utemeljenoj identifikaciji sportskih talenata, procjeni rizika od ozljeda, analizi ljudskog pokreta i rehabilitaciji. U svakom od tih područja metode umjetne inteligencije, senzorski sustavi i analiza velikih skupova podataka omogućuju kvalitetnija mjerenja i objektivniju potporu odlučivanju.
Da to nije samo namjera, potvrđuju zajednički projekti koje već razvijamo s drugim sastavnicama Sveučilišta i partnerima iz gospodarstva. A našim studentima to postavlja i novi standard: obrazujemo stručnjake koji će raditi u interdisciplinarnim timovima, uz inženjere i liječnike, i tome prilagođavamo način na koji ih učimo.
Nedavno je otvoren KINNOVATE centar na Kineziološkom fakultetu. Taj infrastrukturni projekt povezuje ideje i ljude te otvara nove mogućnosti kineziologije. Možete li nam opisati glavnu ideju projekta?
Glavna ideja nikada nije bila kupiti opremu ili urediti prostor. Željeli smo stvoriti istraživačko okružje u kojem se mogu raditi istraživanja koja do sada u Hrvatskoj jednostavno nisu bila moguća. Projekt je realiziran sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, putem poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, uz potporu Sveučilišta u Zagrebu.
KINNOVATE nam otvara vrata prema partnerima koji trebaju vrhunsku dijagnostiku: zdravstvenim ustanovama, sportskim organizacijama, gospodarstvu. Na toj osnovi želimo razvijati istraživanja usmjerena na razvoj djece i mladih, sportske talente, analizu pokreta, prevenciju ozljeda i rehabilitaciju. Prava vrijednost centra pokazat će se kroz kvalitetu istraživanja koja iz njega iziđu, a ne kroz popis uređaja.
Danas se fakulteti ne vrjednuju samo po studijskim programima, nego i po istraživanjima, znanstvenim radovima, projektima, razvoju novih tehnologija, suradnji s gospodarstvom i međunarodnoj suradnji. Koliko KINNOVATE mijenja studiranje i istraživanje na Kineziološkom fakultetu? Kako ga pozicionira u Hrvatskoj, ali i u Europi?
Za studente je promjena vrlo opipljiva: umjesto da o suvremenim dijagnostičkim metodama slušaju na predavanju, mogu na njima raditi. Želimo da studenti budu aktivni sudionici istraživanja, a ne samo korisnici nastave, jer se istraživački način razmišljanja ne uči iz udžbenika nego u laboratoriju, uz mentore.
Za Fakultet kao instituciju, KINNOVATE je ulaznica za zahtjevnije projekte i ozbiljnija partnerstva, i domaća i međunarodna. Nitko vas ne pozicionira infrastrukturom samom po sebi, pozicioniraju vas rezultati koje na njoj ostvarite. Ali bez ovakvih uvjeta u tu utakmicu ne možete ni ući. Sada možemo.
Projekt je realiziran u pet mjeseci, a u funkciju je stavljeno 29 različitih sustava; neprospavane noći, pozive i sastanke nećemo ni brojiti. Što Vam je bio najveći izazov u realizaciji? Je li učinkovita i uspješna provedba potvrdila veliki potencijal ljudi, znanja i energije KIF-a?
Najveći izazov bilo je vrijeme. Pet mjeseci za projekt ove složenosti, s 29 sustava koje je trebalo nabaviti, instalirati i staviti u funkciju, ne ostavlja prostora za pogreške. U provedbi je sudjelovalo više od 40 djelatnika i suradnika Fakulteta, od nastavnika i istraživača do stručnih službi, i svatko je morao odraditi svoj dio da bi cjelina uspjela.
Ako mene pitate, najvažnija stvar koju je KINNOVATE potvrdio nije da znamo nabaviti opremu, nego da imamo organizacijsku sposobnost i međusobno povjerenje za provedbu ovako zahtjevnih projekata.
o iskustvo vrijedi jednako koliko i sama infrastruktura, jer nam daje temelj i kredibilitet za sve što slijedi. Naš najveći kapital i dalje su ljudi.
Obnovom Dijagnostičkoga centra Kineziološki fakultet dobio je suvremenu istraživačku infrastrukturu koja značajno proširuje mogućnosti znanstvenog rada i stručne primjene. Što novi Centar donosi Fakultetu, sportu i društvu?
Dijagnostički centar desetljećima je srce znanstvenog rada Fakulteta.
Kroz njega su prošle generacije vrhunskih sportaša, u njemu su nastali brojni diplomski i doktorski radovi i pružena potpora sportskim savezima. Obnova nam omogućuje da taj rad proširimo na populacije koje do sada nismo mogli sustavno pratiti.
Uz nastavak rada s vrhunskim sportom, snažnije ćemo se okrenuti zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti, rehabilitaciji, radu s djecom i mladima, osobama s invaliditetom te posebnim i taktičkim populacijama. Centar pritom ostaje otvoren: studentima za učenje i istraživanje, a partnerima iz zdravstva, sporta i gospodarstva za zajedničke projekte.
Nakon projekta KINNOVATE očekivanja su velika. Kako je planiran daljnji razvoj infrastrukture i jačanje istraživačkih kapaciteta? Što donosi KINNEXT HUB?
KINNEXT HUB prirodan je nastavak onoga što smo započeli. Ako je KINNOVATE stvorio istraživačko okružje, KINNEXT HUB trebao bi ga podignuti na razinu na kojoj Fakultet postaje ravnopravan partner međunarodnim istraživačkim institucijama, s posebnim naglaskom na mlade istraživače i međunarodna partnerstva.
Projekt je trenutačno u postupku evaluacije i bilo bi neozbiljno prejudicirati ishod. Ali sam smjer je jasan i od njega ne odustajemo: želimo biti institucija koja stvara znanje i pretvara ga u konkretan doprinos, jer je to na kraju temeljna odgovornost javnog sveučilišta.
