Pobjedničke kravate Nike Usmiani postale dio stalnog postava Cravaticum boutique muzeja

U Cravaticum boutique muzeju predstavljene su danas kravate Nike Usmiani, studentice Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je rad „Nature as the Origin of Design“ proljetos osvojio prvo mjesto na prestižnom međunarodnom natjecanju mladih dizajnera „Colour for Tomorrow“.

Riječ je o dizajnu kravate, autentičnog hrvatskog simbola, izrađene od lana te bojadisane i tiskane prirodnim biljnim bojilima. Motivi na kravatama inspirirani su velebitskom degenijom, zaštićenom i endemskom biljnom vrstom koja je poslužila kao nadahnuće za ovaj održivi dizajnerski projekt.

Uspjeh Nike Usmiani predstavlja značajno priznanje njezinom radu, ali i potvrdu kvalitete i inovativnosti Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području održivog dizajna i zelene tehnologije.

Lanene kravate upečatljivog dizajna s motivima degenije, nakon povratka s izložbe u organizaciji Sveučilišta u Leedsu, na inicijativu gospodina Igora Mladenovića, postale su dio stalnog postava Cravaticum boutique muzeja.

SVEČANO PREDSTAVLJANJE NIKINIH KRAVATA

Na svečanom predstavljanju novih muzejskih izložaka, uvodni govor održala je prof. dr. sc. Ana Sutlović s Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

– Iznimno smo ponosni na uspjeh naše studentice koja je na prestižnom međunarodnom natječaju osvojila prvo mjesto sa svojim radom – kolekcijom kravata. Zahvaljujemo svima koji su nam bili pomoć i podrška u realizaciji Nikine ideje, posebno profesorici Sandri Bischof, koja nas je potaknula da se javimo na ovaj natječaj te dekanici Fakulteta prof. dr. sc. Anici Hursa Šajatović, koja nam je bila velika podrška na ovom projektu. Zahvaljujem i gospodinu Mladenoviću iz Cravaticum boutique muzeja, koji je prepoznao ovu ideju i predložio da se Nikine kravate uvrste u stalni postav jer imaju osobitu vrijednost, rekla je profesorica Sutlović.

Uzvanicima se na svečanosti u ime rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića obratila i prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. art. Jasenka Ostojić. 

– Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je fakultet koji niže uspjehe na različitim područjima. Iznimno mi je zadovoljstvo što mogu svjedočiti uspjesima naših studenata i njihovih mentora. Nikin rad objedinjuje nekoliko priča koje se međusobno nadopunjuju, ali istodobno predstavlja i vrijedno djelo. Posebna vrijednost ovog rada je u tome što otvara brojna pitanja među kojima je i pitanje ekologije, ali ne samo u smislu održivosti te primjene boja i tehnologije nego i kroz naglasak na zaštitu naše prirode, u ovom slučaju velebitske degenije, istaknula je prorektorica Jasenka Ostojić.

INSPIRIRANA VELEBITSKOM DEGENIJOM

Studentica Nika Usmiani je bila inspirirana velebitskom degenijom, zaštićenom hrvatskom endemskom biljkom. Koristeći motive njezina cvijeta s četiri latice i specifičnu žutu boju, stvorila je moderni tekstilni jezik koji povezuje bioraznolikost i kulturnu baštinu.

– Glavna inspiracija za ovu kolekciju bila je velebitska degenija – hrvatski endem i simbol prirodne baštine. Biljni svijet zapravo je zajednička nit cijelog rada: degenija je bila estetsko polazište, biljke su poslužile kao izvor prirodnih bojila, a lan sam odabrala kao biljno vlakno ukorijenjeno u hrvatskoj tekstilnoj baštini. Nisam željela doslovno rekonstruirati tradiciju, već njezine elemente interpretirati na nov način, istaknula je Nika Usmiani.

Njezin rad pod nazivom „Nature as the Origin of Design“ oduševio je međunarodni žiri inovativnim pristupom održivosti i vrhunskom estetikom.

Pobjeda Nike Usmiani ujedno je i uspjeh istraživačkog rada tima iza kojega stoji dugogodišnje iskustvo u području istraživanja tekstilnih prirodnih bojila, a koji čine prof. dr. sc. Ana Sutlović, prof. dr. sc. Martina Glogar, doc. dr. sc. Iva Brlek i dr. sc. Ivana Čorak, viša asistentica. Rad je realiziran u sklopu institucijskog  projekta „ZORA“ (Zelene tehnologije u ekološkom dizajnu), financiranog sredstvima Europske unije – NextGenerationEU.

– Pronašla sam se u struci koju sam odabrala, a istovremeno sam sve više uočavala njezine negativne posljedice. Zato mi je susret s prirodnim bojilima, zahvaljujući profesorici Ani Sutlović, bio jako važan – pokazao mi je da postoji i prostor za promjenu. A onda su me iznenadila i sama bojila – nisam očekivala koliko se bogat i skladan raspon tonova može dobiti iz prirodnih izvora, otkrila je Nika za Akademski.hr.

MINI KOLEKCIJA I KRAVATA DUGA TRI METRA

Za ovaj rad Nika je izradila mini kolekciju od tri kravate te predimenzioniranu patchwork kravatu, nastalu od ostataka lanenih uzoraka iz mini kolekcije. Upravo su ti ostaci postali polazište za novi rad – kravatu dugu tri metra, sastavljenu od oko 800 kvadratića. Svaki od njih nosi trag neke od korištenih tehnika – bojadisanja, sitotiska, shibori i ombre tehnika ili biljnog transfer tiska, a dijelove neobojenog lana autorica je ostavila kao vizualne pauze i podsjetnik na materijal prije intervencije.

Odabir kravate ima snažno povijesno uporište – njezini se počeci vežu uz hrvatske vojnike koji su je nosili u 17. stoljeću. Osim te poveznice, Niku je kravata zanimala kao formalan i  ujedno zahtjevan modni detalj. Budući da se nosi blizu lica, vrlo je uočljiva pa njezina boja i uzorak, naglašava Nika, odmah dolaze do izražaja.

PRIČA O KRAVATI – OD TRADICIJE DO SUVREMENOSTI

Cravaticum boutique muzej u Opatičkoj ulici 2 jedinstveni je muzej u svijetu posvećen kravati. Povijesne činjenice i zanimljivosti o kravati ispričane su kroz zanimljive, moderne i interaktivne izloške koje posjetitelje uvode u svijet kravate, od njezinih romantičnih početaka, do avangardne budućnosti. Šetnjom kroz muzejski prostor i osebujnom pričom o povijesti kravate, uzvanike je proveo muzejski vodič Leon Palić. Priča kaže da su prve kravate izrađivale djevojke i žene za svoje muškarce koji su iz Hrvatske odlazili u tridesetogodišnji rat od 1618. do 1648. godine, pretkazujući im tako sreću i siguran povratak kući. Vidjevši rupce oko vrata Hrvata, Francuzi, pod čijom zastavom su se ovi borili, nazivaju ih La Cravat (od Croat). Ubrzo nakon tridesetogodišnjeg rata, u Francuskoj je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.