UNIC-ov Forum čelnika europskih postindustrijskih sveučilišnih gradova održan u Zagrebu
U okviru Foruma predstavljena je i usvojena zajednička deklaracija UNIC saveza kojom predstavnici gradova i sveučilišta potvrđuju svoju predanost daljnjem razvoju suradnje usmjerene na stvaranje održivih, uključivih i otpornih europskih gradova budućnostiika europskih postindustrijskih sveučilišnih gradova održan u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu bilo je 2. srpnja domaćin Foruma čelnika europskih postindustrijskih sveučilišnih gradova (European Post-Industrial UNIC Cities Leaders Forum), na kojem su se prvi put unutar UNIC saveza na najvišoj razini okupili predstavnici gradova, sveučilišta, europskih institucija, poslovnoga sektora i organizacija civilnoga društva. Među sudionicima su bili članovi Europskoga parlamenta, Europske komisije, UNIC saveza, predstavnici veleposlanstava zemalja uključenih u UNIC savez te čelnici gradova i sveučilišta iz Zagreba, Bilbaoa, Rotterdama, Łódźa, Bochuma, Oulua, Corka, Liègea, Malmöa i Istanbula. Forum su zajednički organizirali Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu u okviru UNIC saveza.
Središnja tema Foruma bila je budućnost europskih postindustrijskih gradova te kako gradovi, sveučilišta i drugi dionici mogu zajednički odgovoriti na izazove održivoga razvoja, priuštivog stanovanja, urbane mobilnosti, klimatske otpornosti i digitalne transformacije.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić otvorio je Forum te u svom izlaganju istaknuo važnost suradnje između sveučilišta i gradova.
„Veliko mi je zadovoljstvo poželjeti vam dobrodošlicu na Sveučilište u Zagrebu i u grad Zagreb. Vaša prisutnost ovdje svjedoči o našem zajedničkom uvjerenju da se budućnost Europe oblikuje ondje gdje ljudi žive, uče i rade – u našim gradovima. Oblikovat će je institucije koje imaju viziju i koje međusobno surađuju. Središnja poruka ovog skupa je: Gradovi i sveučilišta moraju surađivati kako bi zajednički stvarali budućnost Europe“, istaknuo je rektor Stjepan Lakušić.
Prema njegovim riječima, danas sveučilišta nisu samo mjesta na kojima se kroz istraživanja stvaraju nova znanja i inovacije. Od modernih se sveučilišta očekuje da se aktivno uključe u društvo, da predviđaju buduće izazove te doprinose oblikovanju javnih politika i održivom razvoju.
„Sveučilište u Zagrebu ponosno pridonosi ostvarenju ove vizije kroz sudjelovanje u UNIC savezu. Misija naših sveučilišta temelji se na zajedničkim naporima u unaprjeđenju digitalnog obrazovanja, razvoju održivih gradova, urbanih inovacija, društvenog napretka i jačanju društvene kohezije“, poručio je rektor Lakušić.
SVEUČILIŠTA SU DIO URBANOG EKOSUSTAVA
Glavna koordinatorica UNIC saveza prof. dr. sc. Semiha Denktaş s Erasmus sveučilišta u Rotterdamu rekla je kako su zajednička okupljanja gradonačelnika i čelnika sveučilišta radi promišljanja budućnosti gradova vrlo rijetka, što ovaj skup čini jedinstvenim.
„Sveučilište je sastavni i neizostavni dio urbanog ekosustava. Kako bismo uspješno odgovorili na izazove s kojima se gradovi suočavaju, sveučilišta i gradovi moraju djelovati skupa. Upravo zato UNIC ima važnu ulogu. UNIC je mnogo više od sveučilišnog saveza. On prerasta u europski ekosustav učenja i suradnje koji povezuje sveučilišta, gradove, lokalne zajednice, poduzeća i druge društvene partnere“, rekla je profesorica Semiha Denktaş.
Sveučilišta raspolažu znanjem i resursima, dodala je, te surađujući s industrijom i javnim institucijama pridonose razvoju društva i pomažu u rješavanju suvremenih globalnih izazova. S druge strane, sveučilišta trebaju gradove, jer znanje svoju najveću vrijednost ostvaruje kada je povezano sa stvarnim mjestima, ljudima i stvarnim izazovima.
GRADOVI KAO LABORATORIJI URBANE BUDUĆNOSTI
Istaknuvši kako su gradovi laboratoriji europske urbane budućnosti, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević rekao je da budućnost i razvoj počivaju na suradnji, inovacijama i učenju, kako na individualnoj razini tako i na razini institucija i država. To su ključni, ali u praksi istovremeno zahtjevni procesi, koji zahtijevaju kontinuirano zajedničko djelovanje, razmjenu iskustava i spremnost na prilagodbu.
„Sveučilišta su ključne institucije za razmjenu znanja, iskustava te razvoj projekata koji pridonose društvenoj transformaciji. Gradovi su mjesta u kojima se mogu testirati nova rješenja za mnoge složene društvene, ekonomske i demografske izazove, od obrazovanja do kvalitete života. Kroz suradnju sveučilišta, gradova i gospodarskih subjekata stvara se prostor za inovacije, jačanje znanja i razvoj održivih politika. Takva povezanost omogućuje da se znanja pretvore u konkretne društvene promjene i dugoročno održiv napredak“, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
ODRŽIVI I OTPORNI EUROPSKI GRADOVI BUDUĆNOSTI
Pozvana predavanja na Forumu održali su Walter Zampieri, voditelj Odjela za visoko obrazovanje pri Europskoj agenciji za obrazovanje i kulturu (European Education and Culture Executive Agency – EACEA) Europske komisije, i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu prof. dr. sc. Nikolina Brnjac.
„Inicijativa saveza europskih sveučilišta važan je dio strategije Europske komisije u području visokoga obrazovanja, pri čemu se poseban naglasak stavlja na jačanje međuinstitucijske suradnje, razvoj zajedničkih studijskih programa te intenzivniju povezanost s lokalnom zajednicom. Upravo zbog toga UNIC savez ima posebnu važnost jer sustavno povezuje sveučilišta i gradove u cilju zajedničkoga razvoja obrazovanja, istraživanja i inovacija. Time se dodatno osnažuje uloga sveučilišta kao aktivnih sudionika društvenoga i urbanoga razvoja“, rekao je Walter Zampieri.
Hrvatska zastupnica u EU parlamentu Nikolina Brnjac u svojem je izlaganju istaknula kako se danas gradovi suočavaju s velikim izazovima poput klimatskih promjena, sigurnosti koja postaje sve važnije pitanje te demografskoga pada koji pogađa mnoge zajednice diljem Europske unije.
„Kao članica Odbora za okoliš često sudjelujem u raspravama u Bruxellesu, gdje se dugo smatralo da su održivost i konkurentnost suprotstavljeni ciljevi. Danas Europska unija zauzima novi pristup. Održivost mora postati izvor konkurentnosti. Upravo zato Europska komisija pokrenula je nove inicijative, među kojima je i Europski fond za konkurentnost (European Competitiveness Fund – ECF), koji objedinjuje sredstva iz različitih programa i usmjerava ih prema strateškim sektorima, uključujući infrastrukturu. Kombiniranjem različitih izvora financiranja želimo osigurati da Europa može ulagati i biti uspješna i održiva“, naglasila je eurozastupnica Brnjac.
PANEL-RASPRAVA O IZGRADNJI STRATEŠKIH PARTNERSTAVA
U sklopu programa održana je i panel-rasprava o izgradnji strateških partnerstava u postindustrijskim gradovima. Uz zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića, panelisti su bili gradonačelnik Grada Bilbaa Juan Mari Aburto, načelnica općine Maltepe u Istanbulu Esin Köymen, bivša rektorica i aktualna predsjednica Izvršnog odbora Erasmus sveučilišta u Rotterdamu prof. dr. sc. Annelien Bredenoord, koja je i predsjednica Upravnoga odbora UNIC saveza, rektor Sveučilišta u Łódźu prof. dr. sc. Rafał Matera i predstavnica Inovacijskoga saveza iz Oulua Maria Vuorensola.
Sudionici panela istaknuli su kako se Europa suočava s važnim promjenama koje utječu na odnose između visokoga obrazovanja, urbanoga razvoja i regionalnih politika, pri čemu UNIC savez ima ključnu ulogu u povezivanju sveučilišta i gradova u procesu postindustrijske tranzicije zajedničkim inovacijama i razmjenom znanja.
Panelisti su naglasili važnost slobodnoga kretanja istraživanja i obrazovanja kao temeljnoga elementa europske integracije i jačanja ekonomske otpornosti. Također, tijekom rasprave govorili su o pitanjima priuštivog stanovanja, zelene energetske tranzicije i digitalne transformacije, pri čemu su sveučilišta istaknuta kao mjesta na kojima se stvaraju potencijalna nova rješenja za aktualne izazove.
Sudionici panela zaključili su kako je potrebno osigurati dodatno strateško financiranje te ojačati suradnju akademske zajednice, privatnoga sektora i lokalnih vlasti radi stvaranja uključivih i održivih urbanih sustava te osnaživanja globalne europske konkurentnosti ulaganjima u ljudski potencijal. Moderatori panela bili su glavna koordinatorica UNIC saveza prof. dr. sc. Semiha Denktaş i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić.
U nastavku programa održana je interaktivna radionica za sudionike Foruma pod nazivom Zajedničko oblikovanje urbane budućnosti. Sudionici su razmatrali mogućnosti jačanja suradnje između gospodarstva i istraživačke zajednice u rješavanju izazova s kojima se gradovi suočavaju, kao i modele kako lokalne inovacije mogu pridonijeti oblikovanju europskih politika.
USVOJENA ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA UNIC SAVEZA
U okviru Foruma usvojena je i zajednička deklaracija UNIC saveza kojom predstavnici gradova i sveučilišta potvrđuju svoju predanost daljnjem razvoju suradnje usmjerene na stvaranje održivih, uključivih i otpornih europskih gradova budućnosti.
UNIC je europski savez sveučilišta i gradova koji povezuje visokoobrazovne institucije radi zajedničkoga razvoja inovacija, znanja i društvenoga utjecaja. Zajedničkim projektima i mobilnošću studenata i istraživača UNIC potiče stvaranje uključivih, održivih i inovativnih urbanih okružja u Europi. UNIC savez čini deset europskih sveučilišta iz deset europskih gradova i zemalja: Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište Koç u Istanbulu (Turska), Sveučilište Deusto u Bilbau (Španjolska), Sveučilište u Liègeu (Belgija), Sveučilište u Oulu (Finska), Sveučilište u Łódźu (Poljska), Sveučilište u Malmöu (Švedska) i Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska).
Walter Zampieri
Europska agencija za obrazovanje i kulturu (European Education and Culture Executive Agency – EACEA) Europske komisije, voditelj Odjela za visoko obrazovanje
„Cijela Europa danas prolazi kroz razdoblje tranzicije, a moglo bi se reći i da se cijeli svijet nalazi u procesu velikih promjena. Upravo zato, sveučilišta i gradovi predstavljaju pouzdane partnere. UNIC savez naglašava gospodarsku, društvenu, kulturnu i okolišnu dimenziju razvoja te poseban naglasak stavlja na međusobno povezivanje svih tih područja. Obrazovanje i istraživanja na sveučilištima u okviru UNIC saveza temelje se na interdisciplinarnosti i međunarodnoj suradnji. Time pridonose oblikovanju buduće Europe koja će biti uključiva, otporna i inovativna.
Uz slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala, danas govorimo i o petoj slobodi koja obuhvaća istraživanje, inovacije, znanje, vještine i obrazovanje. Europska komisija predstavila je okvir za razvoj te pete slobode u travnju 2024. Uključivanje znanja, istraživanja i inovacija u jedinstveno europsko tržište predstavlja jedan od temelja europske integracije, a upravo su europski savezi sveučilišta ključni za ostvarenje te vizije.
Svjedoci smo da se naše se društvo suočava s brojnim izazovima: s digitalnom transformacijom, demografskim promjenama, geopolitičkim napetostima te društvenim, političkim i gospodarskim posljedicama brojnih kriza. U takvim okolnostima važne su javne politike i važno je upravljanje. No, jednako je važno i obrazovanje. Sveučilišta su važna jer mladim ljudima pružaju nadu i perspektivu za budućnost. Visoka učilišta, čija je misija obrazovanje, istraživanje, inovacije i služenje društvu, imaju ključnu ulogu u izgradnji uključive, održive, autonomne i mirne Europe. Ona predstavljaju temelj otvorenih, demokratskih, pravednih i održivih društava. Istodobno, ona su pokretači dugoročnoga gospodarskog rasta, poduzetništva i kvalitetnih radnih mjesta u europskim regijama. Također, sveučilišta imaju jedinstvenu sposobnost stvaranja mreže osobnih i profesionalnih veza među znanstvenicima. Ona predstavljaju našu zajedničku infrastrukturu znanja.
Ako me pitate gdje bih želio da budemo za pet godina, rekao bih sljedeće: želimo omogućiti neometanu mobilnost studenata i priznavanje kvalifikacija kako bi mladi mogli lakše pronaći posao bilo gdje u Europi, bez obzira na to što su studirali. Želimo promicati različitosti i unaprijediti visoko obrazovanje, čineći ga relevantnijim i bolje povezanim s potrebama društva i građana. Također želimo osigurati izvrsna istraživanja, izvrsnu nastavu i kvalitetno učenje kako bi studenti stekli znanja i vještine potrebne za budućnost.“
Nikolina Brnjac, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu
Zastupa hrvatske interese u Odboru za promet i turizam (TRAN), Odboru za regionalni razvoj (REGI) te Posebnom odboru za stambenu krizu (HOUS), gdje obnaša i dužnost koordinatorice EPP-a
„Europa svoju budućnost gradi u gradovima. Europske politike mogu pomoći gradovima da budu konkurentniji, održiviji i kvalitetniji za život kroz ulaganja u inovacije, prometnu povezanost, priuštivo stanovanje, obrazovanje i nova radna mjesta. Europska komisija pokrenula je nove inicijative, među kojima je i Europski fond za konkurentnost (European Competitiveness Fund – ECF), u kojem radim kao članica Europskoga parlamenta iz redova Europske pučke stranke (EPP). Cilj je toga fonda osigurati europsku konkurentnost u inovativnim tehnologijama i strateškim sektorima, uključujući infrastrukturu, kroz kombiniranje različitih izvora financiranja. Fond je otvoren svim državama članicama, a ne samo u zemljama s većim gospodarstvima i jačim istraživačkim sustavima. Kao izvjestiteljica za Europski fond za konkurentnost smatram da europska sredstva moraju biti dostupna svim državama članicama i regijama kako bi Europa rasla ravnomjerno.
Konkurentnost nije samo pitanje industrije. Ona se odnosi i na mjesta u kojima ljudi imaju kvalitetan pristup radnim mjestima, gdje poduzeća i lokalne zajednice uspješno surađuju. Važno je da prometni sustavi dobro funkcioniraju, da javni prostori budu privlačni i da gradovi budu ugodna mjesta za život.
Jedan od najvećih izazova europskih gradova danas je stanovanje. Mladim obiteljima, a posebno mladim ljudima, sve je teže pronaći pristupačan dom. Europa se suočava s manjkom stambenih jedinica, zbog čega mladi odgađaju osnivanje obitelji i rađanje djece. Poslodavci teško pronalaze radnike, a sveučilišta i istraživačke ustanove također trebaju pristupačne mogućnosti stanovanja za studente, istraživače i zaposlenike.
Kao osoba koja aktivno radi na području turizma i stambene politike, željela bih naglasiti da su te politike međusobno povezane. Turističke destinacije ne mogu se smatrati održivima ako ne pridonose stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, gospodarskom rastu i dobrobiti lokalnog stanovništva. Zato se kroz Europsku strategiju za turizam do 2030. nastoji povezati dobro upravljanje i održivost.
Sljedeći veliki izazov bit će konkretna provedba tih politika. One moraju biti više usmjerene na lokalne potrebe, fleksibilnije i prilagođene stvarnim okolnostima u pojedinim sredinama.“
prof. dr. sc. Nino Žganec, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Vijeća UNIC projekta
„UNIC-ov Forum predstavlja oblik suradnje gradova i sveučilišta usmjeren prema urbanoj transformaciji. Inače projekt UNIC (Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji) predstavlja novi model europske suradnje koji povezuje deset europskih sveučilišta s ciljem povezivanja obrazovanja i istraživanja s potrebama gradova.
Jedna od važnih komponenata projekta odnosi se na isticanje uloge sveučilišta koja nisu izolirana od mjesta u kojima djeluju, već su aktivni partneri u rješavanju ekonomskih, društvenih i okolišnih izazova. Povezivanjem akademske zajednice i gradova, UNIC stvara prilike koje pojedinačne institucije ili gradovi ne bi mogli ostvariti sami.
Središnji dio ove inicijative je European Post-Industrial UNIC Cities Leaders Forum, jedinstveno okupljanje čelnika gradova, rektora sveučilišta, poslovnih lidera i zajednica iz deset UNIC gradova, sjedišta sveučilišta koje čine UNIC konzorcij. Za razliku od standardnih konferencija, Forum je platforma usmjerena na djelovanje s ciljem sukreiranja rješenja i usmjerenosti na konkretne akcije. Glavni fokus je na izazovima postindustrijske tranzicije koji uključuju klimatske promjene, digitalnu transformaciju, urbanu regeneraciju, socijalnu inkluziju i demografske promjene.
Forum pruža prostor u kojem gradovi mogu usporediti kako se ovi izazovi manifestiraju u različitim lokalnim kontekstima, učeći ne samo iz uspješnih inicijativa, već i iz neuspjeha te institucionalnih barijera. Razmjena omogućuje sudionicima da razumiju što su drugi već testirali i koji su uvjeti podržali provedbu određenih rješenja.
Cijeli proces temelji se na tzv. Quadruple Helix pristupu, u kojem vlasti, akademska zajednica, gospodarstvo i civilno društvo zajednički oblikuju inovacije i javne politike. Sveučilišta doprinose istraživanjima i vještinama, gradovi osiguravaju političko vodstvo i pristup urbanim okružjima za testiranje rješenja, a poslovni sektor donosi tehnološku ekspertizu i investicije. Dugoročna ambicija Foruma je izgradnja trajne zajednice gradova i sveučilišta čija će suradnja nadilaziti pojedinačne projekte i izborne cikluse, pretvarajući zajedničko znanje u praktične urbane promjene.“
