Javnu nabavu treba promatrati kao instrument nacionalne sigurnosti
Kriterij najniže cijene više ne može biti jedino mjerilo uspješnosti javne nabave, poručeno je s međunarodne konferencije „Geopolitics and Public Procurement“ koju je organizirao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Javna nabava više nije samo administrativni postupak odabira najpovoljnije ponude, nego jedan od ključnih instrumenata gospodarske politike, industrijskog razvoja i nacionalne sigurnosti. Poruka je to međunarodne konferencije „Geopolitics and Public Procurement“, koju su na zagrebačkom Pravnom fakultetu zajednički organizirali Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska udruga poslodavaca.
Konferencija je okupila niz domaćih i međunarodnih stručnjaka, među kojima su prof. Roberto Caranta s University of Turin, prof. Sarah Schoenmaekers s University of Maastricht, dr. Annamaria La Chimia s University of Nottingham, prof. Pedro Telles s Copenhagen Business School, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, te Maja Kuhar, predsjednica Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
U vremenu velikih infrastrukturnih ulaganja, istaknuto je, kriterij najniže cijene ne može biti jedino mjerilo uspješnosti. Hrvatska bi, u skladu sa smjerom europskih politika, javnu nabavu trebala promatrati kao alat za jačanje gospodarske otpornosti, zaštitu strateških sektora, industrijski razvoj i očuvanje konkurentnosti domaćih i europskih kompanija.
Druga javnonabavna konferencija Pravnog fakulteta ove je godine fokus usmjerila na vanjski aspekt tržišta javne nabave Europske unije, vrijednog oko dva bilijuna eura godišnje.
Raspravljalo se o sve snažnijoj povezanosti javne nabave, trgovinske politike i geopolitičkih interesa EU-a, primjeni Instrumenata za međunarodnu javnu nabavu, Uredbi o stranim subvencijama, konceptu „Buy European“ te mogućnostima zaštite europskog tržišta od nelojalne konkurencije.
Prof. dr. sc. Marko Turudić, sa Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je da je javna nabava izuzetno moćna poluga gospodarstva.
„Onaj tko troši toliki novac može njime usmjeravati i gospodarstvo. Instrumenti Europske unije koji reguliraju međunarodnu javnu nabavu pretvaraju kupovnu moć u alat za zaštitu europskih interesa – smanjuju ovisnost o nepouzdanim trećim zemljama za ključne proizvode, omogućuju odgovor kada netko gospodarski pritišće Uniju i potiču ulaganje u domaću proizvodnju. Tako javna nabava postaje dio šire strategije gospodarske sigurnosti, uz već poznate ciljeve poput zaštite okoliša i poticanja inovacija“, poručio je Turudić.
Na konferenciji je predstavio i svoju novu knjigu „Third-Country Economic Operators in EU Public Procurement Law – Conditions for Market Participation“, odnosno „Gospodarski subjekti trećih zemalja u pravu javne nabave EU – uvjeti za sudjelovanje na tržištu“, objavljenu 2026. kod Edward Elgar Publishinga.
Knjiga se bavi pitanjem kako gospodarski subjekti iz trećih zemalja, poput Kine, Turske i Indije, mogu sudjelovati na tržištu javne nabave EU-a. Turudić ističe da su glavni poticaj za pisanje bile presude Suda Europske unije koje su bitno promijenile pravila igre. One su javnim naručiteljima dale znatno više slobode, ali su istodobno otvorile pitanja pravne zaštite, ustavnosti i jednakog pristupa pravnim lijekovima.
Govoreći o Hrvatskoj, Turudić se osvrnuo i na percepciju korupcije u javnoj nabavi. Naglasio je da se izvješća o korupciji često temelje na subjektivnoj percepciji, dok jasni i stvarni pokazatelji o njezinu stvarnom opsegu izostaju. Slični problemi, dodao je, postoje i u drugim državama članicama EU-a. Kao jedno od ključnih pitanja izdvojio je učinkovit nadzor zakonitosti postupaka. U Hrvatskoj je žalba nezadovoljnog ponuditelja jedan od najvažnijih mehanizama kontrole, no izmjenama Zakona o javnoj nabavi krajem 2022. znatno su povećane žalbene naknade. Ponuditelji danas za podnošenje žalbe moraju platiti naknadu koja može dosegnuti i 66.000 eura.
Dodao je da akademska zajednica, osobito pravni fakulteti, ima odgovornost javno govoriti o takvim pitanjima i slati stručne poruke donositeljima odluka. Hoće li se te poruke čuti, ovisi o institucijama i ministarstvima, no važno je da stručnjaci sudjeluju u radnim skupinama za izradu zakona i oblikovanju javnih politika.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predstavio je analizu makroekonomskih učinaka infrastrukturnih ulaganja na hrvatsko gospodarstvo. Upozorio je da način provedbe javnih investicija izravno određuje koliku će korist od njih imati domaće gospodarstvo, ali i na problem socijalnog dampinga.
Zaključak konferencije je da zaštita tržišta ne znači zatvaranje tržišnog natjecanja, nego stvaranje jednakih uvjeta za sve sudionike, uz poštivanje načela javne nabave i reciprociteta. Javna sredstva, poručili su organizatori, trebaju stvarati najveću moguću dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo, jačati domaće kompanije i očuvati stručne kapacitete potrebne za buduće investicijske cikluse.
