Stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“

Stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“ koji je organiziralo Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, okupio je 90 sudionika, mahom stručnjaka iz sustava visokog obrazovanja. Oni su kroz predavanja i rasprave tijekom dva dana otvorili važne teme inkluzije, različitosti, mentalnog zdravlja, pristupačnosti i podrške studentima u akademskom okružju. Također, upozorili su na nedostatke u sustavu te predložili daljnje postupke i aktivnosti u provedbi inkluzije na visokim učilištima.

O viziji inkluzivnog sveučilišta i sustavnoj podršci studentima koji se suočavaju s različitim preprekama, te sustavnoj edukaciji i osnaživanju nastavnika i zaposlenika, koji će skupa graditi poticajno i akademsko okruženje, govorio je prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuvši se na činjenicu da Sveučilište u Zagrebu kao najstarije i najveće akademsko okruženje koje okuplja 31 fakultet, 3 umjetničke akademije i oko 66 tisuća studenata, istaknuo je kako ima odgovornost da svakom studentu te drugim članovima akademske zajednice, omogući jednake mogućnosti za razvoj, obrazovanje i ostvarenje vlastitih potencijala.

HUMANO, OTVORENO I UKLJUČIVO SVEUČILIŠTE

U svom obraćanju sudionicima skupa, istaknuo je kako je Sveučilište u Zagrebu u cijelosti integrirano u europski sustav visokoga obrazovanja.

– Prava kvaliteta sveučilišta vidi se i u tome koliko je ono humano, otvoreno i uključivo. Studenti su u središtu našega djelovanja. Sveučilište postoji zbog studenata i upravo zato studentski predstavnici sudjeluju u svim važnim segmentima sveučilišnoga života, od upravljanja i donošenja odluka do strateškoga razvoja. Naši studenti dolaze s različitim životnim iskustvima, izazovima i okolnostima koje oblikuju njihov studijski put. Među njima su studenti s invaliditetom, studenti slabijeg socioekonomskog statusa, studenti iz alternativne skrbi, studenti roditelji, pripadnici nacionalnih manjina te studenti koji se suočavaju s psihološkim ili zdravstvenim poteškoćama. Naša je odgovornost stvarati okruženje u kojem nitko neće biti isključen zbog prepreka koje kao zajednica možemo i moramo prepoznati i ukloniti, istaknuo je prorektor prof. dr. sc. Boris Brkljačić.

Nakon službenog otvorenja skupa, nazočne je pozdravila prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš s Odsjeka za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem obnaša funkciju Koordinatorice za studente s invaliditetom te zamjenice voditeljice Centra za savjetovanje i podršku studentima.

Prvo predavanje „Intersekcionalnost u visokom obrazovanju: od teorije do prakse“ koje su održale profesorica Kiš Glavaš i Svea Kučinić, asistentica na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, sudionike je uvelo u jednu od ključnih tema suvremenoga visokog obrazovanja: razumijevanje različitosti i stvaranje inkluzivnog akademskog okruženja kroz intersekcionalni pristup. Kroz izlaganje i radionicu, predavačice su sudionike skupa potaknule na promišljanje o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja iz šire perspektive te ih upoznale s temeljnim postavkama i važnošću intersekcionalnog pristupa u osiguravanju uključivosti i ravnopravnosti.

KONKRETNI IZAZOVI I RJEŠENJA

U  istom tematskom bloku pod nazivom „Zajedno gradimo sustav koji uključuje“ održana je panel-rasprava: Kako graditi održiv i sustavan model podrške? Sudionici panela su bili: doc. dr. sc. Tanja Jurin, voditeljica Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, Katja Popović iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Ivona Filipović, voditeljica Službe za državne stipendije i druge potpore studentima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

Panelom je moderirao prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Razgovarali su o tome kako prijeći s pojedinačnih inicijativa na sustavna rješenja, o konkretnim izazovima, provedivim, pristupima i dugoročnoj održivosti. Kad je riječ o mentalnom zdravlju studenata, Tanja Jurin je upozorila kako je to gorući problem, te konstatirala da danas, nažalost, imamo potkapacitirane sustave pomoći koji ne mogu zadovoljiti uvjetima ili traženjima u studentskom dijelu. Za većinu savjetovališta najveći problem je problem kadrova, odnosno premali broj psihologa. S druge strane, sva svjetska istraživanja danas pokazuju da čak 30 posto studentske populacije ima psihičke smetnje koje nadilaze njihove kapacitete i zahtijevaju psihološku podršku. Od tih 30 posto, samo jedan posto studenata se javi za pomoć u Savjetovalište Sveučilišta u Zagrebu. Dosadašnja iskustva govore da ni tih jedan posto ne uspijeva dobiti adekvatnu podršku jer je lista čekanja jako velika s obzirom na broj psihiloga koji je pružaju. Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom rekao je da problem počinje već na samom početku. Naime, u Republici Hrvatskoj pojam „student s invaliditetom“ još nije definiran. Uvrštavanje tog pojma u Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti umnogome bi olakšao pristup rješavanju brojnih problema koji se odnose na pružanje odgovarajuće podrške i potpore studentima, koja, napomenuo je, ne smije biti opcija nego obveza. Iz pozicije studenata, Katja Popović je rekla kako studenti najčešće traže pomoć i podršku zbog administrativnih razloga, potom zbog poteškoća u studiju te zbog psihičkih smetnji i prilagodbe programa za studente s invaliditetom.

RIJEČI KOJE OTKLJUČAVAJU

Predavanje „Supervizija kao alat podrške nastavnicima“održala je prof. dr. sc. Kristina Urbanc s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Govorila je o unaprjeđenju kompetencija nastavnika u primjeni načela inkluzije u visokom obrazovanju te korištenju supervizije kao prostora za refleksiju o izazovima u nastavničkoj praksi.

Prof. dr. sc. Mirjana Lenček s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svome se predavanju „Učimo specifično“ osvrnula na pružanje podrške studentima s disleksijom. Sudionicima skupa govorila je o tome kako prepoznati studente s disleksijom, kako osnažiti njihovo samopouzdanje i pomoći im da ostvare što bolje ishode u učenju.

NASTAVNICI NA PRVOJ LINIJI PODRŠKE

Drugi dan stručnog skupa održavao se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U trećoj tematskoj cjelini „Nevidljive prepreke, vidljiva podrška“ u predavanju „Student pred nama“ doc. dr. sc. Tanja Jurin govorila je o tome što nastavnici trebaju znati o psihičkim stanjima svojih studenata, te o značaju savjetovališta na sveučilištima i fakultetima.

Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić i Marina Šimunec Zović s Filozofskog fakulteta pripremile su izlaganje „Nastavnici na prvoj liniji podrške“ u kojem su stavile naglasak na nastavnike kao podizače svijesti i čuvare psihičkog zdravlja studenata.

Helena Gerenčir, Maria-Isabela Pecolaj i Svea Kučinić s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta održale su prezentaciju „Što vidimo, a ne primjećujemo“ s prikazima osoba s invaliditetom na društvenim mrežama. 

U nastavku programa  prof. dr. sc. Marjeta Majer s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje „Izazov prihvaćen – podrška pružena“. Govorila je o tome kako razumjeti i podupirati studente s kroničnim bolestima te kako im pružiti prilagodbu koja je korisna, a ne zlouporabljena.

INKLUZIVNA MOBILNOST

U četvrtoj tematskoj cjelini „Otvoriti vrata svijeta: Inkluzivna mobilnost“  nastupili su studenti koji su govorili o svojim iskustvima i uvidima koji mijenjaju praksu. Vita Tomić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, te Laura Bičanić i Vid Bonča s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorili su o tome što podržava, a što koči mobilnost studenata.

O sustavima podrške u mobilnosti govorile su Renata Hranjec iz Središnjeg sveučilišnog ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju te Petra Habulin i Ivana Bijažić iz SALTO resursnog centra za uključivanje i raznolikost (obrazovanje i osposobljavanje) AMPEU.

Na skupu su predstavljene i poster-prezentacije autora s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te drugih visokih učilišta iz Hrvatske i regije. Na temelju anonimnog online glasovanja sudionika, posebno priznanje za najbolji poster dodijeljeno je studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za poster pod nazivom „SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students“. 

I ovaj je skup pokazao koliko je važno razmjenjivati iskustva i stvarati preduvjete za nove smjernice u unaprjeđenju obrazovanja i razvoju uključivoga akademskog okruženja. Sudionici su imali priliku upoznati primjere dobre prakse, iskustva i inicijative povezane s razvojem inkluzivnih politika, prilagodbama u nastavi, podrškom studentima i međuinstitucionalnom suradnjom, čime se dodatno potiče izgradnja otvorenijeg i pristupačnijeg sustava visokog obrazovanja.