
Hrvatska ima priliku postati predvodnica zelene tranzicije
Na panel diskusiji na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stručnjaci iz akademske zajednice, politike i gospodarstva istaknuli su geotermalnu energiju kao jedan od ključnih razvojnih i energetskih aduta Hrvatske
Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je panel diskusija pod nazivom „Geotermalni projekti: Investicije, prilike, izazovi u RH i EU“, na kojoj su okupljeni stručnjaci i predstavnici institucija raspravljali o ulozi geotermalne energije u budućem energetskom razvoju Hrvatske i Europske unije.
U središtu rasprave bila je sve izraženija potreba za diversifikacijom izvora energije u vremenu globalne energetske nesigurnosti. Sudionici su naglasili kako geotermalni resursi više nisu tek alternativna mogućnost, nego sve važniji strateški alat za postizanje energetske neovisnosti i provedbu zelene tranzicije.

Na događanju su sudjelovali Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu, Jadranka Leško iz Ministarstva gospodarstva, Marica Balen (AZU), dr. sc. Zoranu Čogelja, predsjednik udruge alumija AMAC-RGNF kao i dekan fakulteta te predsjednik udruge HUGE, prof. dr. sc. Vladislav Brkić.

Posebno je istaknuto da Hrvatska raspolaže značajnim geotermalnim potencijalom. Prema iznesenim podacima, hrvatski termalni gradijent čak je 60 posto viši od europskog prosjeka, što zemlji daje snažnu razvojnu prednost u iskorištavanju ovog obnovljivog izvora energije.
Kao primjeri konkretnih pomaka navedeni su projekti u Zaprešiću, Vinkovcima, Osijeku i Velikoj Gorici, gradovima koji se sve snažnije profiliraju kao predvodnici dekarbonizacije sustava gradskog grijanja. Upravo takvi projekti pokazuju da geotermalna energija može imati važnu ulogu ne samo u proizvodnji toplinske energije, nego i u jačanju lokalne održivosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.
Važan naglasak stavljen je i na ulogu struke. Sudionici su poručili kako znanja iz naftnog rudarstva i geologije imaju izravnu primjenu u zelenoj tranziciji, od istražnih bušotina do proizvodnje energije. Time se dodatno potvrđuje važnost obrazovnih i znanstvenih institucija, poput RGNF-a, u stvaranju kadrova i znanja potrebnih za razvoj novih energetskih rješenja.

Na panelu je istaknuta i važnost europske podrške geotermalnim projektima. Očekuje se novi akcijski plan Europske komisije koji bi trebao olakšati financiranje projekata i ubrzati procedure izdavanja dozvola, što bi moglo dodatno potaknuti ulaganja u ovaj sektor.
Ovaj je događaj još jednom potvrdio da Hrvatska ima znanje, resurse i stručnjake za snažniji iskorak prema obnovljivim izvorima energije. Geotermalna energija pritom se nameće kao jedan od najperspektivnijih pravaca razvoja, a RGNF kao važno mjesto susreta struke, znanosti i javnih politika u oblikovanju energetske budućnosti zemlje.



