Stjepan Lakušić ponovno izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu

Aktualni rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić ponovno je izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Odluku o njegovu izboru za novo mandatno razdoblje 2026./2027. – 2029./2030. donio je Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj Izbornoj sjednici održanoj 10. ožujka 2026. Rektor Stjepan Lakušić uvjerljivo je pobijedio protukandidata prof. dr. sc. Ivana Koprića s Pravnoga fakulteta u Zagrebu.

Stjepan Lakušić je dobio 58 glasova, Ivan Koprić 13 glasova, uz 2 nevažeća listića. Ovim izborom Senat je time potvrdio kontinuitet dosadašnjega smjera upravljanja i razvoja najveće i najstarije hrvatske visokoškolske institucije.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić redoviti je profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te istaknuti znanstvenik u području građevinarstva. Na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu prvi je put izabran 2022. godine. Tijekom dosadašnjega mandata posebna je pozornost bila usmjerena na razvoj Sveučilišta kao suvremene europske sveučilišne institucije, jačanje znanstveno-istraživačke izvrsnosti, unapređenje kvalitete studijskih programa te modernizaciju sveučilišne infrastrukture.

U novom mandatnom razdoblju kako stoji u program rada izabranog rektora za mandatno razdoblje 2026./2027. – 2029./2030. prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, a koji je predstavljen na 3. izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 26. veljače 2026., kao temeljna paradigma ponovno se ističe „Studenti u središtu”. U odnosu na raniji okvir, program navodi nadogradnju dosadašnjeg Triple Helix modela na Penta Helix model, u kojem se uz akademsku zajednicu, gospodarstvo i javnu upravu uključuju i društvena odgovornost te digitalna transformacija. Time se, u konceptualnom smislu, želi proširiti pogled na ulogu Sveučilišta – od obrazovne i istraživačke institucije prema snažnije umreženom akteru javnih politika, razvoja i društvene održivosti. Program uvodi četiri međusobno povezana principa: agilnost, fleksibilnost, prilagodljivost i modularnost, uz objašnjenje da modularnost daje temelj fleksibilnosti, fleksibilnost omogućuje agilnost, a prilagodljivost osigurava dugoročnu otpornost sustava na promjene. Provedba programa strukturirana je kroz osam resora  od kojih svaki resor ima postavljene ciljeve, mjere i aktivnosti, a program se oslanja na praćenje ostvarivanja i upravljanje izvedbom. Istodobno, resorni okvir omogućuje da se u istoj strukturi prate klasične sveučilišne funkcije (nastava, znanost, internacionalizacija) te horizontalne teme (kvaliteta/etika, digitalna transformacija, infrastruktura, ljudski potencijali).

Studenti, nastava i standard

Predloženik Lakušić programom nastavlja razvijati ideju Sveučilišta kao sustava koji, uz obrazovnu kvalitetu, sustavno jača studentsku podršku. U prikazu rada uprave u prethodnom razdoblju kao istaknut iskorak navodi se otvaranje Savjetovališta za studente, uz obrazloženje važnosti brige za mentalno zdravlje i dobrobit te izgradnju „inkluzivnijeg i sigurnijeg okruženja” za studiranje. U istom se kontekstu navodi i razvoj sporta kao segmenta studentskoga života i identiteta Sveučilišta pri čemu se ističu rezultati studenata na organiziranim natjecanjima te podatak da je Europska sveučilišna sportska asocijacija (EUSA) proglasila Sveučilište u Zagrebu „najboljim i najaktivnijim Europskim sveučilištem u sportu” u 2022., 2023. i 2024. godini.  Akcijski plan za novo razdoblje postavlja modernizaciju obrazovanja i jačanje studentskoga standarda kao „čvrste temelje”, uz isticanje i aktivnije povezanosti s alumnima.

Znanost, inovacije i suradnja s gospodarstvom

Program veže razvoj znanosti i inovacija uz suradnju s gospodarstvom te društvenom odgovornosti. Naglašava se da se „odgovornost prema zajednici i gospodarstvu” ne promatra kao dodatna obveza, nego kao temeljna vrijednost te da je sinergija akademske zajednice i gospodarstva ključna za rješavanje izazova i stvaranje „inkluzivnog, inovativnog i održivog društva”. U tom se kontekstu ističe jačanje sudjelovanja u nacionalnim i europskim istraživačkim projektima, poticanje objavljivanja u međunarodno relevantnim časopisima te daljnje unaprjeđenje vidljivosti kroz indeksaciju časopisa sastavnica u bazama WoS i Scopus. Program predviđa i sustavnije praćenje znanstvene produktivnosti, razvoj istraživačke infrastrukture te jačanje potpore prijavama na kompetitivne međunarodne natječaje, uz poseban naglasak na kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost doktorskih studija.

Međunarodna i međuinstitucijska suradnja

Ovaj je resor usmjeren na jačanje globalne prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu te njegovo pozicioniranje kao poželjnoga partnera u europskom i svjetskom prostoru visokoga obrazovanja. Kao konkretan cilj navodi se povećanje broja aktivnih, odnosno konzumiranih bilateralnih sporazuma na razini Sveučilišta i sastavnica, uz razvoj zajedničkih istraživačkih projekata i laboratorija s inozemnim partnerima. Internacionalizacija studija povezuje se s povećanjem broja programa i kolegija na engleskom jeziku te rastom broja stranih studenata, uz jačanje mobilnosti kroz Erasmus+ i druge programe razmjene. Program predviđa i povećanje broja stranih profesora i istraživača kroz razvoj programa gostujućih nastavnika i dugoročnih akademskih suradnji. Međunarodna dimenzija pritom se promatra kao dio aktivnoga sudjelovanja Sveučilišta u Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA) i Europskom istraživačkom prostoru (ERA).

Inovacije i transfer tehnologije

Predviđeni su programi potpore studentskom poduzetništvu, uključujući natjecanja, povezivanje s investitorima i mentorima te prijedlog osnivanja zaklade za financiranje startup inicijativa. Strateška partnerstva usmjerena su na sektore visoke dodane vrijednosti – digitalne i zelene tehnologije, biotehnologiju i pametne industrije – uz različite modele dugoročne suradnje s gospodarstvom. U segmentu digitalne transformacije navode se napredni analitički i UI sustavi za istraživanja, razvoj laboratorija UI, primjena blockchain tehnologije te pilot-projekti digitalizacije u proizvodnim i uslužnim sektorima. Kao ključni pokazatelji uspješnosti ističu se povećanje broja patenata i zaštićenog intelektualnog vlasništva, udvostručenje industrijskih doktorskih studija, rast startupova i spin-off poduzeća te uspostava strateških partnerstava s globalnim inovacijskim centrima.

Etika i upravljanje kvalitetom

Sustav osiguravanja kvalitete postavljen je kao horizontalni okvir djelovanja Sveučilišta, s naglaskom na transparentnost, odgovornost i međunarodnu usklađenost. Program predviđa standardizaciju i redovitu provedbu unutarnjih i vanjskih akreditacijskih postupaka prema europskim smjernicama (ESG), uz proširenje studentskih evaluacija i snažnije uključivanje vanjskih dionika u vrednovanje studijskih programa. Transparentnost ocjenjivanja dodatno bi se ojačala izradom priručnika s jasnim kriterijima i digitalizacijom sustava studentskih pritužbi. Program naglašava i usklađivanje politika s europskim smjernicama o akademskim slobodama te zaštitu istraživačke autonomije.

Organizacijska struktura, infrastruktura i ljudski potencijali

Organizacija, infrastrukturni razvoj i ljudski potencijali usmjereni su na modernizaciju upravljanja, dovršetak obnove i dugoročno jačanje kadrovskih kapaciteta. Naglasak je na završetku obnove potresom oštećenih zgrada, modernizaciji učionica i laboratorija te razvoju kampusa, studentskih domova i digitalne infrastrukture. Razvoj ljudskih potencijala uključuje transparentnije zapošljavanje, mentorstvo za mlađe nastavnike i sustav nagrađivanja prema rezultatima rada, uz jačanje međunarodne mobilnosti. Zelena tranzicija obuhvaća povećanje energetske učinkovitosti, primjenu obnovljivih izvora energije i daljnju digitalizaciju radi smanjenja ekološkoga otiska, dok se kao pokazatelji uspješnosti navode završetak obnove, rast EU financiranja i otvaranje novih istraživačkih centara.

Poslovanje i digitalna transformacija

Predviđa se diverzifikacija prihoda kroz EU projekte, suradnja s industrijom i komercijalizacija istraživanja, uz povećanje udjela neproračunskih sredstava. Digitalizacija obuhvaća razvoj e-Sveučilišta, sustava poslovne inteligencije (BI) za strateško planiranje te primjenu UI-a u financijskom upravljanju, nastavi i istraživanjima, uključujući osnivanje UI laboratorija. Naglasak je i na regulaciji i etičkoj uporabi UI-a te jačanju kibernetičke sigurnosti. Kao pokazatelji navode se viši stupanj digitalizacije procesa, veća primjena naprednih tehnologija u studijima i projektima te povećanje broja reguliranih i jasno definiranih procesa korištenja UI-a.  Digitalna komponenta obuhvaća razvoj integrirane platforme za praćenje kvalitete – uključujući nastavne ishode, studentske evaluacije i pokazatelje uspješnosti – kao i potpunu digitalizaciju upisa, ocjenjivanja i izdavanja diploma.

Umjetnost, kultura i sport

Programom se navodi želja za osnaženjem kreativnoga i sportskoga potencijala studenata te da se Sveučilište učini prepoznatljivim središtem umjetničke i sportske izvrsnosti. Umjetnost i kultura promatraju se kao dio akademskoga identiteta, uz razvoj platformi poput UniART-a, osnivanje Centra za popularizaciju umjetnosti i kulture te „Galerije Sveučilišta u Zagrebu”, kao i digitalizaciju kulturne baštine. U području sporta naglasak je na unaprjeđenju infrastrukture, potpori studentskim klubovima i razvoju fleksibilnih modela studiranja za vrhunske sportaše. Predviđa se i jačanje međunarodnih razmjena te osnivanje zaklade za financiranje umjetničkih i sportskih projekata. Kao pokazatelji ističu se, među ostalim, povećanje broja događanja, veća uključenost studenata te rast međunarodnih suradnji.

Životopis izabranog rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića pročitajte ovdje

Program rada izabranog rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića za mandatno razdoblje 2026./2027. – 2029./2030. pročitajte ovdje