Dr. sc. Mateja Dumbović je dobitnica Alexander Chizhevsky nagrade za mlade znastvenike

Nakon EGU i SCOSTEP nagrada za istaknutu mladu znanstvenicu, dr. sc. Mateju Dumbović s Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobila je još jednu potvrdu iznimnog doprinosa na polju svemirskog vremena – Medalju Alexander Chizhevsky za svemirsko vrijeme i svemirsku klimu. Nagrada nagrađuje mladog istraživača (mlađeg od 35 godina ili koji je uspješno obranio svoj rad u posljednjih 6 godina prije ESWW2020, tj. nakon 30. listopada 2014.) za izvanredna postignuća u svemirskom vremenu s inovativnim pristupom.

Alexander Chizhevsky rođen je 1897. u gradu Ciechanowiec u regiji Grodno u Poljskoj. Bio je izvanredan interdisciplinarni znanstvenik, biofizičar koji je utemeljio “heliobiologiju” odnosno proučavanje utjecaja sunca na biologiju i “aero-ionizaciju”. Možda je najznačajniji po upotrebi tehnika povijesnog istraživanja (historiometrije) za povezivanje 11-godišnjeg sunčevog ciklusa, Zemljine klime i masovne aktivnosti ljudi.

Ovu nagradu svake godine od 2014. godine najboljim znanstvenicima dodjeljuju Europska svemirska agencija, belgijski Solarno-teresatrijalni centar izvrsnosti i Radni tim za svemirsku prognostiku u suradnji sa znanstvenim časopisom Journal of Space Weather and Space Climate.

Svečana dodjela nagrada održana je online 2. ožujka, a otvorio ju je dr. sc. Jean Lilensten, predsjednik odbora za medalje. Uz prijatelje i obitelj, svečanosti su nazočili hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, dekan Geodetskog fakulteta Almina Đapo, voditelj zvjezdarnice Hvar Roman Brajša, predstavnici ruske i norveške akademije znanosti, kao i predstavnici Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje.

O genijalnoj dr. sc. Mateji Dumbović već smo pisali kada je dobila godišnju nagradu Arne Richter. Intervju pročitajte OVDJE

Dr. sc. Mateja Dumbović vrlo je produktivna, kako u smislu svojih istraživanja, tako i kao članica zajednice svemirske prognostike. Njezino je istraživanje pokrilo niz solarnih / heliosferskih tema koje su ključne za svemirskun prognostiku, često premošćujući jaz između opazanja i modeliranja. Tijekom doktorata bila je uključena u EU FP7 COMESEP projekt. Primijenila je statističke modele za geoefikasnost suncevih oluja, koji su na kraju postali jedan od COMESEP-ovih alata upozorenja.

Također je razvila model za Forbushova smanjenja koji su posljedica suncevih oluja. Ovaj alat omogućuje zaključivanje o mnogim svojstvima suncevih oluja. Ovaj je pristup također vrlo inovativan jer pruža način za identificiranje suncevbih oluja kada tradicionalna mjerenja, poput magnetskog polja, možda nisu dostupna.

Drugi su istraživači pratili njezin rad na pronalaženju suncevih oluja tijekom predsatelitskog doba na Zemlji i za današnji Mars. Konačno, bila je jako uključena u razvoj Drag Based Modela i odgovarajuće ansambl verzije,koji je jedan od najkorisnijih, lako dostupnih alata za predviđanje vremena dolaska suncevih oluja.

Napisala je vise od 30 članaka (9 kao prvi autor), koji imaju kombiniranih preko 600 citata.

Iako je opseg njezinog istraživanja impresivan, njezin doprinos zajednici može ga čak zasjeniti. Često ocjenjuje radove, ima 42 recenzije koje je Publons službeno priznao, a mnogi istaknuti časopisi su je prepoznali kao “iznimnog recenzenta”. Suorganizirala je nekoliko sesija na znanstvenim skupovima, uključujući jednu na ESWW 2017. Od 2012. članica je lokalnog ili znanstvenog organizacijskog odbora za 15 različitih međunarodnih sastanaka ili radionica.

Također je bila uključena u mentorstvo nekoliko magistara i doktoranda tijekom posljednjih nekoliko godina. Vrlo je angažiranja oko informiranja javnosti. Napokon, njezin životopis sadrži dugački popis pozvanih seminara i znanstvenih suradnji koji pokazuju koliko je povezana sa zajednicom svemirske prognostike i ima njihovu entuzijastičnu potporu svome radu.