Programski ugovor Sveučilišta u Zagrebu ‒ povijesni iskorak u stabilnosti financiranja Sveučilišta

Na svečanoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 5. studenoga 2025., povodom Dana Sveučilišta i početka 357. akademske godine, potpisan je Programski ugovor Sveučilišta u Zagrebu za programsko razdoblje od akademske godine 2025./2026. do 2028./2029. Ugovor su potpisali ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

Riječ je o dokumentu kojim se prvi put u povijesti Sveučilišta u Zagrebu osigurava četverogodišnja financijska izvjesnost jedinstvenim sustavom programskog financiranja. Programskim ugovorom financiraju se tri proračunske komponente – osnovna, razvojna i izvedbena – a njegova ukupna vrijednost u četverogodišnjem razdoblju iznosi više od 1,815 milijarda eura, odnosno prosječno više od 453,8 milijuna eura godišnje.

Programski ugovor sastoji se od ukupno 35 dijelova – 34 dijela odnose se na pojedine sastavnice Sveučilišta, a jedan dio na Rektorat. Ugovor je stupio na snagu 1. listopada 2025., čime je zaključen gotovo jednogodišnji postupak programskog pregovaranja između Sveučilišta i resornog ministarstva.

Iako smo svjesni da je potpisivanjem Programskog ugovora završena tek faza pregovaranja, koja je trajala godinu dana, potpuno smo svjesni da je pred nama faza provedbe Programskog ugovora koja traje četiri godine i koja će zasigurno biti još izazovnija od samog programskog pregovaranja. Uprava Sveučilišta će, kako je to činila i do sada, u kontinuiranoj, otvorenoj i iskrenoj suradnji s upravama sastavnica, pružati potporu i skrbiti o svojim sastavnicama. Nastavit ćemo njegovati i korektan odnos s resornim ministarstvom, koje nam je partner u provedbi Programskog ugovora
– rektor Stjepan Lakušić

Godinu dana pregovora

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasio je da je potpisivanju prethodio gotovo jednogodišnji, složen i zahtjevan proces pregovaranja.

Prema njegovim riječima, Uprava Sveučilišta, zajedno s upravama svih fakulteta i umjetničkih akademija, tom je procesu pristupila „odgovorno, pažljivo, studiozno i analitički“. Programskim pregovaranjem, koje je započelo u akademskoj godini 2024./2025., upravljalo se kao ključnim izazovom za cijelo Sveučilište.

„Dugotrajan i zahtjevan postupak okrunjen je 5. studenoga 2025. potpisivanjem kvalitetnog Programskog ugovora. Radi se o povijesnom iskoraku po pitanju proračunskog financiranja Sveučilišta u Zagrebu“, istaknuo je rektor.

Dodao je da je u trenutku potpisivanja osjećao zadovoljstvo zbog odrađenog posla, ponos zbog uspješno završenog procesa, ali i snažan osjećaj odgovornosti jer slijedi faza provedbe Ugovora.

Sve su dekanice i dekani fakulteta i umjetničkih akademija od samog početka, kontinuirano, bili aktivno i vrlo intenzivno uključeni u pregovaranje te su tijekom toga gotovo jednogodišnjeg postupka dali velik i značajan doprinos potpisivanju kvalitetnog Programskog ugovora na korist i dobrobit čitavog Sveučilišta i svake pojedine sastavnice, na čemu im i ovim putem iskreno i od srca zahvaljujem
– rektor Stjepan Lakušić

Uključene sve sastavnice

Rektor je naglasio da su sve dekanice i dekani, kao i njihove uprave, od samoga početka bili uključeni u sve faze pripreme i pregovaranja. Sastanci Uprave Sveučilišta i uprava sastavnica, kao i tematski sastanci, omogućili su da sve sastavnice budu pravodobno informirane i uključene.

„Čitavo sam vrijeme imao osjećaj snažnog povjerenja čelništva sastavnica u čelništvo Sveučilišta, ali i obratno“, rekao je rektor Lakušić.

Više od 60 sastanaka

Prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek objasnio je operativnu stranu procesa. Prorektori prof. dr. sc Tibor Pentek i prof. dr. sc. Dubravko Majetić, zajedno sa stručnim službama Rektorata, održali su više od 60 sastanaka s upravama sastavnica.

Cilj tih sastanaka bio je dobiti što kvalitetnije podatke za pregovore s Ministarstvom te realno sagledati troškove nastavne i znanstvene, odnosno umjetničke i drugih djelatnosti.

Uprave sastavnica dolazile su na sastanke s detaljno pripremljenim tablicama i raščlambama troškova, koje su se odnosile na osam grupa i pripadajuće podgrupe osnovne proračunske komponente.

U danim smo okolnostima ispregovarali maksimalno kvalitetan Programski ugovor. Sve su sastavnice Sveučilišta kroz Programski ugovor, u svim njegovim proračunskim komponentama, dobile značajno veće iznose negoli dosadašnjim „programskim“ financiranjem
– prorektor Tibor Pentek

Povećanje financiranja

Prorektor Pentek navodi da je Sveučilište u Zagrebu do sada kroz „programsko“ financiranje dobivalo oko 32,50 milijuna eura godišnje, a sada samo na temelju osnovne proračunske komponente Programskog ugovora dobiva 40 milijuna eura godišnje.

To je povećanje za više od 23 posto, a kada se uzme u obzir i iznos koji je prema ponudi MZOM-a trebao biti prebačen u druge proračunske komponente, realno povećanje iznosi oko 75 posto.

Razvojna i izvedbena komponenta

Prorektor Majetić objasnio je da ukupni iznos razvojne i izvedbene proračunske komponente u prvoj godini iznosi oko šest posto osnovne komponente premda je maksimalno mogao iznositi do 30 posto.

U četverogodišnjem razdoblju za razvojnu i izvedbenu komponentu predviđeno je ukupno 94.116.000 eura, što predstavlja prvi takav model financiranja.

Znanstvenoistraživački projekti financirani sredstvima iz NPOO-a

Prorektor Majetić iznio je da se od ukupnog iznosa izvedbene komponente, oko 52 milijuna eura odnosi na sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, namijenjena znanstvenoistraživačkim institucionalnim projektima. Ukupno se financira 566 takvih projekata koji su se kvalificirali na internim kompetitivnim natječajima sastavnica i Rektorata Sveučilišta.

Sredstva su sastavnicama raspodijeljena prema broju zaposlenika na znanstveno-nastavnim i srodnim radnim mjestima, uzimajući u obzir ekvivalent punog radnog vremena.

Novi model programskog financiranja javnih visokih učilišta (JVU) tek je prvi, ali iznimno važan i značajan korak k još boljem i kvalitetnijem, svakako u svim proračunskim komponentama izdašnijem, a u konačnici i optimalnom modelu programskog financiranja, koji će osigurati dostatna sredstva za nesmetano obavljanje svih djelatnosti JVU-a te njihov razvoj, napredak i prosperitet
– prorektor Tibor Pentek

Kvaliteta zakonskog okvira

Prorektor Pentek naveo je da aktualni model počiva na Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i Uredbi o programskom financiranju, ali je ocijenio da oba akta imaju nedostatke, koji su do punog izražaja došli u njihovoj provedbi, te da ih treba žurno unaprijediti..

„Tvrdi, ali korektni“ pregovori

Pregovori oko samog teksta Ugovora trajali su gotovo dva mjeseca i, prema prorektoru Penteku, bili su „tvrdi, ali istovremeno i vrlo korektni“.

U ovom su programskom ciklusu prvi put ispregovarana sredstva za razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu u ukupnom iznosu od oko 94.116.000 eura. Jedan od važnijih ciljeva u programskom pregovaranju za idući ciklus programskog financiranja svakako će biti povećanje ukupnog iznosa razvojne i izvedbene proračunske komponente na bar 15 – 20 posto iznosa osnovne proračunske komponente
– prorektor Dubravko Majetić

Faza provedbe

Rektor Lakušić zaključuje kako Sveučilište sada ulazi u provedbenu fazu s kvalitetnom osnovom, uz potporu sastavnica i partnerstvo s Ministarstvom, naglašavajući da će Uprava Sveučilišta osigurati stručnu i savjetodavnu potporu tijekom cijelog razdoblja.