Farmakogenetika u kliničkoj praksi

Piše: Karla Grudenić, studentica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U predavaonici Hrvatskoga farmaceutskoga društva održana je panel-rasprava pod nazivom Farmakogenetika u kliničkoj praksi u organizaciji Studentskoga zbora Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SZFBF).

U raspravi su sudjelovali panelisti: prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky, Zavod za farmakologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, doc. dr. sc. Lana Ganoci, specijalist analitičke toksikologije, Odjel za farmakogenomiku i individualizaciju terapije, KBC Zagreb, Helena Orehovački, mag. pharm., Farmakoterapijsko savjetovalište, Dom Zdravlja Zagreb-Centar, i Petar Brlek, dr. med., specijalizant medicinske (kliničke) genetike, Specijalna bolnica Sv. Katarina. Raspravu je moderirala studentica 5. godine farmacije i predsjednica SZFBF-a Karla Grudenić.

Cilj ovoga panela bio je upoznati studente i buduće zdravstvene djelatnike s farmakogenetičkim i farmakogenomskim testiranjima koja se provode u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na mogućnosti njihove implementacije u kliničkoj praksi. O tome su iz vlastite perspektive govorili stručnjaci koji svakodnevno provode i interpretiraju PGx testove te donose kliničke odluke na temelju rezultata istih.

FARMAKOGENETIČKA TESTIRANJA U HRVATSKOJ

Tema o kojoj se raspravljalo privukla je oko 80 studenata svih godina studija Farmacija i Medicinska biokemija te nekoliko studenata medicine i drugih studija iz područja Biomedicine i zdravstva. Slušatelji su tijekom rasprave mogli postavljati pitanja putem aplikacije Slido.

Raspravu je otvorila prof. dr. sc. Bach-Rojecky kratkim teorijskim uvodom, s naglaskom na važnost razumijevanja genskih varijanti u kontekstu primjene lijekova. Zatim se raspravljalo o različitim pristupima, od testiranja specifičnih panela gena radi procjenjivanja sigurnosti i učinkovitosti određenog lijeka do proaktivnoga farmakogenomskoga testiranja i sekvenciranja cijeloga genoma, te o prednostima i nedostatcima svakoga od njih. Doc. dr. sc. Ganoci i dr. Brlek potom su se osvrnuli na gene koji se najčešće testiraju u praksi, među kojima se ističu CYP2D6, CYP2C19, TPMT, DPYD i SLCO1B1, te na njihovu povezanost s lijekovima iz područja psihijatrije, kardiologije, onkologije i imunologije. U raspravi o kompetencijama potrebnima za tumačenje nalaza istaknuto je da interpretacija PGx rezultata zahtijeva interdisciplinarno znanje i dodatnu edukaciju iz farmakologije i genetike te iskustvo u klinici. Helena Orehovački, mag. pharm., prikazala je primjenu PGx testiranja na primjeru rada Farmakoterapijskoga savjetovališta, gdje rezultati testiranja mogu značajno pomoći u rješavanju terapijskih problema, smanjenju nuspojava i optimizaciji terapije. Prema njezinim riječima, testiranje je najkorisnije za pacijente s neuspješnom terapijom, izraženim nuspojavama ili onima koji uzimaju lijekove s poznatim PGx interakcijama. Objasnila je i važnu ulogu liječnika obiteljske medicine u prepoznavanju takvih pacijenata. Doc. dr. sc. Lana Ganoci opisala je postupak upućivanja pacijenata na PGx testiranja, koji se može pokrenuti preko specijalista ili liječnika primarne zdravstvene zaštite uz jasno definiranu medicinsku indikaciju.

IZAZOVI I MOGUĆNOSTI PRIMJENE FARMAKOGENETIKE

Panelisti su usporedili i modele iz drugih država te istaknuli one koji kombiniraju digitalnu integraciju nalaza, nacionalne smjernice i široku edukaciju zdravstvenih djelatnika. U završnom dijelu rasprave svi su panelisti zaključili da će primjena farmakogenetike u idućim godinama rasti, a ključ razvoja bit će upravo interdisciplinarna suradnja i motiviranost mladih stručnjaka. Studentima su poručili da prate napredak u ovom području i aktivno sudjeluju u njegovoj implementaciji jer će upravo njihova generacija imati istaknutu ulogu u potpunoj integraciji personalizirane terapije u kliničku praksu.

Tijekom dinamične i stručne, ali pristupačne rasprave panelisti su ponudili vrijedne uvide iz kliničke prakse, laboratorijske dijagnostike i svakodnevnog rada s pacijentima, čime su sudionicima približili stvarne izazove i mogućnosti primjene farmakogenetike.

Pozitivne reakcije publike potvrđuju da je tema iznimno aktualna te da studenti prepoznaju potrebu za dodatnom edukacijom u području personalizirane terapije. Panelisti su također izrazili zadovoljstvo odzivom i razinom uključenosti sudionika, istaknuvši kako ovakvi događaji doprinose jačanju suradnje između različitih zdravstvenih struka.

Kao organizatori iznimno smo zadovoljni odjekom događaja i konstruktivnim doprinosima svih uključenih. Vjerujemo da će stečena znanja i potaknuta rasprava motivirati studente da aktivno prate razvoj farmakogenetike te da će im pomoći u budućoj profesionalnoj ulozi u stvaranju sigurnije, učinkovitije i personalizirane terapije.