Marko Maričević i Tibor Skala osvojili srebrne medalje u Kini i SAD-u

Hrvatski inovatori ponovno su ostvarili zapažen uspjeh na svjetskoj sceni, sudjelujući na dvama prestižnim međunarodnim sajmovima inovacija: IEI 2025. u kineskom Guangzhouu i SVIIF 2025. u američkoj Santa Clari.

Među brojnim nagrađenim projektima posebice se istaknula inovacija 3D printane elastične mrežaste strukture autora izv. prof. dr. sc. Tibora Skale i doc. dr. sc. Marka Maričevića s Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je na obama sajmovima osvojila srebrnu medalju, a u Kini dodatno i posebnu nagradu National Research Council of Thailand” –  Thailand Award for the Best International Invention & Innovation 2025.

– Elastične mrežaste strukture izrađene 3D tiskom omogućuju varijabilnu debljinu i gustoću, čime se postiže prilagodba čvrstoće, fleksibilnosti, udobnosti i ventilacije. Tehnologija omogućuje izradu kompleksnih i vizualno atraktivnih dizajna, uz optimiziranu distribuciju opterećenja i smanjenje mase proizvoda – objašnjava za Akademski list docent Maričević, ujedno prodekan Grafičkoga fakulteta za poslovanje.

Maričević i Skala rade na Katedri za računarsku grafiku i multimedijske sustave (profesor Skala je voditelj Katedre), obojica u interdisciplinarnom području. Tibor Skala u  interdisciplinarnom spoju grafičke tehnologije i računalstva, a Maričević grafičke tehnologije i informacijske komunikacije.

Ova konkretna inovacija dobila je dosad više nagrada: na sajmovima ARCA i INOVA u Hrvatskoj te na sajmovima u Njemačkoj i Švicarskoj.

– Mi se 3D printom aktivno bavimo dugi niz godina i na Katedri pokušavamo naći njegovu primjenu u svakodnevnom životu. Pokušavamo riješiti neke probleme koji možda nisu rješivi drugim tehnologijama. Jedna od ideja koju smo dobili bile su uprave te elastične mrežaste strukture koje svojim dizajnom i mogućnošću izrade iz različitih materijala, odnosno materijala s različitim performansama, mogu simulirati spužvaste materijale ili možda neke specifične materijale koji moraju imati određena mehanička svojstva – govori prodekan Maričević.

U Londonu je prije par godina otvoren prvi restoran s printanom hranom. Nisam bio, ne znam kakvog je okusa, ali vrlo rado bih probao. Znam isto tako da se „pod normalno“ već printaju čokolade
– doc. dr. sc. Marko Maričević

KAKVA JE OKUSA PRINTANA ČOKOLADA?

Nagrađena inovacija dvojca s Grafičkoga fakulteta ‒ 3D printane elastične mrežaste strukture ima potencijalnu primjenu u industrijama koje zahtijevaju ergonomska rješenja, prilagodljivost i dugotrajnost, a istodobno nudi održiv pristup proizvodnji.

Maričević dodaje kako je nešto slično vidio jedino na prototipu Nikeovih i Adidasovih tenisica, kad su oni proizveli jednu maloserijsku proizvodnju takvih tenisica s mrežnim strukturama, čime su znatno olakšali sam potplat tenisica. Nigdje izvan toga nisu znali pronaći više informacija kako se to radi i zašto to rade, pa su i sami počeli istraživati kako mi to možemo uklopiti u svakodnevni život u nas u Hrvatskoj.

– U 3D printu gotovo da i nema granica. Može se u principu napraviti sve. Na fakultetu radimo stvari kojima studentima približavamo te tehnologije, čime ih pokušavamo motivirati i potaknuti da čim više nekakvih konkretnih primjera iz vlastitih interesa i hobija probaju napraviti u programu za 3D modeliranje i onda to isprintati – ističe profesor Skala.

A koje su „najluđe“ stvari koje se danas u svijetu izrađuju 3D printanjem? Maričević kaže da se najviše koristi u industriji u kojoj se zahtijevaju velike performanse: Formula 1 i drugi hightech športovi, mlaznice za zrakoplove, a velik se napredak postigao i u medicini.

– Nismo još u stadiju da bismo printali organe, ali mislim da je dentalna medicina potpuno spremna i svakodnevno se koristi 3D printom. Za širu javnost možda će najzanimljivije biti 3D printane kuće, a i hrana se već uvelike printa. U Londonu je prije par godina otvoren prvi restoran s printanom hranom. Nisam bio, ne znam kakvog je okusa, ali vrlo rado bih probao. No, znam isto tako da se „pod normalno“ već printaju čokolade.

I Marko Maričević i Tibor Skala hobistički se bave jedrenjem, pa su gledali gdje bi nešto poput 3D printanih elastičnih mrežastih struktura bili primjenjivo u tom športu ‒ što trenutačno nedostaje, čega nema na tržištu.

PROFESORI BUDE INOVATIVNOST U STUDENATA

Primjerice, određeni zaštitni elementi koje bi čovjek mogao imati na vlastitom tijelu, da mu služi kao svojevrsna zaštita, a kakvih s druge strane nema kupiti u nekakvoj maloprodajnoj trgovini.

– Ovakav 3D je odličan izbor za svaki individualizirani proizvod i potpuno personalizirani jer proizvodnja svakog dijela traje jednako, cijena je otprilike jednaka tako da se ne treba stvoriti minimalna količina da bi proizvod bio jeftin. Na zahtjev se može isprintati što god hoćete, personalizirati i prilagoditi potrebama samog korisnika – doznajemo od naših sugovornika.

Budući da su s Grafičkoga fakulteta već potekle brojne nagrađene inovacije, zanimalo nas je koliko sa studentima rade na tome, kako u mladih ljudi potiču tu inovatorsku žicu. Profesor Skala priznaje da je studentima danas potrebna injekcija nečega novoga da bi im studiranje bilo drukčije, a time i zanimljivije:

–  Ja im uvijek govorim da postoji plan i program, naravno, kojem se mora studirati, zadovoljiti, položiti kolokvije, ispite i, na kraju krajeva, semestar po semestar doći do diplome, ali im prezentiram i taj jedan drugi put. Put koji je sigurno teži, ali donosi zapravo više. Da teže napraviti stvari koje nisu propisane nekim pravilima i planom u samom tijeku studiranja.

Brojka onih koji bi se bavili inovacijama, logično, nije velika. Na nekakvih dvjestotinjak studenata u prvoj godini iskristalizira se dva do tri posto onih koji su stvarno željni raditi dobre stvari i prave stvari i koji ozbiljno grizu
– izv. prof. dr. sc. Tibor Skala

– Znači, studenata kojima primarno ocjena nije motivator nego im je važno znanje, učenje i inovacije. I čini mi se da ih uspijevamo kroz te inovacije dodatno potaknuti. U taj se inovatorski segment s vremenom onda uključe i oni koji su malo manje bili zainteresirani u startu, ali kad vide što te inovacije donose samim studentima (a donose im puno toga, od kontakata do novih spoznaja, novih ideja, mogućnosti daljnjeg samostalnog razvoja), tada se interes i motivacija javi i kod ovih drugih. I veseli što to nisu samo diplomanti koji su na kraju studija, već se nekako ta dobna granica spušta na nižu razinu, na studente na početku studija: na studente prijediplomske razine koji pokazuju stvarno želju za dodatnim učenjem, dodatnim znanjem i vještinama u smjeru inovacija.

DRŽAVA BI TREBALA FINANCIJSKI POMAGATI INOVATORE

Cijeni li država kao takva inovatore u dovoljnoj mjeri. Jer, koliko god slušamo da bez inovacija nema jakog gospodarstva, sami inovatori, i to oni međunarodno nagrađivani, priznaju kako sve na kraju dana ostaje na njihovu entuzijazmu i slobodnom vremenu, pa i na njihovu trošku žele li otići i sudjelovati na nekom jačem inozemnom sajmu.

Pitamo naše sugovornike bi li trebalo biti drukčije. Prodekan Maričević jasno zaključuje:

– Definitivno bi trebalo više ulagati u inovacije. Dakako, u samu znanost i obrazovanje, ali i u inovacije. Trebalo bi poticati ljude koji se time bave jer sve to košta. Svaki takav sajam treba netko financirati. Mi se zasad snalazimo s projektima, ali privrednicima koje upoznajem po tim sajmovima puno je teže jer iz vlastitih budžeta moraju financirati takve stvari. Najveća prednost inovacija je po meni što se tamo nađu ljudi iz privrede i znanosti i sustava odgoja i obrazovanje. Nerijetko se inovacijama bave čak i osnovne te srednje škole, što sve doprinosi jačanju društva i države. Mladima pokazujemo da vide da se imaju mogućnosti razvijati i rasti, a industriji omogućujemo da proba svoje proizvode plasirati na globalnom tržištu. Najveći interes, jasno, ima privreda da se predstavi drugim državama sa svojim proizvodima,  da im to omogući dodatni rast na tržištu, no država bi svakako trebala sve te napore hrvatskih inovatora financijski pomagati na višoj razini nego dosad!

Kako motivirati mlade?

Profesor Tibor Skala smatra da inovacijama mogu podići motivaciju i entuzijazam mladih ljudi:

– Čini mi se da iz generacije u generaciju entuzijazam pada među mlađim generacijama. Jer svi  gledaju odmah novac, što će to materijalno i na koji način nadomjestiti njihov rad i uloženo vrijeme. A taj entuzijazam koji su imale naše starije generacije se smanjuje. Novac, financijski injekcija od države, bi mogla biti taj novi motivator. Iako ne smije biti primarni motiv. Moramo to raditi iz nekakvih drugih unutarnjih pobuda i želja da stvaramo nove stvari, a ne raditi to zato da bi bili za to na neki način plaćeni. Taj pro bono rad, da nešto rade i stvaraju isključivo radi želje za učenjem i stjecanjem novih vještina, se nažalost među mlađim generacijama sve više gubi.

---

Akademsko istraživanje primjenjivih tehnologija

Na sajmovima u Kini i SAD-u je predstavljeno više od 1900 inovacija iz preko 50 zemalja, a hrvatski predstavnici su se istaknuli nizom inovacija. Sudjelovanjem na ovim događanjima, hrvatski inovatori potvrdili su svoju poziciju u globalnoj inovacijskoj zajednici, a uspjeh Grafičkog fakulteta dodatno ističe važnost akademskog istraživanja u razvoju primjenjivih tehnologija.