Održani 23. Lošinjski dani bioetike

Piše: Jan Defrančeski

U Malom Lošinju, u hotelima Aurora i Vespera, od 11. do 14. svibnja 2025., održana je po 23. put međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike. Oko sto dvadeset znanstvenika i studenata različitih usmjerenja, iz deset zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Irska, Kanada, Njemačka, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo), četiri je dana intenzivno raspravljalo o bitnim problemima i izazovima današnjice, a to su omogućili utemeljitelji i glavni organizatori Lošinjskih dana bioetike – Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj – u suradnji s Mrežnom koordinacijom Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku te Udruženjem studenata filozofije i Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelji manifestacije bili su Primorsko-goranska županija i Jadranka turizam d. o. o. iz Malog Lošinja.

VITALNOST KONFERENCIJE NA „OTOKU VITALNOSTI“

Od utemeljenja 2002. godine do danas, Lošinjski dani bioetike izrasli su u najznačajniju bioetičku konferenciju u ovom dijelu Europe. Dosad je u radu Lošinjskih dana bioetike sudjelovalo više od tisuću znanstvenika i znanstvenica te studenata i studentica iz trideset osam zemalja Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Oceanije. Manifestacija je odigrala ključnu ulogu u razvoju bioetike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi te umrežavanju hrvatskih i jugoistočnoeuropskih bioetičara i bioetičarki s kolegama i kolegicama iz drugih dijelova Europe i svijeta, kao i u nastanku inovativnog koncepta integrativne bioetike koji je već etabliran u svjetskoj bioetičkoj raspravi.

Prema ocjeni organizatora i redovitih sudionika 23. Lošinjskih dana bioetike, ovogodišnji je lošinjski bioetički skup bio jedan od najuspješnijih, ali po strani od „mjerenja uspješnosti“, valja istaknuti činjenicu da se – usprkos financijskim i inim okolnostima koje nikada nisu bile savršene, a rijetko kad i povoljne – jedna konferencija kontinuirano i nesmanjenim intenzitetom održava gotovo četvrt stoljeća. Uz čvrstu idejnu podlogu, a to je ideja integrativne bioetike, vitalnost ovog skupa, koji se održava na Lošinju kao „otoku vitalnosti“, jamči velika raznolikost tema, pristupa i sudionika, odnosno interdisciplinarna, internacionalna i intergeneracijska umrežavanja. Vezano za potonje, može se istaknuti kuriozitetan podatak da je najstariji sudionik 23. Lošinjskih dana bioetike rođen 1936. godine, a najmlađi 2005. godine.

Ovogodišnji Lošinjski dani bioetike obuhvatili su: međunarodni simpozij „Integrativna bioetika i nova epoha“ (12. – 13. svibnja), jubilarnu, dvadesetu studentsku bioetičku radionicu s temom „Jedan svijet, mnoštvo glasova – suvremeni društveni pokreti i odgovornost prema budućnosti“ (11. – 14. svibnja), okrugli stol „Zdravstvena skrb na otocima“ (14. svibnja), te sljedeća popratna događanja: predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja (12. svibnja) i glazbenu večer „Bioethics and Chill“ u organizaciji studentskih sudionika skupa (11. svibnja).

Svečano otvaranje 23. Lošinjskih dana bioetike upriličeno je u ponedjeljak, 12. svibnja, kad su se skupu obratili: Tomislav Nedić, član Upravnog odbora Hrvatskog filozofskog društva, Iva Rinčić, predsjednica Hrvatskog bioetičkog društva, Mate Pavić, kao voditelj Organizacijskog tima Studentske bioetičke radionice i u ime Udruženja studenata filozofije zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Hajdar Arifagić, ispred Bioetičkog društva u Bosni i Hercegovini, te Zoran Todorović, predsjednik Bioetičkog društva Srbije, a naposljetku i Ante Čović, predsjednik Organizacijskog odbora Lošinjskih dana bioetike i voditelj Mrežne koordinacije Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku kao suorganizatora manifestacije.  

BIOETIKA, POLITIKA I EKOLOGIJA

 Odmah nakon svečanog otvaranja, održala se prva plenarna sesija konferencije. Prvo plenarno predavanje bilo je predavanje njemačkog filozofa i bioetičara Waltera Schweidlera s Katoličkog sveučilišta u Eichstättu i Ingolstadtu, dobitnika međunarodne godišnje Nagrade za istraživanje i promociju europske bioetike „Fritz Jahr“ za 2024. godinu, koju su deveti put dodijelili Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku „Fritz Jahr“ Fakulteta za zdravstvene studije Sveučilišta u Rijeci i Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku. U predavanju pod naslovom „Bioetika u doba nesposobnosti“, Schweidler je bioetičku problematiku razmatrao u svjetlu recentnih europskih i globalnih društvenih i političkih tendencija, s pogledom na filozofsku, religijsku i političku tradiciju koja itekako utječe na današnja gibanja.

Drugo plenarno predavanje u ovoj sesiji održala je hrvatska filozofkinja i bioetičarka Lidija Knorr iz Centra za integrativnu bioetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naslov je predavanja bio „Rijeke kao nositelji prava: Opća deklaracija o pravima rijeka“, a u njemu je – na temelju razmatranja voda, odnosno rijeka kao prirodnih entiteta koji nisu samo vlasništvo koje se može posjedovati, nego su i enti­teti koji imaju neotuđivo pravo na postojanje i razvoj – bila predstavljena Opća deklaracija o pravima rijeka, koju je 2017. godine izradio Earth Law Center (SAD). Nakon usporedbe ove deklaracije i Lošinjske deklaracije o bio­tičkom suverenitetu, koja je donesena 2004. godine u sklopu 3. Lošinjskih dana bio­etike, Knorr je pozvala sudionike ovogodišnjih Lošinjskih dana bioetike da podrže Opću deklaraciju o pravima rijeka, što je glasovanjem i učinjeno, čime su Lošinjski dani bioetike iskazali spremnost i predanost u izgradnji pravedne i ekološki odgovorne budućnosti.  

Druga plenarna sesija održala se u utorak, 13. svibnja, pod naslovom „Čovječanstvo i priroda – povodom desetogodišnjice enciklike Laudato si’“. Ekološka enciklika pape Franje objavljena je 2015. godine, a odmah potom, 2016. godine, organizatori Lošinjskih dana bioetike upriličili su, u okviru petnaeste manifestacije, uspješan okrugli stol o enciklici Laudato si’. Budući da upečatljive poruke i odjeci enciklike nisu izblijedjeli u proteklih deset godina, nego su se samo potencirali zbog sve dramatičnije ekološke krize, organizatori Lošinjskih dana bioetike odlučili su da u sklopu ovogodišnjeg skupa ponovno upriliče diskusiju o problematici kojom se enciklika bavi i da time naglase njezinu važnost. Organiziranje ove simpozijske sesije koincidiralo je sa smrću Jorgea Marija Bergoglija, pape Franje, 21. travnja 2025., što je ovoj lošinjskoj raspravi dodalo i posebnu, komemorativnu notu. Uz Josipa Perišu s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, čije je izlaganje („Kršćanstvo i okoliš“) bilo posvećeno upravo enciklici Laudato si’, uvodna su izlaganja održali Roko Andričević s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu („Začarani krug: klima, etika i znanost opstanka“), Antun Japundžić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku („Etičko-teološki odnos čovjeka i prirode“) te Jan Defrančeski iz Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu („Samo-ostvarenje u a/simetričnoj zajednici ljudskih i ne-ljudskih živih bića – dubinsko-ekološka perspektiva“).

NOVI BIOETIČKI IZAZOVI I NOVI KRAJOLICI ZNANJA

Ostala izlaganja u okviru međunarodnog simpozija Integrativna bioetika i nova epoha održana su tijekom ponedjeljka i utorka, 12. i 13. svibnja, u dvjema dvoranama hotela Aurora. Na simpoziju je, u izrazito interdisciplinarnom ozračju, izlaganja održalo sedamdesetak znanstvenika različitih profila, od filozofije, teologije, religiologije, sinologije, teorije umjetnosti i mediologije, preko prava, sociologije, psihologije, pedagogije, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i kineziologije, do biologije, medicine, zdravstvenih studija, veterinarstva, strojarstva, elektrotehnike, geotehnike i hidrotehnike. Rad simpozija odvijao se u dvije paralelne sekcije, na hrvatskom i engleskom jeziku. Na simpoziju je bilo riječi o širokom spektru tema, od pitanja iz kliničke medicinske prakse do globalno-ekoloških problema, uključujući i neke nove (bio)etičke izazove, poput umjetne inteligencije, o kojima ozbiljna rasprava tek počinje, što je također dijelom tradicije Lošinjskih dana bioetike.

To se osobito tiče sesije istraživačke mreže „Navigacija u krajolicima znanja“ (Navigating Knowledge Landcapes), koju, u okviru simpozija Integrativna bioetika i nova epoha, organizirala navedena međunarodna istraživačka mreža koja okuplja oko 120 znanstvenika i znanstvenica iz 30 zemalja Europe i svijeta. U okviru ove sesije razmatran je rastući trend digitalizacije, odnosno problematika zdravlja i života u globalnom digitalnom društvu, na temelju pet uvodnih izlaganja koja su održali: Antonija Mijatović i Ana Marušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu („Izazovi etičke procjene novih tehnologija“), Srećko Gajović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu („Skrb usmjerena na tehnologiju između medicinskog paternalizma i skrbi usmjerene na osobu“), Zoran Todorović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu („Bioetička pitanja u staničnoj i genskoj terapiji“), Luka Fotak iz Sveučilišne bolnice u Corku („Umjetna inteligencija, medicina i halucinacije – kuda dalje?“) te Dina Šimunić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu („Pomoć umjetne inteligencije u učenju glagoljice“).

STUDENTSKI BIOETIČKI DOPRINOSI

Paralelno sa spomenutim simpozijskim sekcijskim izlaganjima, odvijala se Studentska bioetička radionica, i to jubilarna, dvadeseta po redu. Važnost ovog jubileja i odgovarajućeg kontinuiteta naglašava činjenica da je smjena generacija među studentima vrlo brza, te da su studenti koji su sudjelovali u ovogodišnjoj Studentskoj bioetičkoj radionici u vrijeme njezina pokretanja (2005.) nisu još išli ni u osnovnu školu, a neki od njih nisu još bili ni rođeni. S druge strane, mnogi nekadašnji sudionici studentskih bioetičkih radionica danas su već dokazani i ugledni znanstvenici i profesori, čiji učenici sada sudjeluju na ovome skupu.

Studentska bioetička radionica nosila je naslov „Jedan svijet, mnoštvo glasova – suvremeni društveni pokreti i odgovornost prema budućnosti“, a održavala se od 11. do 14. svibnja u hotelima Vespera i Aurora. Studenti su se, u odvojenim seminarskim grupama i zajedničkim susretima, usmjerili na razne oblike društveno-političkih pokreta i njihov utjecaj na cjelokupni život, dakle, ne samo život čovjeka, nego i život drugih živih bića i cjelokupnu biosferu i ekosferu, naglašavajući koncept odgovornosti kao jedan od ključnih bioetičkih pojmova koji je posebno istaknut u interdisciplinarnom i pluriperspektivnom horizontu integrativne bioetike. Raznoliki interesi, teme i izlaganja bili su raspodijeljeni u sljedeće seminarske grupe koje su bile okosnica Studentske bioetičke radionice: „Tijelo kao instrument otpora“, „Artivizam – umjetnost promjena“, „Obrazovanje i moć u doba tehnokracije“, „Odgovorni putevi prema budućnosti“ te „Povijest kao učiteljica djelovanja“.

Na završetku Studentske bioetičke radionice organiziran je „Istraživački inovatorij“, što je bila prilika da se studenti i studentice educiraju o pisanju znanstvenih i stručnih, osobito interdisciplinarnih radova, a  u najboljoj tradiciji Lošinjskih dana bioetike – koji uvijek poklanjaju pažnju i kulturno-umjetničkim sadržajima, povrh onih znanstvenih – studenti su ove godine organizirali bioetički kviz pod naslovom „Bioethics and Ask“, glazbenu večer pod naslovom „Bioethics and Chill“ (tijekom koje se, pod vodstvom Lee Mraz i Ivana Habazina, slušao i diskutirao interesantni i bioetički potentni album „Quiet World“ skupine Native Construct) te umjetničku radionicu „Bioethics & Act“ koja je na određeni način sumirala rezultate studentskih rasprava o bioetički relevantnim društveno-političkim problemima, s naglaskom na potrebi pojačanog angažmana mladih u pogledu neizbježne bitke za ekološku i socijalnu pravdu. Treba istaknuti da je na 20. Studentskoj bioetičkoj radionici sudjelovalo više od pedeset studenata sa Sveučilišta u Zagrebu (Filozofski fakultet, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet, Ekonomski fakultet i Muzička akademija), Sveučilišta u Beogradu (Filozofski fakultet) i Sveučilišta u Sarajevu (Filozofski fakultet), a navedenu raznolikost dodatno naglašava činjenica da su među njima bili studenti filozofije, povijesti, psihologije, pedagogije, sociologije, indologije, fonetike, kulturologije, komunikologije, etnologije i kulturne antropologije, komparativne književnosti, informacijskih znanosti, hrvatskog jezika i književnosti, češkog jezika i književnosti, poslovne ekonomije te biologije.

PROBLEMI ZDRAVSTVENE SKRBI NA OTOCIMA

Ovogodišnji okrugli stol u sklopu Lošinjskih dana bioetike bio je, po običaju, posvećen jednoj važnoj i aktualnoj temi, a to je „Zdravstvena skrb na otocima“. Naime, Lošinjski dani bioetike kontinuirano, uz internacionalnu i nacionalnu dimenziju, naglašavaju lokalnu dimenziju bioetičkih problema te potiču znanstveno-stručne i javne rasprave o njima u lokalnim zajednicama. Polazište ovog okruglog stola bila je činjenica da je zdravstvena skrb, po svojoj naravi, krizno područje i konstantno se suočava s raznim izazovima i problemima, kako globalno, tako i lokalno. Međutim, globalni izazovi i problemi na poseban se način prelamaju na izoliranim lokalnim razinama, gdje se po zahtjevnosti u Hrvatskoj ističu otoci, jer u Hrvatskoj ima više od pedeset naseljenih otoka. Premda je riječ o pitanjima koja su od vitalne važnosti za stanovništvo otoka, otočke liječnike i druge zdravstvene radnike te zdravstvene institucije koje djeluju na otocima, o njima se rijetko raspravlja. Stoga su organizatori Lošinjskih dana bioetike odlučili da okrugli stol u okviru 23. Lošinjskih dana bioetike posvete zdravstvenoj skrbi na otocima, s naglaskom na otok Lošinj i cresko-lošinjski arhipelag.

U iznimno živahnoj raspravi, uz publiku, sudjelovali su: Ana Kučić, gradonačelnica Grada Malog Lošinja, Branko Lakner, liječnik opće i obiteljske medicine te bivši, dugogodišnji voditelj ispostave Doma zdravlja Primorsko-goranske županije u Malom Lošinju, Iva Muškardin Erdec iz ispostave Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije u Malom Lošinju, Senka Stojanović, epidemiologinja iz ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u Malom Lošinju, te Renata Žugić, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj. Okrugli stol moderirala je Đula Rušinović-Sunara, liječnica i specijalistica kirurgije, koja je u svome radnom vijeku djelovala ne samo u različitim ambulantama (hitna, turistička, pedijatrijska, školska, obiteljska, aerodromska) i u ekstremnim okolnostima (kao liječnica dragovoljka tijekom Domovinskog rata), nego i na otocima, uključujući Lošinj i Cres, a na otoku Drveniku Velom, u splitskom akvatoriju,, s kojega potječe, danas i živi. O njezinoj zainteresiranosti za širi, društveni kontekst medicine i zdravstvene skrbi govori i činjenica da je bila osnivačica i dugogodišnja predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata te potpredsjednica Svjetske asocijacije za medicinsko pravo.

Uz brojne preporuke kako nadopuniti legislativu, poboljšati edukaciju, iskoristiti pozitivnu praksu te ostvariti nova praktična rješenja, u konačnici je uokviren zaključak kako će se uputiti zahtjev prema svim nadležnim institucijama i tijelima za poduzimanje mjera koje bi doprinijele unapređenju kvalitete uvjeta zdravstvene skrbi na svim naseljenim hrvatskim otocima, a temeljeno na iskustvima organizacije zdravstvene skrbi na otoku Lošinju, koja su donekle iznad hrvatskog prosjeka, ali su istodobno obilježena problemima koji ne mogu biti riješeni na lokalnoj razini, nego zahtijevaju angažman viših instanci, odnosno nacionalnu strategiju razvoja zdravstvene skrbi, u koju bi bila ugrađena rješenja za ova specifična područja.

BOGATA BIOETIČKA KNJIŠKA PRODUKCIJA

Drugoga dana konferencije, u ponedjeljak, 12. svibnja, u večernjim satima, upriličeno je tradicionalno lošinjsko predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja. Na ovoj reviji bioetičkoga izdavaštva bilo je predstavljeno čak osamnaest knjiga objavljenih u posljednje vrijeme u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Srbiji i Velikoj Britaniji, što je samo uži izbor iz bogate bioetičke knjiške produkcije u Hrvatskoj i Europi.

Zahtjevnu zadaću vođenja ovog skupa preuzeo je Ante Čović, a o knjigama su govorili: Danijela De Micheli Vitturi, Aleksandar Racz, Luka Perušić, Josip Periša, Katica Knezović, Zoran Todorović, Hrvoje Jurić, Miloš Marković, Matija Mato Škerbić, Jan Defrančeski, Franjo Mijatović, Tomislav Nedić, Mario Bebek, Hajdar Arifagić, Dalia Matijević, Antun Japundžić i Saša Zavrtnik.

Raznolikost tema i pristupa zastupljenih na Lošinjskim danima bioetike potvrđena je i raznolikošću predstavljenih knjiga, jer među njima su bile knjige koje se tiču povijesti bioetike u Hrvatskoj (koautorska, postumno objavljena knjiga nedavno preminulog Luke Tomaševića i zbornik posvećen pokojnom Ivanu Cifriću), zatim knjige posvećene konceptu i projektu integrativne bioetike, kao i knjige koje se bave raznorodnim problemima kao što su pandemija koronavirusa, ne-ljudske životinje, sport, biomedicina i zdravstvena skrb, genetika, transhumanizam, zaštita okoliša te religijski i umjetnički intonirana promišljanja ljudskog odnosa prema prirodi.