Pčelarski putopisi profesorice Veterinarskoga fakulteta

U okviru provedbe projekta Najbolje prakse i inovacije za održivo pčelarstvo (engl. Best Practices and Innovations for a sustainable Beekeeping), B-THENET, na Veterinarskom sveučilištu u Madridu sredinom lipnja 2024. održana je prva međunarodna radionica i trening iz područja komunikologije i podučavanja za savjetnike u pčelarstvu. Sadržajno se provedbom spomenutoga međunarodnog projekta žele prikupiti najbolje prakse u pčelarstvu te promicanjem inovativnosti pomoći modernizirati europski pčelarski sektor. Dosad prikupljene pčelarske prakse i biosigurnosne mjere podvrgavaju se tijekom popunjavanja baza podataka transparentnom odabiru i validacijskim postupcima putem javnodostupnih aplikacija i online platformi za njihovu razmjenu, kao i organizacijom niza događanja edukativne naravi preko nacionalnih pčelarskih centara. Izravno na navedenu dvodnevnu radionicu nastavljen je znanstveni skup o bolestima pčela pod naslovom Bee Health Symposium – Honeybee Welfare in a Healty World 2024 te godišnji sastanak projektnih partnera B-THENET projekta, na kojima se ponajviše raspravljalo o dostupnosti – distribuciji – praćenju primjene veterinarskih lijekova te o njihovim reziduama u pčelinjim proizvodima. Također, s aspekta zaštite i dobrobiti pčele, čovjeka i okoliša razmatrani su mogući pristupi primjeni načela Jednoga zdravlja. U sklopu aktivnosti na skupu, usmenim sam izlaganjem  kao koautorica predstavila nedavno obrađenu i analiziranu temu o primjeni baktericidne i sporogene učinkovitosti komercijalnih dezinficijensa na bakteriju Paenibacillus larvae (uzročnik američke gnjiloće pčelinjega legla) u laboratorijski kontroliranim uvjetima.

Na radionici su sudjelovali savjetnici u pčelarstvu iz 13 europskih zemalja, a iz Hrvatske tu aktivnost odradili su prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger i Miroslav Antolčić, dipl. ing. Naime, radionica je bila podijeljena na teorijski dio, koji su polaznici morali odslušati i položiti kao uvjet za sudjelovanje u praktičnim zadatcima organiziranima u prostorijama madridskoga Veterinarskoga sveučilišta i na nastavnom poligonu sveučilišnoga pčelinjaka. Teorijski dio u obliku online edukacije Smjernice za savjetnike u pčelarstvu pripremili su djelatnici švedskoga Sveučilišta u Uppsali.

POVEZIVANJE PČELARA S RELEVANTNIM INSTITUCIJAMA

Inače, komunikologija kao znanstvena disciplina proučava procese komunikacije i ključna je  za razvoj i unaprjeđenje različitih sektora društva, uključujući i pčelarstvo. U suvremenom društvu razmjena informacija mora biti brza i točna, stoga pravilna komunikacija u pčelarstvu nudi mnoge koristi i za pčelare i za ostale dionike u pčelarskom sektoru, posebice za savjetnike koji podučavaju o biologiji, tehnologiji i bolestima pčelinjih zajednica te moraju imati razvijene vještine pristupa i reagiranja na povratne informacije osoba koje podučavaju. Suvremeni pčelari moraju biti u tijeku s novim istraživanjima, tehnikama i zakonskim propisima. Različitim komunikacijskim kanalima poput stručnih pčelarskih časopisa (Hrvatska pčela), obrazovnih programa javnih medija, predavanja, radionica, seminara, društvenih mreža, pa do videomaterijala i blogova, pčelari se mogu informirati o novim spoznajama. Elektroničke i aplikacijske platforme B-THENET pružaju pčelarima i drugim dionicima u pčelarskom sektoru oblik besplatne edukacije koji im omogućuje da poboljšaju svoje proizvođačke prakse, lakše pristupaju izazovima u pčelarstvu i time budu konkurentniji na tržištu. Pri tome, komunikacija je nužna u međusobnom povezivanju pčelara s relevantnim institucijama, kao što su veterinarske i poljoprivredne organizacije, ministarstva, istraživačke institucije, domaće i međunarodno tržište. Učinkovita međusobna komunikacija dionika u pčelarskom sektoru omogućuje razmjenu iskustava, rješavanje zajedničkih problema i osnivanje udruga koje mogu imati zajedničku korist. Također, u kontekstu globalizacije, putem platforme pčelari mogu surađivati s kolegama diljem Europe, razmjenjivati iskustva svaki na svojem materinskom jeziku i učiti o novim tehnikama koje mogu poboljšati njihov rad.

Na madridskom sveučilišnom pčelinjaku svaki od polaznika dobio je nekoliko studenata i pčelara koje je trebao podučiti o provedbi zadane pčelarske prakse. Kao predstavnici hrvatskoga B-THENET Centra, smještenoga na Sveučilištu u Zagrebu na Veterinarskom fakultetu, za demonstraciju praksi biosigurnosnih mjera na pčelinjaku dobili smo zadatak prezentirati dijagnostičku praksu o utvrđivanju stupnja invadiranosti zajednice grinjom Varroa destructor primjenom šećera u prahu i praksu tretiranja zajednice protiv toga nametnika primjenom oksalne kiseline nakapavanjem. Tijekom rada, pčelari su nas ispitivali, a bili smo i snimani kako bi stručnjaci za komunikologiju i podučavanje na osnovi napravljenih snimaka napravili analizu, a savjetnici naknadno dobili povratnu informaciju o uspješnosti njihova obavljenog zadatka podučavanja u terenskim uvjetima. Pritom, u kriterije ocjenjivanja rada savjetnika bili su uključeni pokazatelji predstavljanja, pristupa onomu komu je potrebno prenijeti znanje ili vještinu, spretnost objašnjavanja i odgovaranja na postavljena pitanja, vještina uporabe pčelarskoga alata, kao i izvođenja demonstracije nad pčelinjom zajednicom te zaključka u obliku reakcije slušatelja. Poznato je kako je pčelarstvo gospodarska grana koja je iznimno osjetljiva na razne krizne situacije, bilo da se radi o širenju uzročnika zaraznih bolesti između zajednica ili pčelinjaka, klimatskim promjenama koje utječu na kukce oprašivače i dostupnost njihove prirodne hrane, ili pak o gubitku pčelinjih zajednica zbog izloženosti pesticidima. U takvim situacijama učinkovita komunikacija ključna je za brzu reakciju i moguće smanjenje gospodarskih i ekoloških šteta. Pritom pčelari moraju biti u kontaktu sa stručnjacima, istraživačima i državnim tijelima kako bi dobili pravodobne informacije o preventivnim ili kontrolnim mjerama ili drugim rješenjima. Također, krizna komunikacija s potrošačima i tržištem ključna je za održavanje povjerenja i stabilnosti pčelinjih proizvoda na tržištu.

CENTAR ZA RAZMJENU ZNANJA I VJEŠTINA

Projektni partner u Republici Hrvatskoj je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VEFUNIZG), a suradne institucije su Hrvatski pčelarski savez (HPS) i Pčelarsko društvo Križevci. Uključivanjem HPS-a u provedbu brojnih projektnih aktivnosti omogućeno je priključivanje svih zainteresiranih pčelara iz svih područja naše zemlje, koji u konačnici i budu krajni korisnici rezultata provedenih projektnih aktivnosti. Najvažnije aktivnosti uključuju edukacije pčelara početnika, iskusnih pčelara i savjetnika u pčelarstvu putem predavanja, radionica, mrežnih seminara (eng. Webinar) i praktičnih pokaznih vježbi na pčelinjacima. Ovim prvim edukativnim skupom za pčelarske savjetnike u Madridu omogućena je međunarodna razmjena znanja i vještina boravkom u nekom od međunarodnih centara za razmjenu znanja u području pčelarstva. Također, već nekoliko godina uzastopce razvijamo nacionalni B-THENET pčelarski centar za razmjenu znanja i vještina, smješten na VEFUNIZG-u, a svakim novo provedenim događajem poboljšavamo i povećavamo zbirku izložaka te edukativnih modela i videa.

Tijekom dosadašnje provedbe projekta u nekoliko je navrata pčelarima ponuđena anketa (online EU-ov obrazac) kako bi se mogla utvrditi postojeća situacija i evaluirati primjena te prilagodba pojedine pčelarske prakse u našem podneblju. Tako je prve godine (2022.) provedeno anketno istraživanje o prioritetnim praksama vezanima za uspostavljanje i održavanje pčelinjaka te kontroliranje varooze biološko-uzgojnim načinima, na koje je odgovorilo 113 hrvatskih pčelara, a ukupno smo svi projektni partneri skupili 2094 odgovora. Zatim su druge godine istraživanja (2023.) hrvatski pčelari sa svojih 100 odgovora pridonijeli odluci o prioritetnim praksama vezanima za uspostavljanje i održavanje pčelinjih zajednica te o biosigurnosnim mjerama sprječavanja širenja i suzbijanja američke gnjiloće pčelinjeg legla (ukupno odgovora u Europi 1054). Posljednja provedena anketa u 2024. godini bila je najslabije prihvaćena, s ukupno 47 odgovora hrvatskih pčelara od ukupno 818 odgovora pčelara svih europskih članica projekta. Tematski prioritizirane bile su prakse vezane za vođenje evidencija u sektoru pčelarstva, prehranu i dodatno prihranjivanje pčelinjih zajednica, kao i za biosigurnosne mjere preveniranja, kontroliranja i suzbijanja bakterijske bolesti – europske gnjiloće pčelinjeg legla, primarno prouzročene bakterijom Melissococcus plutonius. Koji su konkretni razlozi slabom odzivu pčelara na ispunjavanje ankete dosad nije sustavno istraženo, no može se naslutiti da se evidencije slabo i nepotpuno zapisuju ili arhiviraju, europsku se gnjiloću uglavnom previdi ili ne prepoznaje, a u području dodatnoga prihranjivanja i kontroliranja kakvoće hrane za pčelinje zajednice nažalost ne provodi se dostatna kontrola niti je dovoljno razvijena svijest o važnosti spomenute problematike (nedostatak prirodne hrane, nutricionistička neuravnoteženost prehrambenih potreba pojedinih članova i dobnih skupina pčela, onečišćenje dodatne hrane i pčelinjih proizvoda, rezidue u pčelinjim proizvodima). Primjerice, dobro uravnotežena prihrana značajno utječe na razvoj pčelinje zajednice, naročito legla, te na fiziologiju, biokemiju i imunitet odraslih pčela. Istodobno, trenutačna situacija na domaćem hrvatskom tržištu pokazuje da od 30-ak dostupnih vrsta pogača za prihranjivanje pčela samo na jednoj je deklaracija proizvoda iz koje je jasno vidljiv njezin sastav.

U pčelarskom sektoru komunikacija nije samo alat za učinkovitu razmjenu informacija i unaprjeđenje proizvodnje nego i ključni čimbenik održivog razvoja ove djelatnosti.

Pravilnom i pravodobnom komunikacijom pčelari i drugi dionici u sektoru mogu unaprijediti svoje pčelarske prakse i biosigurnosne mjere, bolje međusobno surađivati, promicati svoje proizvode, kao i podizati svijest o važnosti pčela za ekologiju i ukupno gospodarstvo, a uključujući poljoprivrednu proizvodnju. Stoga, u svjetlu globalnih izazova, komunikacijska znanost postaje nezamjenjiv alat za očuvanje brojnosti zdravih i vitalnih te proizvodnih pčelinjih zajednica, kao i za budućnost pčelarstva.

PLATFORMA B-THENET

Rezultati ankete namijenjene potrošačima pčelinjih proizvoda na području EU-a, a tematski vezane za poznavanje meda kao prehrambene namirnice i njegovu potrošnju, Hrvati su odgovorili s 279 priloga potrošača (ukupno je prikupljeno 3660 odgovora). Zato u Hrvatskoj u aktivnosti projekta nastojimo uključiti i druge zainteresirane skupine (zakonodavca u provedbi nadziranja bolesti pčela, veterinarske službe, predstavnike više mjerodavnih ministarstava, proizvođače pčelarske opreme, pribora i pčelarskoga repromaterijala, predstavnike prirodoslovnih muzeja, udruga za zaštitu kukaca oprašivača i prirode, potrošača pčelinjih proizvoda i dr.) u korištenje platformi za razmjenu opisanih i validiranih praksi. Trenutačno je na B-THENET platformi registrirano 210 korisnika u Hrvatskoj (ukupno ima 2020 korisnika diljem Europe). Sve aktivnosti objavljuju se na više društvenih medija te na mrežnim stranicama suradnih institucija, a one su na temelju praćenja posjećenosti i broja novih korisnika svakako jedan od pokazatelja uspješnosti provedbe projekta. Za pčelara je pristupanje i registracija na platforme koje se nalaze na mrežnim stranicama projekta (bthenet.eu) najlakši način uključivanja u aktivnosti projekta. Također, pčelari su pozvani besplatno sudjelovati, izravnim dolaskom ili putem mrežnog seminara, na nacionalnim i lokalnim znanstveno-stručnim skupovima, predavanjima, radionicama i demo-vježbama na pčelinjaku.

Za kraj jedna zanimljivost: u milijunskom gradu Madridu nije dopušteno držati pčelinje zajednice (Apis mellifera iberiensis), unatoč činjenici da postoje brojni gradski vrtovi, parkovi i velike park-šume. Primjerice, u biljnim vrstama iznimno bogatom i prostorno velikom botaničkom vrtu vidjela sam samo jednog slobodno živućeg bumbara. Svi pčelari i pčelinjaci moraju biti registrirani pri gospodarskoj komori zbog sustavnih veterinarskih pregleda pčelinjih zajednica i učinkovitijeg suzbijanja bolesti.

Zajedno čuvajmo pčele!