Zadarsko svečilište objavilo prijevod Kartoznanca Nikole Sagrija

Sveučilište u Zadru objavilo je transkripciju i prijevod rukopisa Kartoznanac Nikole Sagrija, dubrovačkog pomorca, autori: Mauro Bondioli, Damir Salopek, Stjepan Ćosić i Irena Radić Rossi.

Knjiga je dostupna na mrežnoj izdavačkoj platformi Sveučilišta u Zadru Morepress.

Nikola Sagri dubrovački je pomorac i pomorski pisac, rođen na Šipanu oko 1538. godine. Dva su tiskana djela o problematici plime i oseke dobro poznata u stručnoj javnosti jer su prema Sagrijevoj želji, izraženoj u oporuci 1571. godine, posmrtno objavljena u Veneciji. Treće Sagrijevo djelo Il Chartigatore, o značenju pomorca koji koristi karte i nautičke instrumente, spominje 1602. godine Bartolomeo de Crescentio u knjizi Nautica mediterranea, u kojoj opisuje Sagrijev postupak računanja obujma broda.

Dugo godina nije se znalo postoji li doista treće Sagrijevo djelo koje se naizgled ne spominje u njegovoj oporuci, no prije nepunih desetak godina ono se pojavilo u knjižnici James Ford Bell na Sveučilištu u Minnesotti, koja ga je otkupila na tržištu antikviteta u New Yorku. U posljednje vrijeme pretpostavljeno je kako je ustvari riječ o jednom od rukopisa iz Sagrijeve oporuke, dok je drugi rukopis objavljen u Veneciji bio samo nadopuna prvoga.

Problematikom radova znanstveno-pomorske tematike Nikole Sagrija najviše se do sada u Hrvatskoj bavio Žarko Dadić, koji je Sagriju posvetio zasebno poglavlje u knjigama Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata (1982.) i Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja (1994.), a u časopisu Dubrovnik 2008. godine objavio i rad pod naslovom „O Sagrojevićevu djelu Cartegiatore“. Nakon pronalaska rukopisa i uvida u njegov sadržaj, Dadić je pretpostavio kako se rukopis ne spominje u Sagrijevoj oporuci jer je u trenutku njezinog nastanka, a i Sagrijeve smrti u Manfredoniji 1571. godine, bio nesređen i nedovršen.

Više o knjizi pročitajte OVDJE.