Možemo biti ponosni na hrvatski zdravstveni sustav

Dobri rezultati s izrazito malim brojem novooboljelih govore u prilog stavu da je naš odgovor na izazov pandemije bio adekvatan i pravodoban. Valja naglasiti i našu dugogodišnju tradiciju i kulturu brige za očuvanje zdravlja i sprječavanja bolesti koja je utkana u hrvatsku kulturu …

Redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu Marijan Klarica publicirao je 145 stručno-znanstvenih publikacija, a njegovi su znanstveni radovi prema bazi SCOPUS citirani više od 1000 puta s h-indeksom 17. Dobitnik je Državne nagrade za znanost, Nagrade HAZU za najviše znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti i Nagrade Grada Zagreba za znanstvena postignuća u biomedicinskim znanostima. Bio je voditelj i suradnik na nizu nacionalnih i međunarodnih projekata, a izrazito je angažiran i u nastavnom procesu na fakultetu te u mnogobrojnim sveučilišnim tijelima. Na zagrebačkoj je Medicini obnašao mnoge funkcije, a od 2015. je njezin čelnik. S profesorom Klaricom porazgovarali smo o hrvatskom suočavanju s pandemijom koronavirusa, o posljedicama koje je zagrebački potres ostavio na objektima Medicine te o izazovima i perspektivama Medicinskog fakulteta i hrvatskog javnog zdravstvenog sustava u razdoblju pred nama.

Kako biste opisali doprinos medicinske struke i vaše ustanove u suočavanju s pandemijom?

– Epidemiolozi, infektolozi, mikrobiolozi i svi ostali medicinski eksperti uključeni na svim razinama, od donošenja odluka o uvođenju i provođenju javnozdravstvenih mjera i reorganizaciji sustava zdravstva pa sve do liječenja svakog pojedinog bolesnika, većinom su i ugledni nastavnici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U samom početku razvoja epidemije COVID-19 u Hrvatskoj, u dogovoru s rektorom Damirom Borasom organizirali smo već 28. veljače sastanak čelnika sastavnica Sveučilišta na temu postupanja u vezi s mogućom zarazom koronavirusom. Na sastanku su o epidemiološkoj situaciji i predviđenom uvođenju javnozdravstvenih mjera govorili ministar zdravstva, prof. Vili Beroš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. Krunoslav Capak sa suradnicima, ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba prof. Žarko Rašić i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ prof. Alemka Markotić, a o najnovijim znanstvenim i medicinskim spoznajama i liječenju bolesti predavanja su održali eminentni hrvatski infektolozi – prof. Adrijana Vince, pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta, i prof. Goran Tešović, koji je govorio o specifičnosti bolesti u djece.

Možete li sažeto opisati sveučilišni odgovor na pandemiju?

– Na temelju Statuta Sveučilišta i preporuke Rektorskog kolegija u užem sastavu sa sjednice održane 9. ožujka, rektor je 10. ožujka donio odluku o osnivanju Kriznog stožera koji je formiran kako bi donosio mjerodavne preporuke s ciljem zaštite zdravlja studenata i nastavnika. Od ukupno sedam članova Stožera, troje nas je profesora Medicinskog fakulteta. Najveći je izazov za sve nas bila brza promjena epidemiološke situacije koju su pratile jednako brze promjene preporuka za postupanje Nacionalnog stožera civilne zaštite te Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Krizni se stožer prvi put sastao 11. ožujka kada smo donijeli preporuke da se odgode sve aktivnosti koje nisu u izravnoj mjeri vezane uz nastavu; da studenti i djelatnici koji su u proteklih 14 dana boravili izvan RH ostanu u samoizolaciji za vrijeme koje će raditi od kuće (ukupno 14 dana od povratka); da voditelji kolegija pripreme predavanja i teme koje mogu obaviti nastavom na daljinu za 2 do 3 tjedna unaprijed; da djelatnici i studenti koji boluju od kroničnih bolesti i trudnice rade od kuće; da studentski domovi podignu mjere higijene na višu razinu te povećaju dostupnost dezinficijensa, a da fakulteti osiguraju dostupnost dezinficijensa i organiziraju pojačanu dezinfekciju prostora. Ujedno smo zaključili da je Sveučilište u Zagrebu spremno u roku od 24 sata organizirati nastavu na daljinu ako Nacionalni stožer civilne zaštite donese takvu preporuku, što se uskoro i dogodilo.

Mislite li da je Hrvatska adekvatno odgovorila na izazov pandemije?

– Dobri rezultati s izrazito malim brojem novooboljelih u našoj zemlji govore u prilog stavu da je naš odgovor na izazov pandemije bio adekvatan i pravovremen. Ovdje svakako moram naglasiti i našu dugogodišnju tradiciju i kulturu brige za očuvanje zdravlja i sprečavanja bolesti koja je utkana u hrvatsku kulturu. Za to je zaslužan naš profesor i dekan, velikan hrvatske i svjetske medicine i javnog zdravstva, dr. Andrija Štampar. Ono što su nas on i njegovi učenici i nasljednici naučili svakako je doprinijelo i uspješnosti hrvatskog modela rješavanja epidemije COVID-19. Stoga mi dopustite da naglasim kako svaki Hrvat može s pravom biti ponosan 7. travnja na Svjetski dan zdravlja, dana kada je stvorena Svjetska zdravstvena organizacija, čiji je idejni pokretač i osnivač bio upravo naš profesor Andrija Štampar. Vjerujem kako će nam stoljetna tradicija hrvatske medicine, kako u pogledu obrazovanja zdravstvenih djelatnika, tako i u organizaciji zdravstvenog sustava i javnog zdravstva i u narodu duboko usađene vrijednosti brige za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, pomoći da se uspješno suprotstavimo svakom sličnom javnozdravstvenom izazovu u budućnosti.

U jeku krize Zagreb je zadesio i potres koji je načinio veliku štetu objektima Medicinskog fakulteta. Postoji li konačna procjena nastale štete?

– Nedugo nakon prilagodbe rada Fakulteta i klinika u uvjetima epidemije COVID-19, 22. ožujka u 6.24h Zagreb je zadesio razoran potres, nakon kojega su uslijedili brojni manji, koji su zajedno teško oštetili zgrade našeg fakulteta i naših bolnica. Posljedica dviju nevolja koje su pogodile fakultet je da su sva tri ključna dijela fakulteta (temeljne medicinske znanosti, javnozdravstveni dio, kliničke medicinske znanosti) izbačena iz normalne funkcije. Oštećenja nakon potresa u čak šest naših zgrada na Šalati (u kojima se odvijala nastava uglavnom na prve tri godine studija, te vrlo intenzivna znanstvena aktivnost – to je lokacija dva znanstvena centra izvrsnosti), u kojima se nalaze nastavni prostori, medicinska knjižnica, učionice, studentski restoran, laboratoriji za izvođenje znanstvenih i stručnih projekata i aktivnosti, takva su da će u njih kroz duže vrijeme biti opasan ulazak i korištenje. Uspjeli smo spasiti veći dio vrijedne opreme, kemikalija, materijala za rad, te zaštititi važnu dokumentaciju, vrlo vrijedne stoljetne zbirke i banke tkiva i organa. U roku od dva tjedna od potresa uspjeli smo pokriti krovove svih zgrada na Šalati kako bismo prevenirali daljnju štetu na zgradama i opremi koju bi mogle uzrokovati oborine. S obzirom na činjenicu kako će obnova većine zgrada očito trajati mjesecima i godinama, pristupili smo hitnim sanacijama u dijelovima zgrada koji su statički sigurni, te u manje oštećenim zgradama Šalate 2 i bivšeg Audiološkog centra kako bismo omogućili administrativno i tehničko funkcioniranje ustanove. Izvješća statičara o stanju pojedinih građevina nalaze se na našim web-stranicama.

Koji su prvi sanacijski koraci?

– Sada pristupamo značajnijoj sanaciji dvaju objekata (Šalata 3b i Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar) uz podizanje razine sigurnosti, kako bismo u njima vratili u funkciju dvadesetak nastavnih prostorija i seminarskih dvorana tijekom ljetnih mjeseci. Uz to, cijelo će ljeto trajati sanacije u manje oštećenim dijelovima zgrada kako bi se što veći broj nastavnih prostorija vratio u funkciju. Naime, oštećeno nam je više od 40 nastavnih kabineta i dvorana, a plan nam je do listopada u funkciju vratiti njih tridesetak i tako omogućiti početak nove akademske godine. Gruba je procjena šteta zgrada na Šalati i Zelenom brijegu prijavljena na sve relevantne adrese.

Što je s fakultetskim klinikama?

– Prema informacijama o stanju kliničkih ustanova nakon potresa ukratko možemo istaknuti kako je velik broj teško oštećen. Zgrade Klinike za ženske bolesti i porodništvo (Petrova), Klinike za dermatologiju i Klinike za ortopediju (obje na Šalati), te Klinike za plućne bolesti (Jordanovac) teško su oštećene. Značajnija su se oštećenja dogodila i na mnogim našim drugim nastavnim bazama kao što su KBC Sestre milosrdnice, Klinika za dječje bolesti, Klinika za psihijatriju Vrapče, domovi zdravlja, HZJZ itd. Naglašavam kako nastavni prostori u tim ustanovama nisu samo predavaonice i seminarske dvorane, nego i bolesnički odjeli i ambulante. Stoga će se klinička nastava moći normalno odvijati tek kad se sve te ustanove saniraju.

Koliko će trajati obnova fakulteta i mislite li da će biti moguće osigurati potreban novac?

– Hitna sanacija, uz podizanje sigurnosne razine barem na razinu prije potresa, treba biti gotova tijekom ovoga ljeta. Sanacija zgrada na zakonski propisanu razinu (očekuje se novi zakon najesen) trajat će godinama i bez novca iz infrastrukturnih fondova EU-a i Svjetske banke to neće biti moguće. Stoga smo stalno u kontaktu s nadležnim ministarstvima oko izrade strateških projekata koji bi omogućili, ne samo sanaciju, nego i budući razvoj naše ustanove. Pokrenuli smo i značajne aktivnosti oko dobivanja novca donacijama koje bi mogle značajno pomoći u prvoj fazi sanacije.

Hoće li oštećenja i obnova koja slijedi utjecati na mogućnosti izvođenja i kvalitetu nastave?

– Fakultet je unatoč teškim oštećenjima infrastrukture nastavio s radom i niti jedan dan nije prestalo njegovo funkcioniranje. Nastava se odvija na daljinu, u skladu s protuepidemijskim mjerama Kriznog stožera i naš LMS sustav nastave na daljinu jako dobro funkcionira. Uložili smo značajna vlastita sredstva kako bismo omogućili dugotrajno funkcioniranje ovakve vrste nastave i komunikacije sa studentima. Studentima je omogućen pristup i registracija, ne samo s područja fakulteta, već i od kuće s mef.hr odnosno student.mef.hr adresa. Zatraženo je i dobiveno od Elsevira besplatno produženje korištenja programa Clinical Key (udžbenici za medicinu). Elsevier sadrži velik broj knjiga koje koristimo u nastavi na MEF-u, a studentima je omogućen slobodan pristup svim njihovim udžbenicima. I ne samo to, omogućeno im je i da iz njihovih udžbenika izrađuju vlastite prezentacije (to je omogućeno i nastavnicima). Mi ćemo staviti veliki broj nastavnih prostorija u funkciju do jeseni i moći ćemo održavati nastavu kao i prijašnjih godina (ovog puta možda u dvije smjene), ako to protuepidemijske mjere dopuste. Već se sada na pretklinici odvijaju vježbe na kolegiju Anatomija, a u kliničkoj nastavi se praktične vježbe, uz strogo pridržavanja protuepidemijskih mjera (kontakti sa bolesnicima), održavaju na gotovo svim kolegijima. Svi drugi oblici nastave (predavanja, seminari, konzultacije) odvijaju se na daljinu.

Radi nadoknade nastave i ispita Fakultet će raditi i dobar dio ljeta?

– Točno, nastava, pogotovo ona praktična, morat će se izvoditi dok to uvjeti dopuštaju – tijekom ljeta i jeseni. Studentima smo omogućili dovoljno dodatnih ispitnih rokova te smo smanjili potreban broj ETCS bodova za upis u višu godinu s 55 na 45. Time želimo omogućiti lakše odvijanje neophodne praktične nastave i savladavanje teškoga gradiva u uvjetima koji su teški i za studente i za nastavnike.

Koju su glavni ciljevi vašeg dekanskog mandata?

– Najveći izazov svakako je što brža i kvalitetnija infrastrukturna obnova Medicinskog fakulteta. Vjerojatno ste čuli kako Klinika za ortopediju i Klinika za dermatovenerologiju napuštaju svoje prostore na Šalati, te odlaze u nove prostore na Rebro, pa se te zgrade trebaju ponovno staviti u funkciju. Osiguravanje financija, kao i osmišljavanje korištenja tih prostora također je određeni izazov. Dio tih prostora već se koristio prije potresa za nastavu diplomskog studija sestrinstva, a dio je dan na korištenje studentskim udrugama. Želimo da i naš studij sestrinstva i studij primaljstva, koji je u pripremi, ondje u potpunosti nađu svoj dom. Za studente je svakako najzanimljiviji projekt osnivanja Centra za simulacijsku medicinu, gdje će studenti u nekadašnjim operacijskim salama i drugim prostorijama, na lutkama i drugoj opremi imati prilike uvježbavati i usavršavati kliničke vještine – od onih osnovnih poput postupaka oživljavanja do izvođenja manjih „operacijskih“ zahvata (uvođenje katetera, šivanje rana i sl.). Taj je projekt trebao biti realiziran u svibnju ili lipnju, no potres je teško oštetio već pripremljene prostore.

Što je s kadrovskom slikom fakulteta?

– Kadrovska obnova Medicinskog fakulteta je velik izazov jer nam, prema nalazima revizije, nedostaje više od 200 radnih mjesta samo za izvođenje programa za studente medicine u prvih šest godina studija. Moram naglasiti kako smo u međuvremenu, zbog ulaska u EU, akreditirali 48 novih specijalističkih studija s ukupno 18.000 sati nastave kako bismo obrazovali specijaliste koji su osnova našeg zdravstvenog sustava, a to nastavno opterećenje traži nova zapošljavanja. Liječnici pretkliničari, odnosno nastavnici iz predmeta temeljnih medicinskih znanosti veoma su posvećeni držanju nastave, ali osim toga vode različite projekte i u pravilu su znanstveno produktivniji dio fakulteta. Nesumnjivo je kako je zapuštanje pretklinike te odlazak liječnika na unosnije poslove izvan fakulteta i u inozemstvo zabrinjavajuće. S jedne strane, velik dio problema je nedostatno i komplicirano financiranje znanstvene djelatnosti, a s druge strane bilježimo pad zainteresiranosti među diplomiranim liječnicama za bavljenje ovim područjem. Prijeti nam pretvaranje pretkliničkih katedri u katedre bez liječnika, što neminovno donosi i pad kvalitete nastave i znanstvene djelatnosti. Stoga je imperativ kvalitetna obnova i unapređenje znanstvene i istraživačke infrastrukture na fakultetu.

Mislite li da obrazujemo dovoljno liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika, posebno u kontekstu spomenutog iseljavanja naših stručnjaka?

– Sigurno je da je za kvalitetnu zdravstvenu skrb našeg stanovništva potreban veći broj liječnika i ostalog zdravstvenog osoblja u našem zdravstvenom sustavu. Naš fakultet, kao najveći medicinski fakultet u državi, ima veoma važnu ulogu u rješavanju tog problema, zbog čega smo prije 11 godina povećali upisne kvote za studij medicine. Nemojte zaboraviti da osim studija medicine na hrvatskom i engleskom jeziku, provodimo i studijski program sestrinstva te da je u pripremi i studijski program primaljstva. Vezano za odlazak liječnika, treba imati u vidu kako je Hrvatska mala zemlja i ne može svakom završenom liječniku pružiti sve što želi. Uvijek će biti onih kojima je izazov otići iz Hrvatske i probiti se vani. Međutim, žalosno je kada se to događa na razini čitavog sustava i kada puno onih koji bi rado ostali odlazi jer se ne mogu zaposliti na željenom radnom mjestu ili su im postojeći radni uvjeti loši. Napominjem da je vrlo teško doći do točnih brojki i podataka, ali da je određen broj liječnika otišao, nije nikakva tajna. Manje je poznato da se određen broj njih nakon odlaska u inozemstvo i vratio u Hrvatsku. Treba znati da će se postojeći uvjeti u zdravstvu promijeniti jedino ostankom naših kvalitetnih ljudi u domovini. Prema Demografskom atlasu liječnika Hrvatske liječničke komore, u idućih 10 godina u mirovinu odlazi oko 4000 specijalista. No, na sva četiri medicinska fakulteta u RH obrazovanje će završiti gotovo 6000 liječnika. Dakle, već sada školujemo liječnike koji će zadovoljiti sve potrebe našeg zdravstvenog sustava.

Što biste, za kraj, poručili svojim studentima, ali i mladima zainteresiranima za upis studija medicine?

– Bez obzira na ovu katastrofu, Medicinski fakultet ostao je, a i dalje će biti simbol ustrajnosti, etičnosti, znanstvene, obrazovne i stručne izvrsnosti, domoljublja i nacionalne pobjede. Nastavnici Medicinskog fakulteta vrhunski su stručnjaci hrvatske medicine, čelnici vodećih institucija u Hrvatskoj, a mnogi od njih su međunarodno prepoznati kao izvrsni. Podsjećam kako je naš Fakultet omogućio i omogućuje izobrazbu brojnih naraštaja hrvatskih liječnika i medicinskih sestara od diplomske do najviših akademskih i specijalističkih razina. Uz odgovarajuću sanaciju infrastrukture, uz te naše stručnjake, studenti će moći steći vrhunska znanja u medicini kako na nacionalnoj, tako i na europskoj i svjetskoj razini te postati budućnost, ne samo hrvatske, nego i svjetske medicine. Zagrebački Medicinski fakultet je uvijek bio, a i ostat će najodgovorniji, kako za našu medicinsku povijest, tako i za sadašnjost i budućnost hrvatske medicine.

Novac potreban za sanaciju

Za objekte za koje se ne preporučuje korištenje, odnosno koji su u većem dijelu oštećeni i koji stoga zahtijevaju sanaciju, uz podizanje protupotresne sigurnosti na zakonsku višu razinu, orijentacijska procjena troškova ukupno bi iznosila 525.494.151,00 kn.