Briga o mentalnom zdravlju zagrebačkih studenata

Piše doc. dr. sc. Tanja Jurin

---

Psihičko zdravlje postaje sve važnija tema, a Sveučilište u Zagrebu, osnutkom Savjetovališta za studente, čini ključan iskorak u pružanju potpore svojim studentima. Psihičke smetnje više neće biti prepreka na putu prema akademskom uspjehu, osobnom zadovoljstvu i kvaliteti života mladih ljudi. Novoosnovano Savjetovalište pružit će sustavnu i stručnu potporu studentima u prevladavanju emocionalnih poteškoća, omogućujući im zdraviji i produktivniji studentski život.

Studiranje je vrijeme osobnoga rasta, prilagodbe i promjena, koje često stavlja pred mlade ljude zahtjeve koji nadilaze njihove sposobnosti suočavanja. Te izazove mogu pratiti psihičke napetosti i nelagoda, a istraživanja pokazuju da oko 25 posto studenata ima psihičke smetnje i poremećaje koji ometaju kvalitetu života i uspješnost studiranja. I premda su emocionalne smetnje često prolazne, njihovo trajanje ovisi o pruženoj potpori i usvajanju vještina samoregulacije. U nedostatku odgovarajuće pomoći, te smetnje mogu se pogoršati i prerasti u ozbiljnije poremećaje.

Stanje mentalnoga zdravlja studenata

Na globalnoj razini, pogoršanje psihičkoga zdravlja mladih bilježi se posljednjih 30 godina, a trend se dodatno intenzivirao u proteklom desetljeću. Najozbiljniji udarac na mentalno zdravlje donijelo je pandemijsko razdoblje, kada su studenti bili suočeni s neizvjesnošću, ugrozama i gubitcima.

Najčešći mentalni problemi među studentima uključuju:

Stres – Uobičajena reakcija na životne promjene, no prekomjerni stres može dovesti do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem.

Anksioznost – Kompleksno stanje koje karakterizira stalna zabrinutost, često potaknuta akademskim zahtjevima ili socijalnim izazovima.

Problemi sa spavanjem – Loš san, prouzročen stresom, anksioznošću i depresijom, dodatno pogoršava akademski uspjeh i mentalno zdravlje.

Depresija – Čest problem među studentima, koji može rezultirati gubitkom zanimanja za aktivnosti, osjećajem bespomoćnosti i suicidalnim mislima.

Poremećaji prehrane – Anoreksija i bulimija česti su među studentima podložnima visokim očekivanjima i stresu.

Zlouporaba droga i alkohola – Mnogi studenti posežu za psihoaktivnim tvarima kao načinom suočavanja s negativnim emocijama.

Problemi u odnosima s drugima (obitelj, kolege, partneri) – Komplikacije u međuljudskim odnosima koje dodatno opterećuju mentalno zdravlje.

Posljedice psihičkih problema kod studenata

Psihički problemi mogu imati dalekosežne posljedice ne samo na individualno akademsko i društveno funkcioniranje studenata nego i na cijelu akademsku zajednicu. Ključne posljedice uključuju:

Lošiji akademski uspjeh – Psihičke smetnje otežavaju koncentraciju i organizaciju, što može dovesti do loših ocjena ili odustajanja od studija.

Odgoda obveza – Psihički problemi često rezultiraju odgodom zadataka, smanjenom motivacijom i narušenim akademskim uspjehom.

Socijalna izolacija – Osobe sa psihičkim problemima često se povlače iz društvenih interakcija, što povećava osjećaj usamljenosti.

Povećan rizik od ovisnosti – Mnogi studenti pokušavaju regulirati emocije zloporabom psihoaktivnih tvari, što može dovesti do ovisnosti.

Procjenjuje se da oko 5% studenata ne završi svoje visoko obrazovanje zbog netretiranih psihičkih smetnji i poremećaja

Prema rezultatima istraživanja Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Jokić-Begić i sur., 2020.), 34 % studenata iskazalo je izraženu depresivnost, a njih između 28 % i 32 % borilo se s intenzivnim stresom i anksioznošću. Dodatna istraživanja Agencije za odgoj i obrazovanje pokazala su da 52 % studenata smatra kako im se mentalno zdravlje pogoršalo tijekom pandemije; njih 50 % osjeća socijalnu izolaciju, a 46 % bori se s anksioznošću.

Prepreke u traženju pomoći

Rezultati istraživanja koje je provedeno na studentima zagrebačkog sveučilišta pokazuju da je njih 73 % (od ukupno 5103 studenta) imalo problema s mentalnim zdravljem u 2021. godini, no samo je njih 25 % potražilo stručnu pomoć. Razlozi zbog kojih pomoć nisu potražili ili ista nije dobivena su:

70 % navodi strah od društvene osude

63 % navodi financijske prepreke

56 % navodi nedovoljnu informiranost o psihičkom zdravlju

46 % navodi nedostupnost psihološkoga savjetovanja na Sveučilištu.

Jedna od glavnih prepreka u traženju pomoći svakako je stigma povezana s mentalnim zdravljem. Strah od društvene osude često sprječava studente da potraže stručnu pomoć. Osim toga, financijske prepreke, nedostatak informacija o mentalnom zdravlju te ograničeni kapaciteti postojećih savjetovališta dodatno otežavaju situaciju. Mnogi studenti pomoć traže tek nakon godina patnje, kada se psihičke smetnje već razviju u ozbiljnije poremećaje, što otežava njihovo liječenje. Procjenjuje se da znatno manji broj onih kojima je potrebna stručna pomoć, tu pomoć i dobije.

Osnivanje Savjetovališta na Sveučilištu u Zagrebu kao rješenje za ugroženo mentalno zdravlje studenata

Ideja o osnivanju Savjetovališta za studente rodila se 2021. godine, nakon što su nastavnici Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta uočili sve izraženije probleme vezane uz mentalno zdravlje studenata. Zbog sve više studenata koji su trebali stručnu psihološku pomoć, a kapaciteti postojećih savjetovališta bili su nedostatni, prepoznata je potreba za sustavnijom i dostupnijom psihološkom pomoći unutar cijelog Sveučilišta.

Sveučilište u Zagrebu ima više od 68.500 studenata, i premda pojedini fakulteti imaju savjetovališta, mnogima nedostaju resursi za pružanje sustavne potpore studentima s psihičkim smetnjama. Rektor Sveučilišta prepoznao je važnost ovoga pitanja te je 14. ožujka 2023. imenovao Radnu skupinu za osnivanje Savjetovališta za studente radi pružanja dostupne i kvalitetne psihološke pomoći svim studentima. Dvije su se godine intenzivno tražili partneri i rješenja za osnivanje Savjetovališta. Ključni izazovi bili su pronalazak prikladnoga prostora, njegovo opremanje te osiguravanje sredstava za zapošljavanje više stručnjaka. Prema svjetskim procjenama, za zadovoljavanje potreba studenata na akademskoj razini potreban je jedan psiholog na svakih tisuću studenata. U Savjetovalištu za studente planira se rad 16 stručnjaka iz područja mentalnoga zdravlja; trenutačno u njemu radi četvero psihologa, a u planu su daljnja zapošljavanja.

Ciljevi Savjetovališta

Opći je cilj Savjetovališta poboljšati kvalitetu života studenata, pomoći im usvojiti učinkovite mehanizme suočavanja sa stresom, povećati psihosocijalno funkcioniranje i olakšati ispunjavanje akademskih i životnih zahtjeva. Ti ciljevi ostvaruju se sljedećim aktivnostima:

1. pružanje individualne, besplatne i pravodobne psihološke potpore studentima
2. preventivne aktivnosti, osobito za ranjive skupine, kako bi se povećala otpornost studenata na akademske i životne izazove
3. edukacijske aktivnosti za senzibilizaciju akademske zajednice i destigmatizaciju psihičkih problema
4. osposobljavanje nastavnoga osoblja za prepoznavanje i pravodobnu reakciju na psihičke smetnje u studenata
5. jačanje svijesti među studentima o važnosti brige za mentalno zdravlje
6. osiguravanje potpore sastavnicama Sveučilišta u kriznim psihološkim situacijama.

Savjetovalište nudi usluge na temelju primjene terapijskih i savjetodavnih tehnika iz područja kliničke, razvojne, socijalne i edukacijske psihologije. Usluge se provode putem savjetodavnih aktivnosti koje se temelje na kombinaciji pristupa orijentiranih na klijenta i problem. Cilj je također organizirati preventivne programe putem psihoedukacijskih aktivnosti kako bi se studenti i nastavnici informirali o mentalnom zdravlju, prepoznavanju psihičkih smetnji i mogućim rješenjima. U nekom trenutku Savjetovalište će biti i nastavna baza za neke sastavnice koje obrazuju stručnjake u pomagačkim zanimanjima.

Važnost ovoga projekta prepoznali su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb.

Otvaranje Savjetovališta za studente

Savjetovalište za studente službeno je započelo s radom 1. listopada 2024. na adresi Radoslava Cimermana 88, na četvrtom katu. Radi svakim radnim danom od 8 do 20 sati. Studenti koji osjete potrebu za potporom pozvani su da se prijave i učine prvi korak prema poboljšanju svojega mentalnoga zdravlja. Prostor Savjetovališta u cijelosti je uređen prema najvišim stručnim standardima, osiguravajući optimalne uvjete za pružanje psihološke potpore. Sastoji se od osam ugodnih, svijetlih prostorija koje su zvučno izolirane kako bi se osigurala privatnost tijekom psihološke procjene i tretmana. Ambijent pruža osjećaj sigurnosti i mira, što omogućuje studentima da se opuste i fokusiraju na svoje mentalno zdravlje. Prostrana čekaonica uređena je kako bi stvorila opuštajuću atmosferu prije savjetovanja, a može se prenamijeniti u prostor za radionice ili grupni rad.

Postupak prijave i korištenja usluga

Prijava za savjetovanje jednostavna je i anonimna. Studenti se mogu prijaviti putem e-poruke (savjetovaliste@unizg.hr) ili telefonski (01/469 81 00). Nakon prijave, studentima se dodjeljuje psiholog s kojim dogovaraju prvi sastanak, na kojem se procjenjuju njihove potrebe i planiraju daljnji koraci. Sve usluge Savjetovališta su besplatne, a studentima je zajamčena diskrecija i povjerljivost.

Stručnjaci za mentalno zdravlje

Prema Odluci rektora Sveučilišta u Zagrebu, voditeljstvo Savjetovališta dodijeljeno je osobi u znanstveno-nastavnom zvanju, zaposlenoj na jednoj od sastavnica Sveučilišta. Rektor, uz suglasnost Rektorskoga kolegija, imenovao je doc. dr. sc. Tanju Jurin, kliničku psihologinju s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljicom Savjetovališta. Docentica Jurin ima dugogodišnje iskustvo u kliničkoj psihologiji i u vođenju Savjetovališta za studente na Filozofskom fakultetu.

Nakon inicijalne procjene teškoća i problema, zajedno sa stručnjakom se dogovaraju daljnji koraci

U osnivanju Savjetovališta ključnu su ulogu odigrali članovi radne skupine, a u tijeku je i osnivanje Stručnoga vijeća. Vijeće će pružati potporu u radu Savjetovališta, kreirati planove i smjernice te nadzirati kvalitetu pruženih usluga. Od 1. listopada u Savjetovalištu radi četvero najboljih psihologa, odabranih među 40 kandidata: Petra Beuk, Bruno Bencarić, Mirna Glavinić i Ivan Vrbicky. Trenutačno je otvoren natječaj za zapošljavanje psihijatra, čime se postupno širi stručni tim. Zbog sve veće potražnje za psihološkom potporom, u planu je daljnje proširenje tima.

Odziv i prve reakcije studenata

Na Svjetski dan mentalnoga zdravlja, 10. listopada, poslana je obavijest svim sastavnicama Sveučilišta, a one su ih proslijedile svojim studentima. Već u prvih 10 dana zabilježeno je 60 prijava za psihološku procjenu i savjetovanje. Prvi dojmovi studenata koji su započeli koristiti usluge Savjetovališta iznimno su pozitivni:

• “Već nakon prvog razgovora osjećam se puno smirenije. Napokon imam mjesto gdje mogu otvoreno razgovarati o svojim brigama.”
• “Prostor je izuzetno ugodan, a terapeut pristupačan i pun razumijevanja. Drago mi je da je Sveučilište pokrenulo ovakvu inicijativu.”
• “Osjećam da mi je pružena prava podrška, i već sada vidim koliko će mi ovo pomoći u suočavanju s problemima s kojima se mučim.”
• “Nisam očekivao da će mi biti tako lako otvoriti se, ali atmosfera je bila toliko opuštajuća da sam odmah osjetila povjerenje u psihologa.”

Važnost projekta

Pokretanje Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu ključan je korak u jačanju brige za mentalno zdravlje studenata. Savjetovalište će pružiti studentima potrebnu potporu u suočavanju s izazovima akademskoga života, čime će se smanjiti negativne posljedice mentalnih problema na njihovu akademsku i društvenu budućnost. Ulaganje u mentalno zdravlje studenata istodobno je ulaganje u budućnost cijeloga društva.

Osnutkom Savjetovališta, Sveučilište u Zagrebu pokazuje spremnost za sustavnu i proaktivnu potporu svojim studentima, čime doprinosi njihovu akademskom i osobnom uspjehu.