Otvorena izložba u povodu 150. obljetnice djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu
U predvorju aule Sveučilišta danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu“ koje je tijekom svojeg višestoljetnog djelovanja ostavilo brojne tragove u svim područjima nacionalnoga, kulturnoga, znanstvenoga i javnoga života
Najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj – Sveučilište u Zagrebu može se zaista podičiti bogatom akademskom baštinom, sačuvanom u brojnim i raznovrsnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama čiji su povijesni zapisi i dokumenti danas predstavljeni na prigodnoj izložbi pod nazivom „355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu“ koja se može razgledati u predvorju aule Sveučilišta, u zgradi SEECEL-a , u ulici Radoslava Cimermana 88. Izložbu o počecima djelovanja i razvoju modernoga Sveučilišta priredio je Središnji ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, a svečano otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić pred brojnim uzvanicima i gostima iz kulturnoga, crkvenoga i javnoga života, te uvaženim članovima akademske zajednice.
– Sveučilište u Zagrebu je najstarije sveučilšte s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedna je od najznačajnijih i najvećih akademskih institucija. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. godine kada je car i kralj Leopold I. Poveljom priznao status i povlastice sveučilišne ustanove Isusovačkoj akademiji i njezinu studiju filozofije u slobodnome kraljevskom gradu Zagrebu, a koji su potvrđeni 3. studenoga 1671. godine u Hrvatskom Saboru. Zbog toga, godinu 1669. uzimamo kao godinu utemeljenja Sveučilišta, a 3. studeni kao Dan Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je na početku svoga govora rektor Lakušić.
Uz studij filozofije postupno su se od tada razvijali i studiji prava i teologije. Zagrebačka akademija ostaje u rukama isusovaca sve do ukidanja reda 1773. godine, otkada su nastavu održavali svjetovni svećenici. Dekretom carice i kraljice Marije Terezije, 5. kolovoza 1776. godine utemeljena je Kraljevska akademija znanosti koju su činila tri fakulteta: Teološki, Filozofski i Pravni. Napomenimo, Teološki fakultet se odlukom cara i kralja Josipa II. izdvaja iz Akademije te nastavlja djelovati pri zagrebačkom sjemeništu na Kaptolu. Biskup Josip Juraj Strossmayer najznačajnija je osoba za modernu povijest Sveučilišta u Zagrebu.
On je pokrenuo velike nacionalne projekte poput utemeljenja akademije znanosti i osnivanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu na čiji je poticaj 1861. godine Hrvatski sabor donio zakonsku osnovu o sveučilištu s četiri fakulteta: Pravnim, Medicinskim, Bogoslovnim i Filozofskim. Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu otvoreno je 19. listopada 1874. godine, a za njegovog prvog rektora izabran je profesor Matija Mesić.
– S radošću se prisjećamo ovih događanja i ističemo povijesne činjenice na ovoj prigodnoj izložbi u povodu 355. obljetnice akademske kontinuirane tradicije i 150. godišnjice djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu. Prvi rektor Sveučilišta bio je profesor Matija Mesić čiji je portret ovdje izložen. Ovom izložbom na kojoj javnosti predstavljamo odabrane povijesne izvore pohranjene u Sveučilišnom arhivu, jedinstvenom informacijskom izvoru, želimo pokazati kontinuitet sveučilišne priče započete davne akademske godine 1874./1875. i kompleksnost sveučilišnoga rada koji uključuje znanstvene, nastavne, kulturne, društvene i brojne druge aktivnosti. Također, ovom izložbom želimo prenijeti duh akademske tradicije Sveučilišta u Zagrebu novim generacijama koje se na njemu obrazuju, poručio je rektor.
Akademske godine 1874./1875. godine na Sveučilištu u Zagrebu bilo je 25 nastavnika i 290 upisanih studenata. Danas, u akademskoj godini 2024./2025. na Sveučilištu u Zagrebu upisano je 68 935 studenata na 34 sastavnice.
– Ovom izložbom predstavljaju se neki od najvažnijih dokumenata Sveučilišta u Zagrebu – od utemeljenja i priznavanja Sveučilišta, imenovanja prvog rektora profesora Matije Mesića, proglašenja prve akademske godine i sačuvanih zapisa u brojnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama“, rekla je u svom govoru prof. emer. Mirjana Polić Bobić, koja se dugi niz godina bavila sveučilišnom povijesti i koja je bila urednica monografije o 350. obljetnici Sveučilišta u Zagrebu.
– Danas s ponosom možemo svjedočiti kako na Sveučilištu u Zagrebu postoje studiji kakvi ne postoje ni u većim državama i sveučilištima koja su se razvijala u neusporedivo povoljnijim prilikama. U obrazloženjima za njihovo pokretanje često nalazimo argument da takvo znanje našem narodu treba“, napomenula je dr. sc. Mirjana Polić Bobić.
Izložba „355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu“ u predvorju aule Sveučilišta može se razgledati do 15. studenoga.
