Može li se predvidjeti motivacija nekog da postane roditelj?

Zanimljivo istraživanje aktualne demografske problematike u Hrvatskoj proveo je istraživački tim s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u sastavu: izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović; Katarina Jelić, mag. psych. i Matea Petrović, mag. psych.

Provedenim istraživanjem nastojala se ispitati mogućnost predviđanja motivacije za roditeljstvom na uzorku od ukupno 234 studentice, u dobi od 20 do 30 godina, uglavnom heteroseksualne orijentacije.

Sudionice su procjenjivale razine pozitivne i negativne motivacije za roditeljstvom. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su studentice još u fazi promišljanja i donošenja odluke. Najizraženiji motivi u korist rađanja djece su osobno ispunjenje i smisao života, a na suprotnoj strani ističu se društvene i ekološke brige. To je u skladu s razvojnom fazom u kojoj se sudionice nalaze i temama koje su mladima važne.

Pozitivna i negativna motivacija za roditeljstvom povezane su sa stupnjem religioznosti i sposobnosti regulacije emocija. To znači da je motivacija za roditeljstvom veća kod studentica koje su religioznije i koje se procjenjuju visoko na sposobnosti regulacije emocija, što je posebno važno u kontekstu odgoja djece. Pozitivna motivacija sudionica u vezi/braku može se predvidjeti isključivo religioznošću, dok je negativna motivacija ovisila o religioznosti, ali i o tome koliko je sudionicama ugodno osloniti se na druge, što je jedna od dimenzija privrženosti koja je podjednako važna za kvalitetu partnerskoga odnosa i odgoj djeteta.

Većina sudionica (oko 63%) smatra da je idealna dob za rađanje prvoga djeteta između 25 i 29 godina. Polovica studentica koristi kontracepciju pri svakom snošaju (50,9%), nasuprot 26,5% onih koje nikad ne koriste kontracepciju. Gotovo 50% sudionica planira imati dvoje djece, njih skoro 30% želi troje ili više djece, dok 13% uopće ne planira imati djecu. Ovaj nalaz je posebno zanimljiv jer istraživanja kažu kako oba partnera utječu na namjeru imanja djeteta, dok broj djece više ovisi o namjerama žena. Naše studentice su uglavnom podržavale žene koje odluče nemati djecu, odnosno ne osuđuju takvu odluku.

Od ponuđenih primjera demografskih mjera, studenticama su za donošenje odluke o broju djece najvažnije ove tri mjere: dostupnost osnovne zdravstvene skrbi za majku i dijete (pedijatara i ginekologa), zatim poticanje očeva na aktivnije uključivanje u brigu o dojenčadi te subvencioniranje stambenih kredita ili najamnine, što bi značilo da obrazovane žene u mlađoj odrasloj dobi prvenstveno trebaju kvalitetniju zdravstvenu skrb i promjenu tradicionalnih rodnih uloga u kućanstvu, barem kada je u pitanju skrb o djetetu.

Cjeloviti članak na engleskom jeziku u neslužbenoj verziji dostupan je na ovoj poveznici: https://www.preprints.org/manuscript/202409.1302/v1

Izvor: Vučenović, D.; Petrović, M.; Jelić, K. (2024). Motherhood in the Making: Key Determinants of Parenthood Motivation in Young Adult Women. Preprints, 2024091302. https://doi.org/10.20944/preprints202409.1302.v1