Zlato i dvije srebrne medalje za Katarinu i Belu

Na Sveučilištu u Mariboru održano je 13. po redu Međunarodno ocjenjivanje sveučilišnih vina. Točnije, ocjenjivanje je održano na Meranovu – Sveučilišnom centru za vinogradarstvo i vinarstvo Fakulteta poljoprivrede i bioloških znanosti, koji posjeduje najveći vinograd u Sloveniji, na čak 15 hektara.

Ocjenjivanje se na obroncima Pohorja održava od 2004. godine, a sada je okupilo 47 uzoraka vina s 20 sveučilišta iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Austrije, Njemačke, Italije, Španjolske, Rumunjske, Češke, Poljske i Južnoafričke republike.

Vina su ocjenjivana u šest kategorija- suha, polusuha i slatka bijela, ružičasta, crna i pjenušava vina, metodom 100 bodova (OIV), a ocjenjivačko povjerenstvo na čelu s mr. sc. J. Valdhuberom, činilo je 15 eksperata iz područja vinogradarstva i vinarstva iz šest zemalja sudionica natjecanja. 

U kategoriji pjenušavih vina, apsolutnu pobjedu s tri najbolje ocijenjena vina odnio je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s vinima Katarina D (87,0 bodova), Katarina (86,8) i Bela (86,8), osvojivši tako zlatnu i dvije srebrne medalje.

– Riječ je o dva ružičasta i bijelom pjenušavom vinu, brut kategorije, proizvedenim na pokušalištu Jazbina, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Nagrađena vina proizvode se klasičnom ili šampanjskom metodom (sekundarna fermentacija u boci) u okviru predmeta Pjenušava, predikatna i specijalna vina te izvannastavne aktivnosti Vinarska grupa na studiju Hortikultura- usmjerenje Vinogradarstvo i vinarstvo, saznajemo od prof. dr. sc. Bernarda Kozine, redovitog profesora u trajnom zvanju s Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta.

NEPROCJENJIVO PRAKTIČNO ISKUSTVO ZA STUDENTE

Velika revitalizacija vinogradarsko vinarskog pokušališta Jazbina zagrebačke Agronomije dogodila se sada već prilično davno, u periodu 1995. – 1998. godine s temeljnim ciljem osiguravanja uvjeta za kvalitetan i moderan znanstveno-istraživački i nastavni rad, gdje studenti moraju imati priliku vidjeti i aktivno sudjelovati u svim procesima vinogradarske i vinarske proizvodnje. Samo na takav način, navodi Kozina, moguće je studentima osigurati stjecanje neophodnih znanja i praktičnih vještina u vinogradarstvu i vinarstvu.

Naravno, protekom vremena pojedini dijelovi vinograda se restituiraju, pa je tako i trenutna parcela sa sortom Manzoni bijeli podignuta 2006. godine, s ciljem dobivanja grožđa za proizvodnju pjenušavih vina. Naime, jedna od najvažnijih agrobioloških karakteristika ove sorte ogleda se u prikladnosti korištenja grožđa za proizvodnju pjenušavih vina samostalno, ili u mješavinama s drugim sortama, navodi naš sugovornik:

– Prva proizvodnja pjenušavih vina u sklopu nastavnog rada dogodila se 2001. godine, i traje do danas, s dobrim izgledima i perspektivom i u budućnosti. Jedino nas mali problemi muče u proteklih nekoliko godina s češćim pojavama tuče tijekom vegetacije, što nam otežava osiguravanje odgovarajuće razine kakvoće grožđa, ali uz pojačane tretmane i provođenje odgovarajućih ampelotehničkih zahvata uspijevamo držati stvari pod kontrolom. Važno je istaknuti da sve to zajedno s nama prolaze i vide te aktivno sudjeluju u rješavanju problema i naši studenti, što im je neprocjenjivo praktično iskustvo za karijere u stručnom vinogradarsko-vinarskom radu.

Na prijediplomskoj razini studenti najčešće imaju pokazne vježbe, a za potrebe prakse, izrade stručnih projekata ili diplomskog rada sudjeluju i samostalno u proizvodnji vina

Vina s VVP Jazbina do sada su postizala iznimne uspjehe na brojnim natjecanjima i ocjenjivanjima, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, a ovi recentni uspjesi s pjenušavim vinima samo su dio kontinuiteta rada i djelovanja Agronomskog fakulteta i VVP Jazbina.

Prva proizvodnja pjenušavih vina u sklopu nastavnog rada dogodila se 2001. godine, i traje do danas, s dobrim izgledima i perspektivom i u budućnosti. Jedino nas mali problemi muče u proteklih nekoliko godina s češćim pojavama tuče
– prof. dr. sc. Bernard Kozina

Izvanredna prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, također s Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu, objašnjava nam kako je velika prednost rada na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo jako dobra infrastruktura i znanstveno-stručni status „koji smo mi mlađi naraštaji naslijedili od naših prethodnika, čemu pripada i segment proizvodnje pjenušavih vina na našem pokušalištu“:

– Proizvodnja pjenušavih vina je svakako jedan zahtjevan posao koji se može provoditi s puno ili malo opreme u podrumu, ali uvijek uz mnogo znanja, strpljenja i posvećenosti. Mi smo opremljeni s najnužnijom opremom koja je potrebna za klasičnu metodu proizvodnje, koja u našim uvjetima traje oko 1,5 godinu. Većinu tog vremena, podrum je usmjeren na ručni rad, od punjenja baznog vina u boce, spremanja boca u box palete za sekundarnu fermentaciju, prebacivanje boca na hladnu stabilizaciju, pa njihovog postavljanja na stalke za okretanje i konačno proces degoržiranja ili izbacivanja taloga iz boce te opremanja boce, rekao nam je profesorica Jagatić Korenika.

SVAKA BOCA PROĐE NAM KROZ RUKE

Svatko tko na ovaj način proizvodi pjenušava vina, dodaje, zna da svaku bocu morate dodirnuti i premjestiti stotinjak puta. No, upravo duljina trajanja proizvodnje i količina potrebnog rada omogućuje uključivanje studenata u pojedine faze proizvodnje.

Na prijediplomskoj razini studenti najčešće imaju pokazne vježbe, a za potrebe prakse, izrade stručnih projekata ili diplomskog rada sudjeluju i samostalno u proizvodnji vina. Najčešće pomažu u procesu pokretanja sekundarne fermentacije i punjenja boca koje onda kreću na dugotrajno odležavanje i stvaranje mjehurića.

– U toj fazi proizvodnje smo opušteniji, jer kasnije, kod okretanja boca i degoržiranja, radimo s bocama pod pritiskom, s puno CO2 u obliku sitnih perlica, pa studente ne želimo izlagati možebitnim nezgodama. Taj dio proizvodnje, obično obavljamo mi, profesori i mentori, pojašnjava naša sugovornica.

Pjenušava vina Katarina, Katarina D i Bela proizvode se nekomercijalno, u par stotina boca i to isključivo zbog nastavnog procesa, kako bi studenti mogli uživo vidjeti i osjetiti zahtjevnost cijelog procesa. Isto vrijedi i za konačni proizvod koji uvijek imaju priliku kušati, komentirati i na temelju toga stvarati svoje vlastite stavove, ideje i planove.

– Ponosni smo na ovaj dio rada i podučavanja te uvijek napominjem, ako ste počašćeni s bocom našeg pjenušca, dobro ga rashladite, oprezno otvarajte i uživajte u doživljaju, zaključuje profesorica Jagatić Korenika.

Uz stručnjake s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na ocjenjivanju u Mariboru sudjelovali su i predstavnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu,  Sveučilišta u Zadru, te Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku.

Proizvodnja pjenušavih vina je svakako jedan zahtjevan posao koji se može provoditi s puno ili malo opreme u podrumu, ali uvijek uz mnogo znanja, strpljenja i posvećenosti
– izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika

Najbolje ocijenjeno vino ukupno, s 88,4 bodova, bilo je crno vino Cuvee Reserve 2018. sa Sveučilišta Nelson Mandela, Port Elisabeth, Južnoafrička republika.