Napredak Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnoj rang ljestvici

Nakon odličnih rezultata ostvarenih na rang-ljestvicama u prethodnoj, 2023. godini, te u prvoj polovici 2024., i novo međunarodno rangiranje QS World University Rankings: Europe 2025  još jednom je potvrdilo kvalitetu i međunarodni ugled Sveučilišta u Zagrebu.

Naime, drugu godinu zaredom objavljeno je rangiranje Quacquarelli Symondsa, koje obuhvaća sveučilišta iz zemalja članica Vijeća Europe, točnije iz njih 38, te sveučilišta iz Turske, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana.

Od ukupno 685 rangiranih institucija visokoga obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je 243. mjesto te je najbolje rangirano sveučilište iz Republike Hrvatske.

Podsjećamo da se Sveučilište u Zagrebu u lipnju ove godine na međunarodnom rangiranju QS World University Rankings 2025 svrstalo u kategoriju od 651. do 660. mjesta od ukupno 1503 sveučilišta, što je postotno najbolji rezultat otkad postoji ovo rangiranje. Također, postotno najbolje rezultate dosad Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je i na međunarodnim rangiranjima Center for World University Rankings (508. mjesto od njih 2000) i Best Global Universities Rankings (509. mjesto od njih 2250).

Na novome QS World University Rankings: Europe 2025 nalaze se i druga hrvatska sveučilišta, i to redom Sveučilište u Splitu na 462. mjestu, Sveučilište u Rijeci na 479. mjestu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u kategoriji od 511. do 520. mjesta te Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zadru, koja su smještena u kategoriju iza 601. mjesta.

U odnosu na prošlu godinu, kada je bilo na 260. mjestu, Sveučilište u Zagrebu napredovalo je za 17 mjesta, jednako kao i Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci za devet mjesta, a ostala hrvatska sveučilišta zadržala su prošlogodišnje pozicije.

Prvih pet mjesta zauzimaju redom: 1. ETH Zürich, 2. Imperial College London, 3. Oxford, 4. Cambridge i 5. University College London. Sedam od deset najbolje rangiranih sveučilišta nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ideja je ovoga rangiranja omogućiti dublji uvid u europske visokoobrazovne institucije korištenjem metodologije istovjetne onoj u sličnim regionalnim rangiranjima koje objavljuje QS, poput dosadašnjega rangiranja QS Emerging Europe & Central Asia, koje se više neće objavljivati. U ovom rangiranju korištena je metodologija jednaka onoj za QS World University Rankings 2025.

Osim ukupnoga poretka za sve zemlje, objavljen je i poredak po regijama: Zapadna Europa, Sjeverna Europa, Južna Europa, Istočna Europa i Zapadna Azija. Hrvatska sveučilišta svrstana su u regiju Južna Europa, zajedno sa sveučilištima iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke, Malte, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije. U regiji Južna Europa Sveučilište u Zagrebu zauzima 47. mjesto od ukupno 147 sveučilišta, a najbolje rangirana južnoeuropska sveučilišta su Politehničko sveučilište u Milanu, Alma Mater Studiorum ‒ Sveučilište u Bolonji i Sveučilište u Barceloni.

Konačna ljestvica poretka formira se na temelju dvanaest težinski različitih pokazatelja, koji zbrojeno sačinjavaju ukupnu ocjenu pojedinoga sveučilišta. Svaki pokazatelj u različitom postotku pridonosi ukupnoj ocjeni:

• Akademska reputacija – 30 % ukupne ocjene
• Reputacija od zaposlenika – 15 %
• Broj citata po radu – 10 %
• Broj citata po fakultetu – 5 %
• Međunarodna istraživačka mreža – 10 %
• Ishodi zapošljavanja – 5 %
• Omjer broja studenata i fakultetskoga osoblja – 5 %
• Međunarodna raznolikost studenata – 5 %
• Omjer broja stranoga akademskoga osoblja i ukupnoga osoblja – 5 %
• Omjer broja dolaznih stranih studenata i ukupnoga broja studenata – 2,5 %
• Omjer broja odlaznih domaćih studenata i ukupnoga broja studenata – 2,5 %
• Ocjena održivosti sveučilišta – 5 %

Sveučilište u Zagrebu je najbolji rezultat ostvarilo u pokazateljima Ishodi zapošljavanja (99,5 bodova od mogućih 100), Međunarodna istraživačka mreža (83,9 bodova) te Održivost sveučilišta (45,9 bodova).

Također, kada se usporede rezultati u pojedinačnim pokazateljima za sveučilišta u regiji Južna Europa, Sveučilište u Zagrebu je iznad regionalnoga medijana u pokazateljima Ishodi zapošljavanja, Omjer broja dolaznih stranih studenata i ukupnoga broja studenata i Međunarodna istraživačka mreža, a ispod je regionalnoga medijana u pokazateljima Broj citata po fakultetu, Omjer broja odlaznih domaćih studenata i ukupnoga broja studenata, Međunarodna raznolikost studenata te Omjer broja stranoga akademskoga osoblja i ukupnoga osoblja.