Obilježena 110. obljetnica smrti Tadije Smičiklasa
O liku i djelu Tadije Smičiklasa govorili su, uz brojne goste, domaćine i prijatelje Žumberka, predstavnici ustanova na čelu kojih je bio Tadija Smičiklas: prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Jasenka Ostojić, potpredsjednik Matice hrvatske Mario Jareb, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Klementina Škrabe, a nazočnima je pročitano i Pismo predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimira Neidhardta
U organizaciji udruge Žumberački uskoci, Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje i Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom u Reštovu i Sošicama održana je svečanost obilježavanja 110. godišnjice smrti Tadije Smičiklasa, akademika, povjesničara, političara, profesora i bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Tim povodom u Reštovu je ispred njegove rodne kuće svečano otkrivena informacijska ploča, dok je u Sošicama održan prigodni program kojeg je moderirao tajnik Žumberačkih uskoka Željko Hranilović.
O liku i djelu Tadije Smičiklasa govorili su, uz brojne goste, domaćine i prijatelje Žumberka, predstavnici ustanova na čelu kojih je bio Tadija Smičiklas: prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Jasenka Ostojić, potpredsjednik Matice hrvatske Mario Jareb, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Klementina Škrabe, a nazočnima je pročitano i Pismo predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimira Neidhardta.
Tadija Smičiklas, značajno je ime u povijesti Sveučilišta u Zagrebu, hrvatske znanosti, kulture i javnog života. U razdoblju 1882. –1905. bio je redoviti profesor na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu u Zagrebu. Akademske godine 1886./87. bio je dekan istoga fakulteta, a sljedeće 1887./88, izabran je na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu kao četrnaesti izabrani rektor. Profesor Smičiklas ujedno je i prvi počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, a njegova sveučilišna karijera javnosti je najviša poznata kroz njegov historiografski i znanstveni rad kojim je postao i predsjednik Matice Hrvatske, redoviti član JAZU i urednik jednog od najvažnijih Akademijinih izdanja (Diplomatičkoga zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije).
Za vrijeme mandata rektora Smičiklasa Sveučilište je raslo. U zimskom semestru ak. god. 1887./1888. bilo je upisano 438 studenata, a u ljetnom semestru njih 389, što je bio najveći broj upisanih studenata od otvaranja modernoga sveučilišta 1874. godine. Tijekom njegova mandata na Sveučilištu su uvedene iskaznice za studente, koji su na taj način iskazivali svoju pripadnost Sveučilištu, Pokrenuta je inicijativa za izradu novih indeksa (drukčijega i manjega formata, s hrvatskim jezikom pored latinskoga) te je objavljeno drugo, dopunjeno izdanje Akademičkih propisa za studente. Jedna od Smičiklasovih najvećih zasluga dok je bio na dužnosti rektora bila je zalaganje da se na Sveučilištu napokon otvori Medicinski fakultet, što su podržali Hrvatski sabor i biskup Strossmayer.
U godini u kojoj je Smičiklas obavljao rektorsku dužnost, na Sveučilištu su uvedene iskaznice za studente, koji su tako iskazivali svoju pripadnost Sveučilištu
Mandat rektora Smičiklasa obilježen je svečanostima i brojnim jubilarnim proslavama, te događajima koji su isticali važnost i značaj hrvatskog sveučilišta. Povodom Strossmayerove zlatne mise rektor Smičiklas poslao mu je čestitku nazivajući ga roditeljem Sveučilišta, a na svečanoj sjednici u JAZU povodom tog jubileja (16. veljače 1888.), govor u ime Sveučilišta i Akademije održao je upravo Tadija Smičiklas, iskazujući Strossmayeru zahvalnost za postanak obiju institucija.
Umirovljeni redoviti sveučilišni profesor Tadija Smičiklas ujedno je i prvi dobitnik najvećega sveučilišnog priznanja, počasnoga doktorata koje Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje osobama od iznimnoga ugleda koje su svojim radom i djelovanjem pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj i svjetskoj znanosti, umjetnosti i kulturi.
Uspomena na Tadiju Smičiklasa pod stalnom je skrbi Žumberačkih uskoka i jaskanske Matice. Prije točno deset godina, povodom obilježavanja 100. godišnjice njegove smrti otkrivena je bista Tadije Smičiklasa, djelo akademskog kipara Petra Ujevića, postavljena uz njegovu rodnu kuću u Reštovu na koju su Braća Hrvatskog Zmaja još 1928. postavila spomen-ploču koja i danas čuva sjećanje na ovog hrvatskog velikana iz žumberačkog kraja.
