Na FER-u predavanje održao proslavljeni Mark Turner
Profesor Turner jedan je od najutjecajnijih kognitivnih znanstvenika današnjice. Njegov interdisciplinarni rad obilježio je kognitivnu znanost i kognitivnu lingvistiku u zadnjih tridesetak godina
U prepunoj dvorani B1 Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, profesor Mark Turner sa Sveučilišta Case Western Reserve iz SAD-a, održao je predavanje The Integrated Study of the Mind.
Profesor Turner jedan je od najutjecajnijih kognitivnih znanstvenika današnjice. Njegov interdisciplinarni rad obilježio je kognitivnu znanost i kognitivnu lingvistiku u zadnjih tridesetak godina. Teorija konceptualne integracije, koju je objavio s Gillesom Fauconnierom 2002. godine, jedna je od najutjecajnijih suvremenih teorija o prirodi ljudskoga uma, podrijetlu ideja i kreativnosti.
“Ljudska se bića svojim ponašanjem, a osobito svojom sveprisutnom kreativnošću, dramatično razlikuju od bilo kojeg drugog živog bića, usprkos genetskim i anatomskim sličnostima. Čovjek s nevjerojatnom lakoćom generira nove ideje, konstruira nova značenja i stvara simboličke sustave.” centralna je misao koja je obilježila njegov rad i kognitivnu znanost od 90ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas. Temeljno pitanje na koje je Mark Turner pokušao dati odgovor u svom radu je kako to čovjek čini i koji su to mehanizmi i procesi koji čovjeka čine toliko jedinstvenim. Sličnim pitanjima bavio se i u svom predavanju na FER-u.
Započeo je svoje predavanje činjenicom i idejom da je Sveučilište mjesto na kojem proučavamo Čovjeka i da smo upravo mi, ljudska bića, „najčudnija“ bića koja postoje – sa svim svojim aktivnostima, mogućnostima i sposobnostima. Profesor Turner nas podsjeća da prosječan čovjek o tome ne razmišlja na taj način dok obavlja sve svoje dnevne aktivnosti: trogodišnje dijete aktivno i već sasvim jasno koristi jezik, bez napora razmišljamo i maštamo o čemu god poželimo, planiramo, smišljamo i stvaramo. Iako su mnoge životinje impresivne sa svim svojim nevjerojatnim sposobnostima, apsolutno niti jedno drugo živo biće nije sposobno za ono što uspijeva Čovjeku odnosnu ljudskome umu. Kako čovjek razmišlja i kako nastaju ideje je pitanje koje profesora Turnera zaokuplja od rane mladosti. Krenuo je s matematikom, zainteresirao za biologiju i jezike, te godinama proučavao što neuroznanost kaže o mozgu. Međutim, brzo je shvatio da iako dobija svakojake odgovore iz različitih disciplina i dalje mu je ljudski um ogromna zagonetka. Ljudski um nije fascinantan samo zato što neprestano nešto stvaramo i smišljamo već i zato što smo svjesni jedni drugih i što je naš mozak predodređen već pri rođenju za usvajanje i učenje gomile raznovrsnih stvari. Naš je potencijal u spoznajnom smislu nevjerojatan. Arheološki pokazatelji nam govore da se ljudska kreativnost kao sposobnost pojavila prije otprilike 50 000 godina kada je došlo do znatnog evolucijskog skoka. Ljudska je kreativnost karakteristika koju ima svako ljudsko biće i to već od vrlo rane dobi. Ona nije karakteristika samo genijalnih pojedinaca poput Mozarta. Sve što nas okružuju i čini Čovjekom – jezik, glazba, religija, matematika, znanost, moda – sve je stvoreno ljudskom kreativnošću. Međutim, povijesno su se svi ti aspekti ljudskoga djelovanja proučavali odvojeno. Obrazovne i znanstvene institucije razvijale su škole, studije i specijalizacije kako bi detaljno izučavale i poučavale specifične i odvojene aspekte čovjekova djelovanja. Primjerice, bez obzira na fascinantna istraživanja neuroznanstvenika i detaljne opise anatomije mozga u zadnjih 70-ak godina, još uvijek vrlo malo znamo o tome što se točno događa u ljudskome umu.
Profesor Turner ističe kako postoji potreba za objedinjujućim proučavanjem ljudskoga uma, a takvo bi se proučavanje trebalo između ostaloga osloniti na suvremenu teoriju kaosa i kompleksnosti koja je tipična za fiziku, biologiju i matematiku, a govori o tome kako i najmanja promjena u uzrocima može dovesti do ogromne promjene u posljedicama. Nadalje, iako naš mozak ima vrlo specifičnu anatomiju i dijelove koji se čine specijalizirani za određene ljudske sposobnosti i aktivnosti, sve što čovjek čini je povezano. Jezično je značenje teško odvojiti od toga laže li čovjek ili govori istinu, izraz lica nam često kaže više od onoga što čujemo u riječima. Istina je istraživana logikom i matematikom, što čovjek kaže i kako to odgovara fizičkoj realnosti koja ga okružuje. Međutim, čovjeku je teško biti apsolutno dosljedan, na njega neprestano utječe niz čimbenika, unutarnjih i vanjskih. Čovjek je društveno biće.
Turner završava svoje predavanje ističući da je nužno raditi na integriranoj teoriji ljudskoga uma te ga istraživati iz različitih perspektiva, a sveučilišta trebaju imati mjesto gdje će znanstvenici razgovarati i surađivati na interdisciplinaran način. Trebamo stvarati mlade generacije kognitivnih znanstvenika te imati mjesta poput Centra za kognitivnu znanost kakvo od prošle godine postoji na Sveučilištu u Zagrebu.
Posjetom profesora Turnera, FER i Centar za kognitivnu znanost predstavili su kognitivnu znanost studentima Sveučilišta u Zagrebu, ali i široj javnosti. Od organizatora saznajemo da je predavanje profesora Turnera ujedno i inauguralno predavanje koje najavljuje gostovanja svjetski poznatih znanstvenika na Sveučilištu u Zagrebu. Gostovanja će se odvijati u ljetnom semestru svake akademske godine i to pod imenom The Origins of Ideas, u čast profesora Turnera, a prema naslovu njegove knjige iz 2014. godine.
Za Akademski.hr napisali izv. prof. dr. sc. Renata Geld (Filozofski fakultet Zagreb) i izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac (FER)
