Studenti bioetičari okupili se u Botaničkom vrtu
Na prvom izdanju simpozija "Bioetički arboretum", kojeg su organizirali Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, raspravljalo se o gorućim ekološkim temama i kritičko su se preispitivale vlastite pretpostavke moralnog ophođenja prema okolišu i ne-ljudskim živim bićima
Bioetički arboretum novopokrenuti je projekt simpozijskog karaktera s ciljem poticanja kritičkog promišljanja čovjekova odnosa prema više-nego-ljudskom svijetu. Skretanjem pozornosti na razne »zelene ideje« – od integrativne bioetike i dubinske ekologije, preko etike i estetike zaštite okoliša do ekolingvistike i ekofeminizma, ali i kroz podržavanje različitih vrsta zelenog aktivizma i ekoloških inicijativa, Bioetički arboretum nastoji svim zainteresiranima ponuditi zajednički prostor za istraživanje gorućih ekoloških temama i kritičko preispitivanje vlastitih pretpostavki moralnog ophođenja prema okolišu i ne-ljudskim živim bićima.
– Projekt je nastao kao odgovor na čovjekovu rastuću potrebu za neposrednijim i zdravijim odnosom s prirodnim svijetom, a koja je sve više prisutna i u kontekstu društvenih i humanističkih znanosti. U tom smislu valja istaknuti da Bioetički arboretum, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva, Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu i Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku – pored klasičnog simpozijskog okruženja – nudi i iskustvo sudjelovanja na simpoziju koji se velikim dijelom održava i u prirodi, odnosno zagrebačkom Botaničkom vrtu, rekao je za Universitas portal Jan Defrančeski, predsjednik simpozija te tajnik Hrvatskog filozofskog društva i Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku.
U suorganizaciji s Botaničkim vrtom Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Bioetički arboretum ove se godine održava povodom obilježavanja dviju važnih obljetnica: Dana planeta Zemlje (22. travnja 2024.) i 300. obljetnice rođenja Immanuela Kanta (22. travnja 1724. – 12. veljače 1804.).
– S obzirom na obilježavanje dviju obljetnica, program Bioetičkog arboretuma posvećen je poticanju rasprave o Kantovoj filozofiji u kontekstu brige za više-nego-ljudski svijet, s posebnim naglaskom na stvaranje orijentacijskih osnova za moralno ophođenje prema prirodi u cjelini, ali i Zemlji – kao našem jedinom pravom domu, naglašava Defrančeski.
Simpozij je bio podijeljen u tri tematske sesije: »Bioetički herbarij«, »U šetnji s Immanuelom Kantom« i »Kant u 21. stoljeću«. No, pored simpozijskoga dijela na kojemu su sa svojim referatima sudjelovali poglavito profesori i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ovogodišnji program Bioetičkog arboretuma sastoji se i od tribine »Bioetički utorak: životinja kao subjekt, simbol i objekt«, projekcije dokumentarnog filma »Living in the Future’s Past«, radionice presađivanja biljaka »Plants with Benefits« i fakultativnog obilaska Botaničkog vrta u Zagrebu.
Studente bioetičare i njihove profesore u Botaničkom je vrtu dočekao dr. sc. Vanja Stamenković, voditelj Vrta i predstavnik Hrvatske u Europskom konzorciju botaničkih vrtova (EBGC).
Ispričao im je Stamenković kratku povijest Botaničkog vrta u Zagrebu, zapravo jedinog pravog botaničkog vrta u Hrvatskoj, te upozorio na sve veću prijetnju koja dolazi s klimatskim promjenama. Pa će tako botanički vrtovi u skorijoj budućnosti biti jedina mjesta gdje ćemo moći vidjeti biljke i stabla koja smo dosad uzimali zdravo za gotovo jer su bila svugdje oko nas. Primjerice, procjene su da bi za pedesetak godina obična bukva mogla u prirodi nestati, pa okoliš bi, zbog povećane temperature, mogle ispunjavati palme i ostalo tropsko i suptropsko bilje.
U plenarnom predavanju pod naslovom Vrijednost prirodnih dobara dr. sc. Lidija Knorr, viša s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o vrstama vrijednosti, postavila pitanje objekta u raspravi o pojmu vrijednosti te potaknula raspravu o ulozi čovjeka u procjenjivanju vrijednosti nekog objekta.
– Kada govorimo o vrstama vrijednosti, mi se kao subjekti zapravo u tom slučaju pozicioniramo s obzirom na neki objekt, na način da iz određenog kuta gledišta ili centra nekih prepoznatih vrijednosti promatramo objekt i sudimo mu s obzirom na vrijednosti koje objekt, smatramo, posjeduje, a koje smo mi prepoznali kao vrijedne s obzirom na centar gledišta iz kojeg objektu pristupamo. Da pojednostavimo. Planina posjeduje vrijednost, neovisno o tome procjenjujemo li ju mi kao subjekti ili ne. Kada planini pristupe određeni subjekti, s obzirom na njihov centar prepoznatih vrijednosti, oni će je procjenjivati. Pa tako, ako uzmemo za primjer antropocentrično vrednovanje, neće na isti način tu planinu procjenjivati građevinar, geolog i planinar. Svaki od tih subjekata dolazi iz pozicije svog centra gledišta i planina za taj subjekt može imati instrumentalnu, intrinzičnu ili sustavnu vrijednost, zaključila je Knorr.
Drugi dio simpozija održan je u prostorijama Sveučilišnog centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, odmah uz zgradu Filozofskog fakulteta.
Premda je ovo događanje primarno bilo zamišljeno kao skromno obilježavanje spomenutih obljetnica, zahvaljujući ostvarenoj suradnji prominentnih institucija koje dijele zajedničko nastojanje oko kritičkog promišljanja ljudskog stanja, daje se naslutiti da Bioetički arboretum čeka jedna svijetla i obećavajuća budućnost – puna ekoloških izazova i plodonosnih rasprava.
