Naši tinejžderi premalo spavaju i previše sjede
Istraživanje CRO_PALS pokazalo je da učenici koji spavaju manje od 5 sati, za razliku od onih koji spavaju preporučenih 8 sati dnevno, imaju veći unos energije za oko 500 kcal, te bitno manji dnevni unos vitamina C, češće konzumiraju napitke s dodanim šećerom te češće imaju kasniji obrok
U završnoj smo godini istraživanja Hrvatske longitudinalne studije tjelesne aktivnosti u adolescenciji (CRO_PALS), interdisciplinarnog projekta s međufakultetskom suradnjom, kojeg podupire Hrvatska zaklada za znanost, a provodi Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projektom je okupljen tim istraživača iz područja medicine, kineziologije, nutricionizma i psihologije. Temeljni cilj projekta bio je istražiti dinamiku i obrasce promjena razine tjelesne aktivnosti i njenih poveznica u adolescenata tijekom srednjoškolskog perioda, kao i raščlaniti nezavisne učinke tjelesne aktivnosti i sedentarnog ponašanja na sa zdravljem povezane ishode kao npr. status uhranjenosti, prehrana i prehrambene navike, pušenje, arterijski krvni tlak, samopercepcija zdravlja i kvalitete života adolescenata.
– Rezultati studije pokazali su da oko polovica zagrebačkih srednjoškolaca ne zadovoljava kriterije minimalno preporučene dnevne tjelesne aktivnosti, a preko 90% provodi dnevno više od dva sata pred ekranima TV i računala (podaci se odnose na vrijeme prije pandemijom uvjetovanih ograničenja). Navika sedentarnog ponašanja pokazala se umjereno stabilnom tijekom četverogodišnjeg praćenja u adolescenciji. Približno petina urbanih srednjoškolaca ima prekomjernu tjelesnu masu i isto toliko ima naviku pušenja cigareta. Opažena je i različita motivacijska struktura za tjelesno vježbanje adolescenata ovisno o statusu uhranjenosti, govori nam prof. dr. sc. Marjeta Mišigoj-Duraković sa Zavoda za kineziološku antropologiju i metodologiju KIF-a.
Promjene u prehrambenim navikama
Rezultati analiza vezanih za navike prehrane pokazali su da petina srednjoškolaca ne konzumira zajutrak, a djevojke i mladići koji unose zajutarkom manje od 250 kcal imaju više vrijednosti indeksa tjelesne mase. Udio energije iz ugljikohidrata, proteina i masti nalazi se unutar prihvatljivog raspona unosa makronutrijenata. Veliki postotak ispitanika ne zadovoljava prosječne prehrambene potrebe (EAR) većine mikronutrijenata s posebnim naglaskom na vitamin D. Opazili smo promjene u prehrambenim navikama tijekom srednjoškolskog razdoblja kao što je npr. pomak u dnevnom energetskom unosu prema kasnijem dijelu dana u mladića, te promjene dnevne raspodjele unosa mikronurijenata. Istraživanje je pokazalo i da učenici koji spavaju manje od 5 sati, za razliku od onih koji spavaju preporučenih 8 sati dnevno, imaju veći unos energije za oko 500 kcal, te bitno manji dnevni unos vitamina C, češće konzumiraju napitke s dodanim šećerom, te češće imaju kasniji obrok. Nedovoljno sati sna jednako kao i povećan broj odspavanih sati nepovoljno se odražavaju na pokazatelje stanja uhranjenosti. Učenici koji spavaju preporučenih 8 sati konzumiraju više voća i tjelesno su aktivniji, a manje posežu za slatkišima, grickalicama i brzom hranom.
– Istraživanjem promjena tjelesne aktivnosti mladih tijekom restrikcijskih mjera za suzbijanje epidemije koje smo proveli u okviru CRO-PALS studije došli smo do spoznaja da restrikcijske mjere različito utječu na prethodno aktivne i neaktivne skupine mladih odraslih osoba. Prethodno su aktivni smanjili, dok su prethodno nedovoljno aktivni u uvjetima restrikcija povećali razinu svoje tjelesne aktivnosti gotovo za 50 min po danu, dodaje prof. Mišigoj-Duraković.
To je posebno važno, kaže, u vremenima ograničenja uvjetovanih pandemijom. Važno je u školske sustavu osloboditi vrijeme za tjelesnu aktivnost, vježbanje i sport djece i mladih, osigurati sigurne dolaske u škole biciklističkim stazama, uređenim nogostupima, osigurati uvjete u gradskim okolnostima za sigurnu svakodnevnu aktivnost i boravak na otvorenom, u uređenim i za aktivnost opremljenim kvartovskim zelenim površinama i parkovima te promovirati obiteljske aktivnosti. Za navedeno, potrebna je suradnja gotovo svih društvenih sektora s jedinstvenim ciljem očuvanja i podizanja stupnja zdravlja adolescenata.
Usvajanje zdravijih obrazaca
U borbi s pandemijom održavanje primjerene razine tjelesne aktivnosti i prehrane od posebne je važnosti za osobe svih dobnih skupina, posebno imajući na umu brojne odavna poznate zdravstvene dobrobiti tjelesne aktivnosti, ali naposeone nešto novije kao što su protu-upalni i anti-oksidativni učinci te učinci na pokazatelje hemostaze.
– Mjere promicanja zdravlja i preventivne intervencije tijekom restrikcijskih mjera mogu biti prilika za usvajanje zdravijih obrazaca ponašanja kod neaktivnih mladih ljudi. Istovremenom, osiguranje mogućnosti sigurnog provođenja tjelesne aktivnosti na otvorenom i prilagodba prema epidemiološkim uputama opremljenih zatvorenih prostorija za vježbanje tijekom restrikcijskih mjera za aktivnije pojedince i sportaše doprinijet će održavanju razine tjelesne aktivnosti, zaključuje naša sugovornica.
