FER potpisao Memorandum o suradnji u okviru Europskog akta o čipovima

Memorandum o suradnji u okviru Europskog akta o čipovima potpisan je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Naime, budući da je tijekom pandemije koronavirusa došlo do problema s opskrbom čipova, što je omelo proizvodnju npr. automobilske industrije, Europski parlament je u rujnu 2023. godine donio Europski akt o čipovima.

Kroz taj će dokument biti osigurano preko 43 milijarde eura ulaganja s ciljem osiguravanja bolje pozicije EU-a u svjetskoj proizvodnji čipova kako bi se prevladala nestašica poluvodiča, ali i ojačalo tehnološko vodstvo i razina proizvodnje čipova u Europi. Zasad Europa proizvodi samo 10 posto globalne količine čipova, a ovim je Aktom cilj povećati proizvodnju na 20 posto ukupne svjetske proizvodnje.

Zagrebački FER okupio je konzorcij zainteresiranih hrvatskih znanstvenika i gospodarstvenika te se priprema osnivanje hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče u okviru europske inicijative za čipove, čime akademska zajednica izravno daje svoj doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske.

Memorandum između FER-a i imec-a, vodećeg svjetskog Instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, s namjerom zajedničkog ostvarenja ciljeva spomenutog akta, potpisali su prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a i dr. Jo De Boeck, glavni direktor za strategiju imec-a.

– Potpisivanjem ovog Memoranduma ojačana je integracija FER-a u europskom istraživačkom prostoru i napravljen značajan korak u integraciji hrvatskih akademskih institucija i poduzeća u europske lance vrijednosti u nano i mikroelektronici, istaknuo je dekan Bilas.

Prije same svečanosti okupljenim je novinarima objasnio kako se većina proizvodnje čipova nalazi na Tajvanu i sad se pokušava organizirati jača proizvodnja u Europi. A to su vrlo izazovni procesi. Za svaki takav pogon, rekao je Bilas, treba barem 3000 ljudi, od čega 2000 visoko specijaliziranih. Investicija je to od nekoliko milijardi eura, u opremu koju se čeka nekoliko, pa i do pet godina.

– Mi ne očekujemo da će Hrvatska, s obzirom na svoju ekonomsku i demografsku snagu, biti zemlja u kojoj će postojati infrastruktura za proizvodnju, tim više što je prvi takav nama najbliži pogon 250 kilometara od Zagreba, u austrijskom Villachu. Tamo se nalazi tvornica s kojom FER već intenzivno surađuje. Stoga, ono što mi želimo, a to je naša želja, misija, jest osigurati Hrvatskoj talente koji mogu pogurati, pojačati tehnološki razvoj naše zemlje.

Centri kompetencija će nuditi usluge edukacije, pristupa razvojnim alatima, pilot linijama, opremi za ispitivanje i izvorima financiranja za pokretanje novih poduzeća. Kao institucija s velikim iskustvom u istraživanju i obrazovanju kao i međunarodnim ugledom u području mikro i nanoelektronike, FER je nositelj inicijative za osnivanje takvog centra u Hrvatskoj čime ispunjava svoju ulogu pokretača tehnološkog razvoja.

U prepunoj D1 dvorani FER-a održano je i predavanje dr. Jo De Boecka o utjecaju Europskog Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava.

– Važno je povezati ekosustave različitih zemalja i osigurati da se inovacijska snaga koju imamo u Europi nastavi jačati. Vrlo je važno za lokalno gospodarstvo povezati industriju, ali i nove tvrtke, start-upe te nove poduzetnike. Ovom suradnjom želimo povezati Belgiju s Hrvatskom i dodatno ojačati taj odnos, poručio je Boeck.

Nakon potpisivanja memoranduma Joe De Boecku se na panel raspravi o trendovima u svjetskoj industriji čipova, utjecaju na gospodarstvo, ambicijama EU te prilikama i doprinosima Hrvatske pridružio profesor Makoto Nagata s japanskog sveučilišta Kobe.