Dvojezična sinergija prirodnih i tehničkih znanosti

“Primijenjena geologija i geološko inženjerstvo” jedinstven je studij u Republici Hrvatskoj koji će se od ove godine izvoditi na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (RGNF), a predstavlja sinergiju prirodnih i tehničkih znanosti.

Odluka je to s 10. sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu, održane 18. srpnja ove godine, kada je uz odluku o novom studiju RGNF-a donesena odluka i o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa “Brodogradnja” Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Što se samog studija “Primijenjena geologija i geološko inženjerstvo” tiče, pored interdisciplinarnih znanja i naprednih vještina potrebnih za obavljanje stručnih poslova, kod studenata će razvijati vještine timskoga rada i poslovne komunikacije u inženjerstvu. Inženjeri geologije, pojašnjavaju nositelji ovog studija, stručnjaci su koji se bave odnosom čovjeka i prirode, a djeluju kao posrednici i veza između drugih struka koje se bave korištenjem prirodnih resursa i zaštitom ljudi od prirodnih opasnosti u cilju održivog razvoja i sigurnosti.

O razlozima pokretanja novog studija, izv. prof. Borivoje Pašić, prodekan za nastavu i studente RGNF-a, kaže:

– Novi je studij zamjena za dva postojeća diplomska studijska programa iz znanstvene grane Geološko inženjerstvo (Tehničke znanosti) i znanstvenog polja Geologija (Prirodne znanosti), a u svrhu osuvremenjivanja i unaprjeđenja nastave. Novim studijem stječe se akademski naziv magistar/magistra inženjer/inženjerka geologije. Sukladno razvoju tehnologije i potrebama tržišta, pojavila se potreba za izmjenom i nadogradnjom postojećih studijskih programa kako bi budući stručnjaci stekli nova znanja i vještine potrebne za lakše uključivanje u tržište rada. Osim toga, novim studijskim programima nastojali smo se uskladiti sa srodnim fakultetima u Europskom prostoru visokog obrazovanja i privući više inozemnih studenata kroz različite programe međunarodne mobilnosti.

Stalnim podizanjem kvalitete i prepoznatljivosti obrazovnoga procesa, temeljenoga na integraciji znanstvenoistraživačkog, nastavnog i stručnog rada te većom primjenom praktičnog znanja, podižemo konkurentnost RGNF-a u međunarodnim okvirima
– Dekan Vladislav Brkić

STRUČNJACI ZA PRIRODNE RESURSE

Studenti će stjecati kompetencije za provođenje istraživanja prirodnih resursa (voda, tlo, prostor), na površini i u podzemlju, sa svrhom njihove eksploatacije, ali i očuvanja, a također i kompetencije za zaštitu od prirodnih opasnosti (geohazarda). Stručnjaci s kompetencijama iz geološkog inženjerstva i primijenjene geologije zapošljavaju se u gospodarskim djelatnostima vezanim za prirodne resurse (npr. voda, mineralne sirovine itd.), energetiku (npr. nafta, plin, geotermalna energija i sl.) i graditeljstvo (npr. građenje zgrada, mostova i drugih složenih građevina itd.). Također se zapošljavaju u upravama i ustanovama koje se bave, osim gore navedenog, i zaštitom prirode i civilnom zaštitom. Veliki broj inženjera geologije zaposlen je u konzultantskim poduzećima u inženjerstvu, objašnjava za Universitas red. prof. Snježana Mihalić Arbanas, predsjednica Vijeća studija.

– Studij će se izvoditi kao dvogodišnji sveučilišni diplomski studijski program (četiri semestra) na kojemu je potrebno ostvariti ukupno 120 ECTS-a i to na hrvatskom i na engleskom jeziku. U prvoj godini studenti odabiru jedan od četiri ponuđena modula (Hidrogeologija, Inženjerska geologija, Geoenergija i Geologija mineralnih sirovina i okoliša). Zajednički dio studija je osam obaveznih kolegija, kao i stručna praksa i diplomski rad (ukupno 60 ECTS-a). Osim toga, postoji i više vrsta izbornih kolegija kroz koje se stječe dodatnih 60 ECTS-a. Upisna kvota za predloženi studijski program je 60 studenata, što je maksimalan broj studenata na predavanjima, ali potrebno je istaknuti da je veličina grupa za vježbe manja, što rezultira kvalitetnijom nastavom – rekla nam je prof. Mihalić Arbanas.

Osim predavanja i vježbi, studenti će također biti uključeni u predavanja gostujućih predavača iz industrije, terensku nastavu, posjete istraživačkim poligonima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, raznim gradilištima, a sudjelovat će u projektima i obavljati praksu, uz dodatnu podršku Službe za stručnu praksu RGNF-a.

Studij na hrvatskom jeziku započinje iduće ak. god. 2024./2025., a upisi će se provoditi za oko godinu dana, u rujnu 2024. godine. Studij na engleskom jeziku započinje u ak. god. 2023./2024., a početak nastave upravo je u tijeku.

Specifičnost studija na engleskom jeziku, dodaje Mihalić Arbanas, jest da je ove godine on dostupan kao združeni studij iz područja istraživanja mineralnih sirovima, a nazvan je Timrex. Studij će izvoditi uz RGN fakultet i tri druga europska fakulteta iz Mađarske, Švedske i Poljske.

Više o studiju Timrex kazala nam je voditeljica studija red. prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić. Naime, TIMREX je skraćenica za T-Shaped Master Programme for Innovative Mineral Resource Exploration, diplomski studijski program u području geoznanosti s oznakom EIT kvalitete, u kojem sudjeluju Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Miškolcu, Tehnološko sveučilište u Luleå i Sveučilište znanosti i tehnologije u Wroclawu.

– Program obrazuje novu generaciju stručnjaka usmjerenih na istraživanja ležišta mineralnih sirovina inovativnim metodama. U sklopu programa obavezna je dvosemestralna mobilnost prema nekom od partnerskih sveučilišta s ciljem dobivanja dviju diploma. Zajednička terenska nastava, socijalno i društveno stažiranje, studentski istraživački rad i programi mentoriranja, obavezne su sastavnice novog studija – govori prof. Borojević Šoštarić.

PODIZANJE MEĐUNARODNE KONKURENTNOSTI

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu na svim prijediplomskim i diplomskim studijima u akademskoj godini 2022./2023. studiralo je ukupno 568 redovitih studenata, od čega je njih 73 studiralo na dva diplomska studijska programa Geologije i Geološkog inženjerstva.

– Na novom sveučilišnom diplomskom studijskom programu, koji će se izvoditi na hrvatskom jeziku, planira se zadržati ista upisna kvota od 60 studenata. Uz studij na hrvatskom jeziku, predviđeno je da se studij izvodi i na engleskom jeziku s dodatnom upisnom kvotom od 40 studenata, i to po 10 studenata po modulu – naglašava izv. prof. dr. sc. Ana Maričić, zamjenica predsjednice Vijeća studija.

Pokretanje novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa “Primijenjena geologija i geološko inženjerstvo” u skladu je razvojnim ciljevima RGNF-a za nadolazeće razdoblje. Konkretno, dio je Strategije razvoja fakulteta za razdoblje od 2022. do 2026. godine, kojom se želi osigurati stalna prilagodba i promjene u procesu obrazovanja i znanstvenih istraživanja – objašnjava na kraju našeg posjeta RGNF-u dekan izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić.

– Konačni je cilj da naš fakultet bude što konkurentniji u međunarodnim okvirima i ravnopravan dionik Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora. Razvoj fakulteta temelji se na stalnom podizanju kvalitete i prepoznatljivosti obrazovnoga procesa, temeljenoga na integraciji znanstvenoistraživačkog, nastavnog i stručnog rada te većom primjenom praktičnog znanja – zaključuje Brkić.

Tome svakako doprinosi i inovatorski segment djelatnika RGNF-a, o čemu smo nedavno pisali na Universitas portalu. Naime, na međunarodnoj izložbi inovacija, prototipova i poslovnih planova INOVA/BUDI UZOR 2023. predstavnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostvarili su izvrsne rezultate – nagrađeni su s pet zlatnih i dvije srebrne medalje, u dvije kategorije – Inženjerstvo/Znanost o materijalima i Građevinarstvo/Strojevi/Rudarstvo. Čestitamo!

---

NOVI MODULI STUDIJSKOG PROGRAMA

– Hidrogeologija proučava podzemne vode, njihov postanak, rasprostiranje, kakvoću i dostupne količine. Koristi znanja o geološkim procesima i materijalima, fizičko-mehaničkim značajkama stijena i tala te hidrogeološkim, hidrogeokemijskim i hidrološkim parametrima s ciljem utvrđivanja podrijetla, dinamike tečenja i eksploatacijskih zaliha podzemne vode, kao i mogućnosti njihova optimalnog korištenja i zaštite te sanacije onečišćenih vodonosnika.

Odabirom modula Hidrogeologija stječu se specifična znanja o načinu prikupljanja podataka o podzemnim vodama, te izradi modela tečenja podzemnih voda i transporta onečišćivala u svrhu utvrđivanja njihovog održivog korištenja. Hidrogeolozi, osim na vodoopskrbnim projektima, često rade i na velikim građevinskim projektima, izgradnji prometnica, tunela i sl., te pomažu u sigurnom odlaganju opasnih materijala. Osim obavljanja općih istraživanja okoliša, rješavaju sve specifične probleme vezane uz podzemnu vodu.

izv. prof. Jelena Parlov, voditeljica modula

 

– Inženjerska geologija je disciplina geološkog inženjerstva koja je razvijena za potrebe istraživanja, proučavanja i rješavanja inženjerskih i okolišnih problema koji mogu nastati kao rezultat interakcije između geološkog okoliša i različitih ljudskih aktivnosti (npr. građenje podzemnih i nadzemnih građevina), odnosno za potrebe predviđanja i razvoj mjera za prevenciju i sanaciju geoloških opasnosti kao što su klizišta, odroni, potresi, erozija i drugi.

Modul Inženjerska geologija važan je za studente koji žele steći kompetencije za izradu inženjerskogeoloških izvještaja tijekom planiranja namjene zemljišta, izrade studija utjecaja na okoliš, projektiranja i izvođenja građevina, kao i drugih preliminarnih istraživanja koja prethode inženjerskim projektima ili studijama većih područja. Istraživanja koje provode inženjerski geolozi uključuju: procjenu geoloških opasnosti i inženjerskogeoloških uvjeta, svojstva materijala, stabilnost klizišta i padina, pojave i procese erozije, seizmička istraživanja i drugo.

doc. Sanja Bernat Gazibara, voditeljica modula

 

– Geoenergija se bavi istraživanjem geotermalne energije i fosilnih goriva, koji su od iznimne važnosti za sigurnost opskrbe energijom, jer su, za razliku od obnovljive energije vjetra i sunca, stalno dostupne, odnosno nisu pod utjecajem dnevnih i sezonskih promjena. Također, geoenergija se bavi i istraživanjima vezanima za podzemno skladištenje energije te geološko skladištenje ugljikova dioksida, koje predstavljaju važne tehnologije u energetskoj tranziciji, jer omogućavaju povećanje udjela obnovljivih izvora energije, kao i nastavak korištenja fosilnih goriva tamo gdje će njihova uporaba biti nužna i nakon energetske tranzicije (primjerice u metalurgiji, petrokemijskoj industriji).

Modul Geoenergija kod studenata razvija kompetencije za istraživanje dubokog podzemlja u svrhu pronalaska i karakterizacije pouzdanih izvora energije te podzemnih skladišta fluida. Izobrazba stručnjaka u ovom području je od izrazitog značenja jer će njihove kompetencije pomoći rješavanju najvećih izazova energetske tranzicije, a to su integriranje promjenljive proizvodnje iz obnovljivih izvora u energetsku mrežu i korištenje fosilnih goriva bez štetnih emisija.

izv. prof. Iva Kolenković Močilac, voditeljica modula

 

– Modul Geologija mineralnih sirovina i okoliša pokriva područje istraživanja mineralnih sirovina, ruda i kamena, njihov postanak, rasprostiranje, kakvoću i dostupne količine. Ujedno se na modulu uči o sastavnicama okoliša (tlo, voda i zrak) te praćenju njihova stanja u odnosu na onečišćenje, prvenstveno onečišćenje zbog eksploatacije i korištenja mineralnih sirovina.

Studenti će kroz modul steći znanja o geološkim procesima i materijalima, fizičko-mehaničkim svojstvima stijena i tala te mineraloškim, petrografskim i geokemijskim parametrima s ciljem utvrđivanja podrijetla i eksploatacijskih zaliha mineralnih sirovina, kao i mogućnosti njihova optimalnog korištenja za industrijsku preradbu, proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevnog kamena i kovina. Važno je naglasiti da prema Zakonu o rudarstvu (NN 56/13, 14/14, 52/18, 115/18, 98/19) te Pravilniku o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu (NN 9/00), inženjer geologije je regulirana profesija i to za obavljanje “radova i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu količinu i kakvoću, te uvjete eksploatacije”, što je posebno predviđeno ovim modulom.

red. prof. Marta Mileusnić, voditeljica modula