Novi Zakon o plaćama je ključna reforma za održivost javne uprave

Panel raspravom pod nazivom „Reforma javne uprave u pretpristupnom i postpristupnom razdoblju“ nastavljena je konferencija Europske skupine za javnu upravu (EGPA), organizirana u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon što je u srijedu konferencija svečano otvorena obraćanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, jučer je o izazovima u javnoj upravi, između ostaloga, govorio ministar pravosuđa i uprave RH Ivan Malenica.

Zagrebačko Pravo domaćin je međunarodne konferencije o javnoj upravi

Raspravu pod predsjedanjem dekana Pravnog fakulteta Ivana Koprića i predsjednika EGPA-e Jean-Michela Eymeri-Douzansa, moderirala je prorektorica Sveučilišta u Zagrebu Anamarija Musa. Sudjelovali su i ministrica javne uprave Republike Slovenije Sanja Ajanović Hovnik, predsjedavajuća Stalne studijske grupe X. EGPA: Pravo i javna uprava i profesorica sa Sveučilišta u Ljubljani Polonca Kovač, kao i supredsjedatelji Stalne studijske grupe XIV. EGPA: Europska uprava i višerazinsko upravljanje Maarten Hillebrandt s Fakulteta za javno upravljanje Sveučilišta u Utrechtu iz Nizozemske te Pieter Zwaan sa Sveučilišta Radbout u Nizozemskoj.

Uvodno se ministrica Ajanović Hovnik osvrnula na izazove i napredak reformskog procesa u Sloveniji. „Naš primarni cilj bio je profesionalizirati našu državnu službu, sa širim ciljem usklađivanja s Europskom unijom. Međutim, nakon pristupne krize, naš zamah u procesu reformi je zastao. Od 2015. nije bilo puno napretka u poboljšavanju javnih usluga ili u obuci državnih službenika. Danas je prosječna dob u javnom sektoru 50 godina. Privlačenje mladih ljudi postalo je sve teže jer mnogi javni sektor ne vide kao poželjan put u karijeri. Kako naši službenici stare, primjetan je pad vještina, učinkovitosti i motivacije za rad. No, prepoznajemo te izazove i predani smo promjeni sustava javne uprave u Sloveniji. Jedan od naših glavnih ciljeva je uvesti karijerni sustav unutar javnog sektora i uspostaviti dobre prakse upravljanja ljudskim potencijalima, budući da je to područje na koje se do sada nismo fokusirali.“, istaknula je Ajanović Hovnik.

„U Hrvatskoj bi pojam ‘reforma’ mogao biti jedna od najčešće korištenih riječi i često koristimo ‘reformu’ kako bismo opisali svaku promjenu. Jedna od najvećih reformi u hrvatskoj javnoj upravi je priprema novog Zakona o plaćama u javnim službama, koja je ključna za održivost javne uprave. Uz novi Zakon o plaćama, fokus je i na upravljanju ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Pripremamo i provodimo najznačajnije reforme u području javne uprave u posljednjih 30 godina. Prije ulaska u EU uveli smo razne politike i modernizirali zakonodavstvo donošenjem primjerice novih Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu. Nakon ulaska u EU, nekoliko godina nije bilo značajnijih reformi. Međutim, bitno je naglasiti digitalnu transformaciju naše javne uprave nakon COVID-a. Već smo imali platformu e-građani, ali je njezina upotreba bila ograničena. Nakon što je počela pandemija, baza korisnika platforme proširila se na više od milijun korisnika. Kao odgovor, pokrenuli smo nekoliko projekata digitalizacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.“, naglasio je ministar Malenica.

Većina nedavnih zakonskih promjena, dodao je, odnosi se na digitalizaciju, rješavanje problema nedostatka državnih službenika i poboljšanje njihovih plaća.

”Akademska zajednica predlaže više reformi. Međutim, izazov ih je provesti, s obzirom na česte krize kao što su COVID-19, štrajkovi, izbori, itd. Kvaliteta i priprema reforme su od ključne važnosti, posebno kada se surađuje s dionicima i akademskom zajednicom. Kontinuirano vodimo dijalog s akademskim institucijama kako bismo dobili sveobuhvatan uvid u predložene reforme. Ali važno je razmotriti svaku perspektivu i izraditi koherentan zakonodavni i pravni projekt.“, poručio je ministar Malenica.

”Digitalizacija nije jednostavan proces. Iako vrijedan alat, posebno u područjima kao što su upravni postupci, bitno je optimizirati i poboljšati postojeće procese prije nego što ih digitaliziramo. U zemljama poput Slovenije i njezinih susjeda, samo prenošenje postojećih papirnatih sustava na digitalne platforme bez prethodne optimizacije može biti problematično. A za održivu digitalnu transformaciju prvo moramo definirati ciljeve i pokazatelje, optimizirati procese, a tek onda krenuti u digitalizaciju.“, komentirala je profesorica Kovač.

„Određene države članice Europske unije bolje prepoznaju i ostvaraju svoje upravne želje i potrebe. Ključni resursi, kao što su financiranje, kadrovske mogućnosti i umreženost, nisu jednako dostupni svim državama članicama. Ipak, vidljivo je da se povlašteni položaj starijih zemalja članica postupno smanjuje. Iz naše analize vidi se važnost snažnog ulaganja u izgradnju kvalitetnih digitalnih sučelja. No, potreban je i razvoj kapaciteta za strateško planiranje, dobro definiranje prioriteta, promišljena alokaciju resursa te jačanje umrežavanja. Samo ulaganja u tako zamišljene projekte osigurat će dobre rezultate upravnih reformi i kvalitetne javne politike’.“, iznio je u svojoj analizi docent Maarten Hillebrandt.

“Upravne reforme su ključne, a postojeće institucije igraju značajnu ulogu u njihovoj provedbi. No, političko vodstvo je isto tako ključno za određivanje prioriteta i poticanje tih reformi. Postoji međutim paradoks da za jačanje upravnih kapaciteta, na što se svodi većina upravnih reformi, već treba imati dobar upravni kapacitet, znači dobro osoblje, organizaciju i sredstva za provedbu reformi.“, zaključio je docent Pieter Zwaan.

Snimku panela pronađite na OVOJ poveznici , a otvorenja na OVOJ poveznici.

etaljan program EGPA konferencije nalazi se na poveznici https://www.conftool.org/egpa-conference2023/sessions.php, a više o konferenciji na mrežnoj stranici: https://www.egpa-conference2023.org/