Kompromitacija postupka za izbor dekana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu?

Na samom kraju mjeseca studenog, duhove je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uzburkala vijest o odustajanju prof. Tomislava Galovića od kandidature za dekana te institucije. Kap koja je prelila čašu strpljenja nesuđenog kandidata bila je odluka Fakultetskog vijeća od 25. studenog, kojom je određeno da se predstavljanje programa kandidata održi na online sjednici, zbog čega je Galović na sjednici najavio povlačenje kandidature, što je dan kasnije pisanim podneskom i učinio. Razloge odustajanja iznio je na sjednici Fakultetskog vijeća pozivajući se na predstavku, koju je podnio gotovo mjesec ranije (2. 11. 2020.), naslovljenu „Pritužba zbog kompromitacije izbornog postupka za izbor dekana Filozofskog fakulteta i obavijest o mogućem odustajanju od kandidature“.

Tomislav Galović odustao od kandidature za dekana Filozofskog fakulteta

U Pritužbi Galović navodi kako nije „spreman bespogovorno prihvatiti devijacije koje su se dogodile u početnom dijelu postupka za izbor dekana“, jer ga one kao kandidata dovode u neravnopravan položaj i „u konačnici kompromitiraju izborni postupak“. Iz Pritužbe je vidljivo kako je kompromitacija izbornog postupka rezultat združenog djelovanja protukandidata u postupku, nekih članova Fakultetskog vijeća i „prepoznatljivog medijskog komplota“.

PROTUKANDIDATI POD MEDIJSKOM ZAŠTITOM

Uz prof. Galovića, kandidati za dekana bili su (i ostali), redoviti profesor Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju te izvanredna profesorica Renata Geld s Odsjeka za anglistiku, koji su svoje programe predstavili Fakultetskom vijeću na sjednici 2. prosinca. Ipak, suprotno demokratičnosti i akademskom dijalogu, koji je proklamiran u njihovim javno objavljenim programima, poruke u njihovim javnim istupima manifestiraju nastavak prakse diskreditiranja neistomišljenika i manipuliranja činjenicama s ciljem zadobivanja simpatija šire i, uglavnom, neupućene javnosti. Stvarajući opći dojam o „autokratskom upravljanju institucijom od strane prinudne uprave“, ignoriraju sve zakonske procedure i racionalna objašnjenja situacije.

 

 

 

 

 

 

 

Pozornost i medijska podrška koju pritom uživaju u dijelu medija („medijski komplot“) zaista odaju dojam smišljenog i dobro koordiniranog medijsko-propagandnog aktivizma koji im osigurava povlašteni tretman bez zamaranja stajalištima suprotne strane. Uostalom, negativci sa suprotne strane u tim su medijima već godinama „zacementirani“ tako da je za proizvodnju nove „senzacije“ prigodnom gostu dovoljno postaviti pitanje u karikiranom stilu: „koje su novo zlo pripremili potlačenim i neumornim borcima za akademske slobode i dijalog“ i pustiti ga da iznosi programirane optužbe. Ipak, paradoks leži u činjenici da je upravo te prigodne goste, koji imaju pretenziju preuzeti upravljačko kormilo Filozofskog fakulteta u svoje ruke, donedavno predvodila osoba koja je pravomoćno osuđena za mobbing i smijenjena s dužnosti zbog protuzakonitog i protustatutarnog postupanja. Ta se činjenica u ovom kontekstu prešućuje ili čak dobiva pozitivne konotacije za razliku od usporedivih slučajeva u nekom drugom kontekstu.

PREDIZBORNA KAMPANJA NA POGREŠNOM MJESTU

Jedan od (predizbornih) medijskih istupa dogodio se krajem listopada u programu televizije s nacionalnom koncesijom (N1), koja je inače poznata po jednostranim agitacijama i nemotiviranom „pumpanju“ medijske važnosti čak i najbanalnijim zbivanjima na Filozofskom fakultetu. Krajnje je zanimljivo da je kandidatkinja za dekanicu, Renata Geld uspjela dobiti priliku iz snova da svoj dekanski program ekskluzivno predstavi „urbi et orbi“ u dvanaestminutnoj emisiji uživo na televiziji s nacionalnom koncesijom i to baš dan prije predstavljanja programa na sjednici Fakultetskog vijeća za koju je izvorno program izrađen. Pritom je svoj neskriveni animozitet prema privremenoj upravi Filozofskog fakulteta, koju je imenovao Senat Sveučilišta u Zagrebu, iskazivala korištenjem pogrdnog naziva „prinudna uprava“, što je njenu ambiciju da postane dekanicom učinilo neozbiljnom.

„Kada je cijela kriza krenula, suočavali smo se sa raznoraznim problemima djelomično uzrokovanim nepovjerenjem koje Fakultetsko vijeće ima prema prinudnoj ili privremenoj upravi koja je sada na Fakultetu. Puno je kvalitetnih ljudi koji mogu voditi naš fakultet i ja sam se odlučila usred krize kandidirati za to mjesto.“ – rekla je u emisiji kandidatkinja Geld, a na prigodno pitanje o odnosu zaposlenika ili barem jednog dijela zaposlenika prema „prinudnoj upravi“, odgovorila da postoji izrazito nepovjerenje između dobrog dijela fakultetskog vijeća, nastavnika i pročelnika prema privremenoj, odnosno „prinudnoj upravi“.

Na daljnje pitanje koje je novinar nadovezao na otkriće „specijaliziranih portala za znanost i obrazovanje“ da je jedan od protukandidata prepisao dijelove programa, kandidatkinja Geld je najprije refleksno odgovorila kako to najradije ne bi komentirala da bi, u istom dahu, kolegu suptilno diskreditirala dovodeći ga u kontekst plagiranja, čime je otišla korak dalje u odnosu na specijalizirane portale iz spomenutog „medijskog komplota“.

PROFESORICA KAMENOV KAO POTPUKOVNIK TEJERO MOLINA

Istog onog dana (27. 10. 2020.) kada je kandidatkinja Geld vodila svoju predizbornu kampanju na pogrešnom mjestu i na pogrešan način, profesorica s Odsjeka za psihologiju i članica Fakultetskog vijeća profesorica Željka Kamenov izvela je svoju bizarnu akciju fizičke okupacije Fakultetskog vijeća i diskreditiranja kandidata Tomislava Galovića.

Najprije je (10:02h) pozvala sve članove Fakultetskog vijeća i njihove zamjenike da „u zakazanom terminu“ dođu u dvoranu u kojoj je o. d. dekana sazvao prvi dio sjednice, na kojoj su kandidati za dekana trebali predstaviti svoje programe. Sjednica je bila podijeljena na dva dijela zbog epidemiološkog ograničavanja skupova na maksimalno 40 sudionika. Nadobudna profesorica pozivanjem članova i njihovih zamjenika očigledno nije imala u vidu proceduralno ometanje nego fizičku okupaciju Fakultetskog vijeća čime je neodoljivo podsjetila na svojedobnu okupaciju španjolskog parlamenta koju je izveo potpukovnik civilne garde Antonio Tejero Molina (1981. god.). Profesorica je uspjela u svom naumu, jer se poveća skupina prosvjednika odazvala pozivu te zaglušujućom bukom i dugotrajnim lupanjem po klupama onemogućila održavanje sazvane sjednice Fakultetskog vijeća. Prosvjedne aktivnosti, u kojima su prednjačili kandidati za dekana prof. Jovanović i prof. Geld, uključivale su i demonstrativno nepoštivanje epidemioloških mjera obvezatnog upisivanja i mjerenja temperature pri ulazu u dvoranu. Akcija profesorice u operetnoj ulozi potpukovnika dobila je epilog u opomeni koju je profesorici izrekao o. d. dekana te u kaznenoj prijavi državnom odvjetništvu zbog ugrožavanja zdravlja ljudi, koju su prema pisanju portala Filozofski bez cenzure, podnijeli neki članovi Fakultetskog vijeća. (https://filozofski.bezcenzure.org/doznajemo-prijavljivanje-kaznenog-djela-protiv-zdravlja-ljudi-na-filozofskom-fakultetu)

Međutim, u mailu koji je članovima Fakultetskog vijeća uputila par sati kasnije (12:48h) i koji je potpisala kao „zabrinuta članica Vijeća“, hiperaktivna profesorica uspjela je postići ono što joj sigurno nije bila namjera. Uspjela je kompromitirati cijeli izborni postupak, premda joj je namjera bila tek diskreditirati nepoželjnog kandidata. Htjela je samo ideološki nahraniti članove Fakultetskog vijeća u fazi „čekanja sjednice“, preparirati ih za sutrašnje glasovanje o programima kandidata za dekana i uputiti ih da ni slučajno svoj glas ne bi dali kandidatu kojega je „medijski komplot“ već stručno obradio. Stoga je, radi ublažavanja vlastite zabrinutosti, smatrala potrebnim navedenu stručnu obradu nepoželjnog kandidata u obliku sedam poveznica na portalske članke pod oznakom „zanimljivog štiva“ mailom dostaviti svim članovima Fakultetskog vijeća.

SPIRALA RADIKALIZACIJE I MOGUĆNOST OBRATA

Ovo je već treći izborni postupak za dekana Filozofskog fakulteta u kojem kompaktna većina u Fakultetskom vijeću različitim metodama i izlikama bezobzirno iz natjecanja isključuje nepodobne kandidate. Tako su prilikom zlosretnog izbora prof. Vesne Vlahović-Štetić za dekanicu preventivno eliminirane kandidatkinje prof. Ivana Franić i prof. Mirjana Polić Bobić. U prošlom izbornom postupku eliminiran je prof. Marko Tadić kao nepovoljni protukandidat prof. Nevenu Jovanoviću. Utoliko je logično da se praksa eliminacije neistomišljenika, začeta u izbornom postupku „pod normalno“ nastavlja u rutinskom upravljanju Fakultetom, što je do punog izražaja došlo u ekscesnom mandatu bivše dekanice. Trenutnu situaciju na Fakultetu bezizlaznom čini upravo činjenica da prvu fazu izbornog postupka mogu proći samo oni kandidati koji prakticiraju isključivost i zagovaraju kontinuitet kompromitiranog modela upravljanja Fakultetom.

Teško je predvidjeti kako će Senat Sveučilišta u Zagrebu, kojem su, nakon eliminacije nepoćudnog kandidata, na potvrdu upućeni programi preostalih dvoje kandidata za dekana Filozofskog fakulteta, reagirati na očigledne devijacije u dosadašnjoj provedbi izbornog postupka. No, ako uvođenje španjolskih paramilitarnih metoda u sveučilišni život od strane redovite profesorice socijalne psihologije doživimo kao vrhunac apsurda, možda to postane točkom otrežnjenja i obrata u kojoj bi, zajedničkim naporima suprotstavljenih strana, trebalo konačno zaustaviti spiralu radikalizacije i krenuti putem normalizacije stanja na najvećoj humanističkoj instituciji u Hrvatskoj.