Inovacije u medicinskoj edukaciji i nastavi

Više od desetak liječnika koji su alumni medicinskih fakulteta iz Hrvatske, a žive u Sjedinjenim Američkim Državam, sastali su se sa svojim kolegama iz Zagreba na prvome CROMed-USA Forumu pod nazivom „Inovacije u medicinskoj edukaciji“. Preko Zooma, bili su povezani i s hrvatskim liječnicima u SAD koji su daljinski pratili događaje u Zagrebu.

Organizator konferencije bila je Udruga CROMed-USA (kratica za Croatian Medical Alumni USA), dobrovoljna i dobrotvorna organizacija, osnovana 2022. godine u SAD-u. Želja članova Udruge je izgraditi čvrste i dugotrajne veze s hrvatskom medicinskom zajednicom i obogatiti obrazovno iskustvo studenata, specijalizanata i edukatora medicine u Hrvatskoj. Članstvo u našoj udruzi otvoreno je svim alumnima hrvatskih medicinskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, a članovi Udruge ovoga su trenutka hrvatski samo liječnici koji žive i rade u SAD-u.

NAJVAŽNIJE JE INSPIRIRATI STUDENTE

Ove godine Udruga je odlučila pokrenuti diskusiju o medicinskoj edukaciji u Hrvatskoj, stoga je organiziran ovaj forum na temu „Inovacije u medicinskoj edukaciji“. Tijekom konferencije je na nekoliko primjera prikazano što se na tom području radi u SAD, i onda uspoređeno s inovacijama u medicinskoj edukaciji u Hrvatskoj.  U raspravi su naglašene sličnosti i razlike koje djelomice potječu od razlika u američkom i hrvatskom medicinskom sustavu, analizirani raznovrsni pristupi kliničkoj edukaciji u obje zemlje te izloženi novi izazovi s kojima se i Hrvatska i SAD suočavaju u području medicinske edukacije:

– Medicinska edukacija je dinamičan proces koji se mora stalno dopunjavati kako bi novi liječnici bili opremljeni znanjem i vještinama koje su im potrebne da bi zadovoljili potrebe pacijenata i društva u kojem žive. Naravno, mi polazimo od pretpostavke da postoje razlike između američkog i hrvatskog zdravstvenog obrazovanja i te razlike su značajne. Prvo, studij medicine u SAD je poslijediplomski studij dok je Hrvatskoj prijediplomski. Drugo, tijekom studija studenti medicine u SAD se susreću s pacijentima već od prve godine. Treće, postoji mnogo više autonomije i naglasak se stavlja na neovisan, ali nadziran rad. Rad pod nadzorom je važan kako bi se pacijente zaštitilo od povreda. Četvrto, u SAD studenti medicine nakon završetka studija odlaze prvo na specijalizaciju, a tek onda u praksu. To je još jedna razlika između medicinske edukacije u SAD i Hrvatske, objašnjava za Universitas portal Ksenija Kos, predsjednica i osnivačica Udruge CROMed-USA.

Tijekom trajanja foruma predstavljene su nastavno-kliničke prakse naša četiri medicinska fakulteta. Tako je izvanredna profesorica Tina Dušek, pročelnica Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izložila detalje kurikuluma zagrebačke Medicine i provedbu edukacije na klinici. Jasno je istaknula kako je nužno svakodnevno raditi na unapređivanju kvalitete nastave i edukacije budućih liječnika, te se osvrnula na istraživanje iz 2018. godine u sklopu inicijative Europskog prostora visokog obrazovanja, prema kojem su hrvatski studenti među najnezadovoljnijima kvalitetom nastave u Europi.

– Mene posebno zabrinjava što smo na začelju ljestvice po razini inspiracije koju studenti dobivaju od svojih profesora. Dakle, kada su ih pitali nadahnjuju li ih i motiviraju njihovi nastavnici, naši su studenti mahom negativno odgovarali. Mislim da je stoga izuzetno važno osvijestiti o tome naše, hrvatske nastavnike. Važan je prijenos znanja, dakako, ali kudikamo ključnije je inspiracija i motivacija, da u studentima, tim mladim ljudima probudimo neku strast. Za znanost, struku, poziv koji su izabrali. Ako to ne uspijevamo učiniti, u velikom smo problemu.

Profesorica Renata Pecotić, prodekanica za nastavu i studentska pitanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu prezentirala je s kojim se sve izazovima susreću prilikom organizaciji nastave i kliničkih rotacija. Kazala je kako student mora biti u središtu obrazovnog procesa, ali i neposredno raditi s pacijentom jer je to najznačajniji aspekt njegova obrazovnog puta. A u tome segmentu visokoškolskog medicinskog obrazovanja uvijek ima mjesta za napredak.

SVE VEĆA ULOGA UMJETNE INTELIGENCIJE

Predsjednica Udruge CROMed-USA, udruge bivših studenata hrvatskih medicinskih fakulteta, Ksenija Kos zaključila je kako je razmjena znanja i iskustava neophodna za svaki kontinuirani napredak, pa tako i napredak u medicinskoj edukaciji. U svijetu postoje različiti modeli medicinske edukacije i uvijek je dobro znati što funkcionira, što ne, i tako se posvetiti onome što je najbolje. 

– Naravno, iskustva drugih zemalja ne mogu se u potpunosti prenijeti na područje Hrvatske. Svjesni smo da se značajne promjene, općenito, ne mogu postići jednim seminarom, predavanjem ili obrazovanjem jedne osobe u inozemstvu. Takve promjene zahtijevaju kolektivnu volju i želju za unapređenjem, rekla je Kos i izrazila nadu u još ovakvih stručnih skupova u budućnosti.

Student medicine Điđi Delalić, koji je ujedno i predsjednik Studentske udruge za anesteziologiju, prikazao je kako se studenti medicine snalaze i sami sebi rade modele na kojima mogu onda vježbati  pojedine medicinske zahvate, kao što su primjerice intubacija grla i resuscitacija. Snalažljivost ovih studenata i njihovo poduzetništvo stvarno su na zavidno visokom nivou, te su zaslužili divljenje i odobravanje svojih kolega koji vježbaju još i danas na tim modelima.

Uslijedila su tri Zoom predavanja američkih profesora iz St.Louisa, država Missouri, SAD. Farrin Manian, predstojnik odjela za internu medicinu u bolnici Mercy u St.Louisu iznio je svoje iskustvo na polju medicinskog obrazovanja. Predavanje je naslovio „Uloga nastavnika u nastavi za novi milenij“ te poručio:

– Vrijeme je za nove edukativne pristupe. Osvrt na neke stvari treba promijeniti, neke u cijelosti zaboraviti, a neke prilagoditi novim potrebama.

Nakon njega je govorio Thomas De Fer, prodekan za nastavu na Washington University, St. Louis. On je predstavio svojim hrvatskim kolegama novi nastavni program, koji su oni nazvali „Gateway (Ulazna vrata) – kurikulum za 21. stoljeće“. Na kraju je govorila Catherine Garland, direktorica Programa za specijalizaciju iz interne medicine u bolnici Mercy.

Profesor Mirza Žižak s Medicinskog fakulteta u Zagrebu održao je predavanje o inovacijama koje su on i njegovi suradnici uveli  u medicinsku nastavu u Zagrebu. Pri tome je analizirao vlastite podatke o  primjeni umjetne inteligencije, za koju smatra da će igrati sve veću ulogu u sveučilišnoj nastavi.

Ksenija Kos je prikazala kako bolnica Mercy u St. Louisu ima velik odjel u kojem specijalizanti sami liječe bolesnike i tako stječu potrebno iskustvo u radu sa stvarnim bolesnicima, koje prate od prijema do otpuštanja iz bolnice. Sasvim jasno, to se sve odvija pod prismotrom starijih kolega, ali se specijalizanti  ipak smatraju za primarne liječnike tih stotinjak bolesnika za koje se brinu u tom posebnom dijelu bolnice. Navela je i da bolesnici vole što se za njih brinu ti mladi liječnici, koji svoje neiskustvo nadomještaju dobrom voljom i požrtvovnim radom.

U SJENI SLOVA „K“

U završnom dijelu programa, sudionici Foruma su se razdvojili  u nekoliko grupa u kojima su onda prodiskutirali glavne probleme pretkliničke i kliničke nastave medicine u Hrvatskoj. Predstavnik svake od tih grupa je nakon toga podnio izvještaj o tim diskusijama pred svim sudionicima Foruma. Detaljna analiza svih tih diskusija bit će objavljena na mrežnim stranicama Udruge CROMed-USA.

Panel sastavljen od profesora i studenata medicine sumirao je glavne zaključke ovoga Foruma. Moderator panela, akademik Ivan Damjanov, proffesor emeritus Sveučilišta Kansas, SAD, istaknuo je da se ovaj sastanak odvija pod sjenom slova K. U šali je dodao da je to slovo tako važno da ga organizatorica (Ksenija Kos) ima u duplikatu, i u svome imenu u prezimenu:

– Glavna tema sastanka je bila kompetencija studenata i kako je dostići ili poboljšati. Svrha sastanka je bila da se poboljša komunikacija na više razina: između studenata i njihovih profesora, nastavnika koji predaju bazične pretkliničke predmete i kliničara, ali i liječnika istoga odjela koji često ne komuniciraju dovoljno dobro jedni s drugima a niti sa svojim bolesnicima. Jedan od osnovnih ciljeva je bio i da se poboljša komunikacija između liječnika u Hrvatskoj i njihovih kolega u SAD, a ovaj Forum je pokazao da se to može prevesti iz apstraktnog koncepta u stvarnu kreaciju. Ako se poboljša ta komunikacija možda će doći do bolje kolaboracije među njima, a mnoge zajedničke akcije i inicijative će se moći bolje koordinirati, rekao je akademik Damjanov.

Kako nam je sam otkrio, on osobno spada u generaciju šezdesetosmaša, kojima je daleke 1968. godine moto bio „Connect, connect, connect“, koji u pohrvaćenom slogu isto počinje s jednim k. Naveo je i narodnu poslovicu da sloga kuću gradi, a nesloga je razgrađuje, i poručio da moramo uvijek raditi kao kolektiv.