Profesor Ante Čović odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića

Doprinosi i zasluge profesora Čovića za razvoj, etabliranje i institucionalizaciju inovativnog koncepta integrativne bioetike nanizani su u Poticaju Hrvatskoga bioetičkog društva na više od deset gusto ispisanih stranica …

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uručila je na prigodnoj svečanosti 4. veljače 2020. odlikovanja i priznanja pojedincima, udrugama i ustanovama koji svojim radom pridonose očuvanju hrvatske kulture i identiteta te razvoju i ugledu Republike Hrvatske. Odlikovanja i priznanja dodijeljena su za doprinose u gotovo svim područjima javnog i društvenog života.

U uvodnom govoru predsjednica je, među ostalim, istaknula znanstvenike „koji svojim djelovanjem promiču ugled naše Domovine te stvaraju vrijedne međunarodne suradnje kojima hrvatska znanost dokazuje svoju znanstvenu izvrsnost i sposobnosti“ te se posebno osvrnula „na one koji kroz obrazovne ustanove mlade uvode u svijet znanosti i potiču njihove interese za daljnji razvoj svojih znanja i talenata“. Te su se riječi nedvojbeno odnosile i na prisutnog profesora Antu Čovića koji je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića „za osobite zasluge za znanost u području filozofije i bio etike te njihovo promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu“. Tako glasi službeni izrijek odluke o dodjeli odlikovanja (Narodne novine, 16/2020).

Premda odluka o dodjeli odlikovanja ne sadrži pobliže obrazloženje, u stručnim krugovima u kojima su dobro poznati doprinosi pojedinaca, uglavnom nema nedoumica o razlozima dodjeljivana odličja. Međutim, šira javnost nedovoljno poznaje ne samo zasluge odlikovanih pojedinaca nego i postupke u kojima se zasluge utvrđuju.

Prema važećoj regulativi, predsjednica dodjeljuje odlikovanja i priznanja „na vlastiti poticaj ili na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja RH“ (čl. 2. Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH, Narodne novine, 20/1995). Državno povjereništvo svoje prijedloge utvrđuje na temelju poticaja koje mogu podnositi državna tijela, udruge i druge pravne osobe (čl. 28. Zakona). Da bi šira javnost dobila uvid u zasluge odlikovanih pojedinaca, odnosno razloge za dodjeljivanje odličja, bilo bi uputno da se uz odluku o dodjeli barem u sažetku objavljuju i podneseni poticaji, odnosno utvrđeni prijedlozi Državnog povjereništva, što do sada nije bio slučaj.

Dalekosežni projekt integrativne bioetike

Ovim osvrtom želimo ukloniti navedeni proceduralni nedostatak u slučaju dodjele najvišeg odlikovanja za zasluge u području znanosti profesoru Anti Čoviću. U nastavku stoga u sažetku prenosimo ključnu argumentaciju iz Poticaja za dodjelu odlikovanja, koji je Hrvatsko bioetičko  društvo 27. lipnja 2019. podnijelo Državnom povjereništvu za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.

Inicijativu za dodjelu odlikovanja profesoru Čoviću Hrvatsko bioetičko društvo temeljilo je u prvom redu na njegovim osobitim zaslugama za razvoj i promicanje bioetike kao inovativne znanstvene discipline u hrvatskim okvirima i na međunarodnom planu, uzimajući pritom u obzir njegove doprinose u razvoju i promicanju filozofije. Doprinosi profesora Čovića razvoju i promicanju filozofije znatnim su dijelom vezani uz djelovanje Hrvatskoga filozofskog društva kao središnje institucije filozofskog života u Hrvatskoj. To se, s jedne strane, odnosi na iniciranje, programsko definiranje i organiziranje brojnih znanstvenih konferencija i skupova u organizaciji Društva („Augsburškozagrebački filozofski razgovori”, „Dani Frane Petrića“, „Lošinjski dani bioetike“ i dr.) te, s druge strane, na nakladnički, znanstveni i kulturni projekt „Filozofska istraživanja“. Znanstvena i kulturna vrijednost nakladničkog projekta „Filozofska istraživa nja“ ogleda se prije svega u plodotvornosti programskog načela integrativnosti, koje je Ante Čović ugradio u njegov duhovni profil te razvio do nove paradigme integrativnog mišljenja, koja će postati idejom vodiljom i temeljnom metodološkom zasadom za cjelokupnu djelatnost Hrvatskoga filozofskog društva te svih drugih znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i društvenih projekata koji su se odatle širili u vidu koncentričnih krugova.

Znanstveni dijalog

Među tim projektima po postignućima je svakako najvažniji i najdalekosežniji projekt integrativne bioetike.

Doprinosi i zasluge profesora Čovića za razvoj, etabliranje i institucionalizaciju inovativnog koncepta integrativne bioetike nanizani su u Poticaju Hrvatskoga bioetičkog društva na više od deset gusto ispisanih stranica, tako da ih ovdje nije moguće reproducirati čak ni u natuknicama. Kroz doprinose i vodeću ulogu profesora Čovića u ovom je dokumentu sažeto prikazana povijest bioetike u Hrvatskoj i naznačeni su njezini učinci na regionalnom, europskom i globalnom planu.

Koncept integrativne bioetike polazišno je utemeljen na znanstvenim istraživanjima profesora Čovića, a izgrađivan je kroz brojne projekte u kojima se profesor Čović najčešće pojavljuje kao inicijator i kao jedan od nositelja, a koji su uključivali znanstveno istraživanje, međunarodnu suradnju, znanstveni dijalog, dokumentacijsku djelatnost, edukaciju, implementaciju istraživačkih rezultata, nakladništvo i uspostavljanje bioetičkih institucija.

Krunu institucionalizacije bioetike u Hrvatskoj nedvojbeno predstavlja uspostavljanje Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku pod voditeljstvom profesora Čovića.

Znanstveni centar izvrsnosti određen je prema zakonskoj definiciji kao „znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline“ (čl. 29., st. 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).