Suvremena kretanja informacijsko-komunikacijskih znanosti
Panel rasprava, koju je inicirao Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Mediji i komunikacija Sveučilišta Sjever, okupila je voditelje i predstavnike doktorskih studija u informacijsko-komunikacijskom području znanosti iz Republike Hrvatske i susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gor
U Sveučilišnom centar Varaždin održana je panel rasprava na temu Suvremena kretanja informacijsko-komunikacijskih znanosti.
Sudionici panel rasprave bili su predstavnici doktorskih studija u informacijsko-komunikacijskom području znanosti sa Sveučilišta u Beogradu, Sveučilišta u Podgorici, Sveučilišta u Sarajevu, Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta Sjever.
Riječ je o prvom okupljanju ove vrste kojem je cilj raspraviti specifičnosti doktorskoga studiranja u ovom području znanosti.
Panel rasprava, koju je inicirao Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Mediji i komunikacija Sveučilišta Sjever, okupila je voditelje i predstavnike doktorskih studija u informacijsko-komunikacijskom području znanosti iz Republike Hrvatske i susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kako je u uvodnim riječima naglasila voditeljica doktorskog studija Mediji i komunikacija, izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo, okupljanje je zamišljeno kao poticaj zajedničkoj raspravi, kao mogućnost da se podvuče crta u kontekstu onoga što je u području do sada napravljeno, te da se ukaže na smjerove budućih kretanja. Važnost susreta dodatno je apostrofirala prof. emeritus Jadranka Lasić-Lazić istaknuvši kako je slično ovakvo okupljanje posljednji puta održano prije više od trideset godina i kako je značaj komunikacije znanstvenika koji dijele isto područje u vremenu koje je sklono brzim i velikim promjenama, više nego neophodno.
Okosnicu panel rasprave predstavljala je tema Organizacija doktorske izobrazbe i teorijsko-metodološki okviri doktorskih programa u informacijsko-komunikacijskom području znanosti, u okviru koje su doktorske studije predstavili prof. dr. sc. Sonja Špiranec s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Sanda Martinčić-Ipšić s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Veselin Kljajić s Fakulteta političkih znanosti i prof. dr. sc. Aleksandra Vraneš s Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. sc. Senada Dizdar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i doc. dr. sc. Andrea Miljko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Kako postaviti zajednička teorijsko-metodološka polazišta u području?, je li takvo što uopće potrebno?, kako na najbolji mogući način usmjeriti teme doktorskih disertacije i to s čvrstim znanstvenim doprinosom polju u kojem kandidati traže doktorat znanosti?, itd. Riječ je o nekim od temeljnih pitanja koja su i pokrenula raspravu, a u koju su se potom uključili i prof. dr. sc. Mihaela Banek-Zorica, prof. dr. sc. Damir Boras, prof. dr. sc. Marina Ivasić-Kos, prof. dr. sc. Božo Skoko, prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, prof. dr. sc. Mato Bratović, prof. dr. sc. Damir Kukić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zenici.
Poseban doprinos raspravi, potom su dale i dr. sc. Irena Petrušić i dr. sc. Mia Đikić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje koje su iznijele kratki pregled reakreditacije doktorskih studija u informacijsko-komunikacijskom polju s posebnim osvrtom na nove smjernice u vrednovanju. Kroz sažetak analize, koju je napravio tim Agencije za znanost i visoko obrazovanje i raspravu koja je uslijedila moglo se vidjeti koliko je važno i koliko je potrebno razgovarati u krugu onih koji su direktno odgovorni za kvalitetu obrazovanja u polju. Kvalitetna doktorska izobrazba kao središnje mjesto u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru visokoga obrazovanja, predstavlja temeljnu aktivnost sveučilišta i osigurava mu ključnu ulogu u poticanju istraživanja i stvaranju novih znanja za dobrobit cjelokupnog društva. O kvaliteti doktorskih studija ovisi ukupna konkurentnost ne samo određene visokoškolske ustanove, već funkcioniranje akademske, ali i šire društvene zajednice.
Doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić iz Sveučilišnog računarskog centra Sveučilišta u Zagrebu posebno se osvrnula na mogućnosti organizacije dijela programa doktorskog studija u online okruženju istaknuvši kako se radi o posebno poticajnoj mogućnosti upravo za doktorske kandidate.
Kako naši doktorski studiji, uglavnom imaju kandidate koji sami financiraju svoj studij, dakle rade i uz rad studiraju, izlaganje doc dr.sc. Sandre Kučina Softić izazvalo je pozitivnu reakciju studenata.
U posebnoj sekciji, Izazovi doktorske izobrazbe, svoja iskustva doktorskog studiranja iznijeli su doc. dr. sc. Denis Kos s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Višeslav Kirinić sa Sveučilišta Sjever. U raspravu su se uključili i doktorandi Antonija Mandić, Josip Ferlindeš i Nensi Blažvić. Njihova rasprava posebno je ukazala na bolne točke kao što su manjak mentora, a s druge strane problem radionica za mentore. Budući je koncept novih doktorskih studija, usmjerenost na stvaranje kvalitetnih znanstvenih istraživača, a doktorski rad je potvrda tog procesa, u teorijskom i metodološkom smislu, mentor ima važno mjesto. Promjene koje se događaju izravno utječu ne samo na inovacije koje zahvaćaju znanstveno-istraživački kontekst, nego postavljaju zahtjeve i pred mentore na globalnoj razini. Jednako tako, izazov predstavlja i doktorski studij u ovom području iz razloga što je potrebno konstantno osluškivati i detektirati trendove te ih pravovremeno implementirati u sadržaj programa. Kvalitetnoj raspravi doprinijela je inovativnost i kreativnost voditeljice izv. prof. dr. sc. Ive Rosanda Žigo koja je dala pečat panel raspravi. Profesorica Iva Rosanda Žigo, kao voditeljica, najmlađeg doktorskog studija u polju informacijsko komunikacijskih znanosti, odlično je vodila raspravu o izrazito heterogenom, fragmentarnom, ne samo interdisciplinarnom, nego ujedno i multidisciplinarnom području u kojega se pretaču i međusobno interferiraju druga područja, polja i grane na način koji možda katkada i ne korespondira, u onom strogom smislu, s područjima, poljima i granama kako to vidi nacionalni klasifikacijski sustav. Riječ je o trima ključnim točkama zahvaljujući kojima se informacijsko-komunikacijsko polje otvara fizičkom, fiziologijskom, tehnologijskom i sociologijskom određenju; i to ne s obzirom na specifičnosti pojedinačnih aspekata ovih kategorija, već u njihovoj sveukupnosti.
Da je riječ o važnom okupljanju kojega je bilo više i više nego potrebno organizirati zaključili su svi sudionici ove panel rasprave, posebno pohvalivši inicijativu te istaknuvši važnost kontinuiteta u ovakvim i sličnim susretima. Kroz analizu koju je napravila Agencija za znanost i visoko obrazovanje i razgovore voditelja doktorskih studija utječe se na kvalitetu visokoga obrazovanja uopće, pa je takav razgovor, uz analizu koju je napravila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, prijeko potreban. Kvalitetna doktorska izobrazba kao središnje mjesto u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru visokoga obrazovanja, predstavlja temeljnu aktivnost sveučilišta i osigurava mu ključnu ulogu u poticanju istraživanja i stvaranju novih znanja za dobrobit cjelokupnog društva. O kvaliteti doktorskih studija ovisi ukupna konkurentnost ne samo određene visokoškolske ustanove već funkcioniranje akademske, ali i šire društvene zajednice.
Tako je kao jedan od važnijih događaja koji bi se trebao organizirati u rujnu ove godine, istaknuta već započeta ideja o međunarodnoj znanstvenoj konferenciji na kojoj bi se kroz znanstvena istraživanja i radove moglo pokazati što se do sada napravilo i u kom pravcu ide razvoj polja. Isto tako jedan od zaključaka je i potreba da se krene u izradu baze mentora i organizacije zajedničkih mentorskih radionica.
Napisala: Jadranka Lasić Lazić
