Pandemija Covid-19 i rat Rusije protiv Ukrajine

Na prvu godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu, prof. dr. sc. Anđelko Milardović predstavlja knjigu Pandemija COVID-19 i rat Rusije protiv Ukrajine: Pandemije, ratovi, demografski lomovi, prisilne migracije kroz povijest civilizacija – Globalno društvo rizika. Knjiga izlazi u nakladi Instituta za europske i globalizacijske studije i Instituta  za migracije i narodnosti.

Metodologijski okvir knjige

Prvo se polazi od društvenog okvira. Temeljna analitička jedinica su civilizacije. Civilizacije su najviši oblik društvenosti, ili prema Fernandu Braudelu, relativne strukture dugog trajanja (longue durée).

Unutar toga najvišega društvenoga okvira odabrali smo dvije pojave, pandemije i ratove. Pojave su predmet fenomenologije. Pandemije i ratovi mogu biti predmetima istraživanja fenomenološke sociologije koja bi trebala odgovoriti kako ove dvije pojave utječu, kako su utjecale na svakodnevni život društava, „ubrzanje povijesti“ i društvene transformacije. Ove pojave držimo epohalnima jer su uvelike na dugi rok mijenjale živote pojedinaca i društava kroz povijest civilizacija. To se danas, u suvremenosti, također odnosi na pandemiju COVID-19 i rat u Ukrajini.

Pandemije i ratovi promatraju se kroz model globalnog društva rizika. Ovdje se oslanjamo na teoriju refleksivne modernizacije i sociologiju rizika. Glede rizika valja reći, moramo ih reflektirati i njima upravljati, ako hoćemo živjeti i opstati.

Analitičko vrijeme istraživanja pandemija i ratova najnovija je povijest od 2020.-2022. godine. Taj je kratki interval u fokusu naše analize. Međutim, daleko je veći ukoliko pojave pratimo kroz povijest civilizacija. Što im je zajedničko? Zajedničko im je ispreplitanje. To smo i pokazali u ovoj knjizi. Pojave su suvremene (pandemija i rat u Ukrajini), ali na crti vremena su povijesne. U analizi krećemo se od suvremenosti prema povijesti, od povijesti prema suvremenosti. Stoga se u knjizi susrećemo s ispreplitanjem sadašnjosti i prošlosti.

U metaforičkom smislu, vozimo se u automobilu (prezent) dok u vožnji gledamo u retrovizor (perfekt). Komparacijom pojava (pandemije i ratovi) u sadašnjosti i prošlosti pokazujemo preslikavanje sadašnjosti u prošlosti i prošlosti u sadašnjosti.

Karakteristika ove knjige, zapravo je u izazvanosti. Primjerice, 2019. uopće nije bila u planu. Autor je, kao i većina svjedoka vremena, 2020. i 2022. bio zatečen i suočen s pojavama pandemije COVID-19, kao planetarne pojave, i ratom u Ukrajini, u srcu Europe početkom 21. stoljeća. Šok i nevjerica! Svi znamo kako smo proživjeli doba „korona diktature“. To doba pokušali smo opisati metodom fenomenološke sociologije. Opisali smo svakodnevni život u doba „korona diktature“. Knjiga je pisana u „hodu“, metodom neposrednog promatranja dviju pojava, pandemije COVID-a i rata u Ukrajini, s dostupnim izvorima, te je više empirijske, manje normativne naravi.

Dva događaja koja determiniraju knjigu

Ova knjiga u cijelosti je, dakle, determinirana dvama događajima, pandemijom i ruskom agresijom na Ukrajinu. Autorov odgovor bio je pisanje knjige izazvane navedenim događajima. Pisanje je bio odgovor na egzistencijalni moment samoodržanja suočen zadahom svakodnevne smrti koja je gutala žrtve COVID-a. Slike iz Bergama svjedočile su o strahotama kulminirane pandemije COVID-19. Zatim je autor knjige mislio da neće doći do ispreplitanja pandemije COVID-19 i nekoga rata. Kad tamo, u drugoj godini „korona diktature“, nadnevka 24. veljače A.D. 2022, Rusija je zaratila s Ukrajinom. Izvršila je agresiju na tu zemlju.

Dan poslije u svjetskim medijima više nitko nije pisao o pandemiji COVID-19, kao da je nikada bilo nije! Pa se činilo da je Putin „izbrisao“ pandemiju COVID-19. U svijetu se pojavio novi tip političkog virusa, metaforički Putinvi-Rus-22, daleko opasniji po civilizaciju od bolesti COVID-19 s atomskom prijetnjom uništenja civilizacije. Rat protiv Ukrajine postao je nova tema svjetskih medija. Pandemija kao da nije postojala, premda se ispreplela s ratom u Ukrajini.

Dalje je nastavila „živjeti” pod minimalnom količinom medijskih reflektora. Kao što je pandemija bila determinirani događaj pisanja ove knjige, tako je rat u Ukrajini dodatno potakao autora na pisanje ove knjige.

Da nije bilo pandemije i ovoga rata, ne bi bilo ove knjige. Autor je bio samo izazvan i zabrinut, kao i svi oko njega, pitajući se, kuda ovo sve ide? Koliko će trajati? Kada će završiti? Knjiga je, dakle, rezultat pokušaja reaktivnog i samoobrambenog odgovora na pogibelji u prtljagama ovih dviju pojava, pandemije i rata. Glede pisanja želim reći: pisanjem se borimo protiv straha i ništavila. Pisanje nas drži na životu. Dok pišemo, postojimo! Kad prestanemo pisati, prestajemo postojati. No, sada se vratimo pandemiji koja je potakla pisanje ove knjige.

U slučaju pandemije, generiran je egzistencijalni strah, poglavito slikama iz Bergama. Dodatni egzistencijalni strah zbog ruske agresije na Ukrajinu bio je u mogućnosti njegova prelijevanja u Europu. Kulminacija egzistencijalnog straha kao modaliteta življenja u kompleksnom svijetu, bila je ruska prijetnja upotrebe nuklearnog oružja što bi vodilo k uništenju/poništenju civilizacije.

Dakle, pitamo se; tko ima pravo držati prst na obaraču nuklearnog oružja i uništiti civilizaciju, ljudski rod? Držati prst, možda da, ali uništiti civilizaciju, apsolutno ne! Jer civilizacija se ima pravo braniti od ludila ili politike psihopatologije bilo kojeg tiranina koji misli da ima ekskluzivno pravo uništenja civilizacije. Ili civilizacija ili tiranin? Klasične i moderne tiranije, kao što se to vidi u povijesti političke filozofije, rezultat su ideje vladara/tiranina za postizanje apsolutne moći i oponašanja Svevišnjega na Zemlji. Tiraninu nije dovoljna Zemlja, on hoće Mjesec! Političko ludilo prve vrste!

U odnosu na tiranina, politika filozofija treba biti lišena svake etike, poglavito politike, u postavljanju pitanja o tiranocidu. Ovdje ipak postavljamo retoričko pitanje. Je li pitanje o tiranocidu etičko? Ili drugačije; je li etična ideja da tiranin ima tehnološku i političku moć uništenja civilizacije? Iz toga slijedi; ako se tiranin sam o tome ne pita, zašto bi imali mogućih zadrški postaviti pitanje o tiranocidu? To su prva i zadnja pitanja metafizike politike.

O strukturi knjige

U metodološkom smislu knjiga je kompleksna. Svijet i fenomeni suvremenog svijeta, kao što su pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini, kompleksne su pojave. Kompleksnim pojavama treba pristupiti na interdisciplinaran način, držeći se zadane metodologije. To smo pokušali slijediti i primijeniti. Najveći je problem istraživati fenomene koji još uvijek traju. Potrebna je velika disciplina da se slijedi zadano. No, dinamika procesa koji proizvode fenomene brža je od mogućnosti istraživača da ih slijedi i istražuje. Ipak smo pokušali! Koliko uspješno, čitatelji će prosuditi.

Knjiga ima dva velika poglavlja s ukupno deset tematskih cjelina. Prvo poglavlje posvećeno je fenomenu pandemija kroz povijest civilizacija, uključujući pandemiju COVID-19, s njihovim društvenim posljedicama. Poglavlje sadrži sedam tematskih cjelina.

U prvoj tematskoj cjelini (Uvod. Na prijelazu stoljeća. Put u globalno društvo rizika i globalne migracije) uvodimo čitatelja u promišljanje prijelaza stoljeća, pojave virusa COVID-19 i njegove globalizacije.

Druga tematska cjelina (Retrovizor. Pandemije u povijesti civilizacija, demografski lomovi i migracije) fokusirana je na tipove pandemija u povijesti civilizacija. Ovdje je središnja analitička jedinica diskurs civilizacija, njihova cikličnost i propadanje. Neke su u povijesti propadale zbog bolesti, epidemija, pandemija i ratova. Ništa vječno nije! Ukratko su prikazana razmišljanja o civilizacijama (Herodot, Giambattista Vico, G. W. F. Hegel, Oswald Spengler, Arnold Joseph Toynbee, Fernand Braudel). Na kraju se propituju uzroci propasti civilizacija.

Predmet treće tematske cjeline (Četiri doba pandemija kroz povijest civilizacija, utjecaj na demografsko opadanje i migracije) fokusiran je na pandemije (kuga, kolera, španjolska gripa, COVID-19) te njihov utjecaj na društvena kretanja u Europi i svijetu.

U četvrtoj tematskoj cjelini (Fenomenološka sociologija. Svakodnevni život u doba korona diktature) pokušali smo prikazati svakodnevni život u doba „korona diktature“ 2020.-2022. godine, s najznačajnijim promjenama koje su se dogodile na individualnoj, društvenoj razini i razini civilizacija. Pandemija COVID-19 uzeta je kao analitička jedinica globalnog društva rizika.

U petoj tematskoj cjelini (Globalne migracije u globalnom društvu rizika) predočena je slika globalnih migracija prije i za vrijeme trajanja pandemije COVID-19, gdje se postavlja pitanje; kako su bile moguće globalne migracije kad su na snazi bile mjere ograničenoga kretanja. Istodobno se nije moglo kretati/migrirati i mirovati. Migracije su bile kontrolirane.

Šesta tematska cjelina (Pandemije i ratovi kao dio globalnog društva rizika) ima funkciju metodološkog vezivnog tkiva prvog i drugog poglavlja knjige. Ovdje se polazi od uvodnog metodičkog promišljanja, modernizacije i protumodernizacije kao dijela globalnog društva rizika. Zatim se skreće pozornost na ispreplitanje pandemija ratova kroz povijest civilizacija. Navodi se više primjera ispreplitanja, kao argumenata istraživanja pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini. Na kraju se otvara pitanje rata u Ukrajini (Ukrajinski bog Mars) dok pandemija još traje. Pandemija i rat u Ukrajini dvije su pojave za koje ne znamo koliko će dugo trajati. Svakako će i dalje biti isprepletene. Svakako su dio globalnog društva rizika.

Drugo poglavlje referira se na rusku agresiju na Ukrajinu. Poglavlje ima tri tematske cjeline. Središnja tema je multidimenzionalnost rata u Ukrajini.

Prva tematska cjelina (Metapolitička dimenzija rata Rusije protiv Ukrajine) pokušava odgovoriti na pitanje o povijesnoj, religijskoj, identitetskoj i civilizacijskoj dimenziji rata protiv Ukrajine. Ovdje su u središtu analize pojmovi Moskva-Treći Rim (Москва Третий Рим), Ruski svijet (Русский мир) kao ruska ideologija rata. Zatim se analizira ideja „ruskog posebnog puta“ (Sonderweg), upotreba religijskih motiva iz knjige Otkrivenja u političkoj komunikaciji, te utjecaj Ruske pravoslavne crkve, moskovskog patrijarha, na režim u Moskvi te na njihovu političku teologiju i „bizantsku simfoniju“. Na kraju ove tematske cjeline govori se u sukobu ideologija i sukobu civilizacija. Za moskovskog patrijarha, rat u Ukrajini nije fizički, nego metafizički.

U drugoj tematskoj cjelini (Geopolitička dimenzija rata Rusije protiv Ukrajine) na tragu metodičkog promišljanja, govori se o geopolitici, njezinim okovima, razmišljanjima Zbigniewa Brzezinskog o geopolitici na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, te njegovim anticipacijama događaja veznih uz Ukrajinu i Euroaziju iz perspektive knjiga Izvan kontrole (1993.) i Velika šahovska ploča (1997.). Zatim se skreće pozornost na formatiranje ruske nove geopolitike nakon raspada SSSR-a, sa sve većim udaljavanjem od Europe, i sve većim približavanjem konceptu „Euroazije“. Ratom u Ukrajini, Rusija je rekla doviđenja „petrovskoj Europi“/Rusiji. U nastavku se govori u sukobu ideologija atlantizma i euroazijanizma s utjecajem Aleksandra Dugina na oblikovanje ideologije novog euroazijanizma i ruske geopolitike i zagovornika ruske agresije na Ukrajinu.

Ova višeslojna tematska cjelina ima sloj sadržaja koji se odnose na geopolitiku energije kao moćno oružje Ruske Federacije u odnosu na energetski ovisni Zapad. Zatim se pokazuje da anatomija ruske političke i geopolitičke moći izvire iz energetskih resursa podesnih za vođenje rata u Ukrajini i drugih budućih ruskih ratova. Putin neće stati! Ovdje smo pokazali anatomiju ruske energetske moći prikazom deset najvećih ruskih energetskih kompanija.

Posebni dio ove tematske cjeline odnosi se na promišljanje energetske ovisnosti Europe o Rusiji, aktiviranje europske politike energetske tranzicije nakon ruske agresije na Ukrajinu radi smanjivanja energetske ovisnosti o ruskom plinu.

U ovoj tematskoj cjelini predstavljena je mala studija slučaja Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, s američkom kritikom projekta Sjeverni tok 2, kojega Amerikanci drže geopolitičkim i Putinovim projektom. Pokazuje se kako je ruska geopolitika energije i energetska politika sustavno zaobilazila Ukrajinu da bi je ekonomski oslabila. Zatim se pokazuje „briga“ SAD-a za „energetsku sigurnost Europe“, što su demonstrirali nacionalnim zakonima, smjestivši ih u kontekst svoje „nacionalne sigurnosti“. Ove relacije pokazuje sve o poziciji Europe u odnosu na SAD. Politički i vojno (atlantski savez) prikopčana na SAD, a energetski na Rusiju. Pa ti živi „negdje između“, nesamostalno!

Treća tematska cjelina (Demografska dimenzija rata Rusije protiv Ukrajine) relevantna je zbog teze da je Rusija Ukrajini „pričuvni demografski bazen“. Zato treba osvojiti i amputirati što više ukrajinskog teritorija te s njim doći do potrebne populacije za poboljšanje ruske demografske slike. Ovdje se dalje analizira ukrajinska, ruska i europska demografska slika depopulacijskog trenda. Zatim se govori o relaciji demografije i rata, te kako rat utječe na demografska kretanja. Putinova deklarirana ideja je ona o „obnovi carstva“. Riječ  je o „obnovi“ nekog smiješnog hibrida carske i sovjetske Rusije ili nasilnom spajanju nemogućeg. S obzirom na depopulacijski trend u Rusiji, pitanje je kako je moguće „obnoviti carstvo“ uz depopulacijski trend. To smo u knjizi nazvali „Putinov demografski paradoks“. Carstvo s ljudima u izumiranju? Fantazmagorija?!

Budući da svaki rat proizvodi prisilne migracije, uključujući ovaj u Ukrajini, Rusija je pokrenutim ratom proizvela oko 13 milijuna ukrajinskih prisilnih migranta. Taj se broj odnosi na unutarnje i vanjske prisilne migrante. Prema podatcima UN-a, od ukupne izbjegličke populacije, 95% predstavljaju žene i djeca. Taj će se broj odraziti na buduću demografsku sliku Ukrajine.

Rusija je u Ukrajini, dakle, potakla biblijski egzodus i izravno je odgovorna za prisilne migracije proizvevši najveću migracijsku krizu u Europi od Drugoga svjetskoga rata.

Na kraju ove tematske cjeline pokazujemo dva lica Europske unije s dvije različite migracijske politike u odnosu na izbjegličku krizu u Europi 2015. i 2022.

Treću tematsku cjelinu zaokružujemo komparacijom migracijskih politika Europske unije iz gore navedenih godina. Došlo se do uvida o dva različita modela ili dvije migracijske politike, pa se u medijima pisalo o dva lica Boga Janusa i o selektivnoj solidarnosti Europske unije u kojoj su ukrajinske izbjeglice u Europi 2022. bolje prošle od izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja 2015. godine.

U zaključnim ili sintetičkim razmišljanjima pokušavamo pokazati koje su to promjene nastale pod utjecajem pandemija u povijesti civilizacije, uključujući najnovije u doba korona diktature, a koje pod utjecajem rata u Ukrajini. One su zacijelo epohalne!

Veliki je izazov pisati o onome što jos „teče“ i čemu se kraj ne vidi. Zasada je navedeno privremeno svjedočenje dvaju fenomena pandemije i rata u Ukrajini kao tipova globalnog društva rizika. No, tipologija globalnog društva rizika znatno je šira. Koji nas rizici čekaju kad jednom završi pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini, to nitko ne zna. Možda oni na tragu distopijske budućnosti koja je već počela.

Na kraju, valja kazati, knjiga je pisana u „opsadnom“ i „izvanrednom stanju“.  Onda kada su naši životi, bez naše volje, višim i moćnim silama, dovedeni na „vrh vulkana“, kako bi prisilno plesali nad vulkanom. Onda kada smo zapravo bili stjerani u kut straha i tjeskobe, misleći o tome kako ćemo preživjeti sutrašnji dan. Strah od sutra i dalje živi!

Ovaj deskripcijski „pesimizam“ u odnosu na svijet u kojem živimo nije ništa drugo do li realizam. Pišemo o onome što smo vidjeli, proživjeli i što promatramo, što u nama izaziva strah, čemu zapravo i zasada kraja nema. Determinirani događajima, pandemijom i ratom, pojavljujemo se, ni krivi ni dužni, kao svjedoci vremena. Ovoga jedinog koje je „naše vrijeme“ jer mi smo neki bitak u protoku vremena. I ništa više!

Više informacija se može pronaći na poveznici: https://inegs.com/pandemija-covid-19-i-rat-rusije-protiv-ukrajine/