Studenti zagrebačke Agronomije nagrađeni u Novom Sadu

Troje studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Jure Atlija, Anja Budžaki i Andrijana Oreški osvojili su nagradu za najbolju poster – prezentaciju znanstvenog rada na “46th Conference for Students of Agriculture and Veterinary Medicine with international participation” koja je održana u Novome Sadu.

Riječ je o studentima završne godine diplomskog studija Hortikultura – Vinogradarstvo i vinarstvo te članovima izvannastavne aktivnosti Vinarska grupa.

Nagrađeni su za rad pod nazivom „INFLUENCE OF DIFFERENT REDUCING AGENTS ON GRAŠEVINA WHITE“

 WINE AROMATIC PROFILE

– Ovaj rad napravljen je s ciljem ukazivanja važnosti sumporovog dioksida u vinarskoj industriji. Zato što je on na vrlo lošem glasu kod konzumenata vina, međutim u radu je ukazano na njegovu nezamjenjivost. Unatoč tome što na tržištu postoje mnogi preparati koji zamjenjuju njegovu trojaku ulogu, oni i dalje unatoč njihovoj većoj cijeni ne pokazuju bolje rezultate kada usporedimo  aromatski profil vina u kojima su korišteni oni i u kojima je korišten sumporov dioksid. Istraživanje je napravljeno na sorti graševina, jer je ona najzastupljenija sorta u Hrvatskoj, objašnjava za Universitas portal Anja Budžaki, jedna od nagrađenih studenta.

Njihova mentorica, izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, kvoditeljica studija Hortikultura, ističe kako je izrazito ponosna na svoje studente i svoju ulogu u njihovu stručnom stasanju. Dodaje kako je preddiplomski studij Hortikultura jedan od devet studija ponuđenih na Agronomskom fakultetu, a ujedno i najveći, s upisnom kvotom od 70 studenata. Interes za upis na ovaj studij u posljednje dvije akademske godine ponovno je iznimno velik, s gotovo stopostotnom popunjenosti, što daje optimizam i nadu kako ćemo i dalje imati dovoljno stručnjaka u području uzgoja voća, proizvodnje grožđa i vina, povrća i ukrasnog bilja.

– S obzirom na to da je moja uža specijalnost vinarstvo, angažirana sam i na diplomskom studiju Hortikultura- Vinogradarstvo i vinarstvo, koji je iznimno tražen i gotovo uvijek popunjen. Između 20 studenata spomenutog studija, koji je uvijek imao najviše kriterije upisa, dolaze nam vrlo motivirani studenti različitog podrijetla. U gotovo svakoj generaciji naići ćete na poznata i manje poznata imena hrvatskih vinogradara i vinara, što uvijek djeluje poticajno na cijelu generaciju, čineći ih složnijima i posvećenijim učenju i praksi. Iz iskustva mogu reći da su i studenti bez ikakvog predznanja ili iskustva u vinogradarstvu i vinarstvu, danas uspješni mladi ljudi u tom području, tako da to nije nikakav ograničavajući čimbenik. S druge strane, veseli činjenica da mnogi dolaze studirati kako bi nastavili i unaprijedili tradiciju proizvodnje svoje obitelji, iz svih dijelova Hrvatske. Naš sveučilišni diplomski studij Vinogradarstvo i vinarstvo, jedini je takav na području Hrvatske, usko specijaliziran i u potpunosti omogućuje stjecanje naprednih znanja o vinovoj lozi i vinu, navodi profesorica Jagatić Korenika.

PUTOPIS: Kalifornijska vinarska praksa studenata zagrebačke Agronomije

Uz teorijska, studenti stječu i praktična znanja i vještine u vinogradu i podrumu pokušališta Jazbina kao i laboratorijima Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, gdje najčešće izrađuju i svoje diplomske radove. Stručnu praksu odrađuju i na partnerskim institucijama i gospodarskim objektima, a najpoznatije odredište, za one najbolje, je stručna praksa u Kaliforniji koju omogućuje Zaklada Miljenko Grgić.

Specifičnost studija je i postojanje nekoliko izvannastavnih aktivnosti- Ampelografska grupa, Istraživačka grupa za analizu grožđa i vina, Mala studentska destilerija i Vinarska grupa, koje održavaju nastavnici sa studija i koje studentima omogućuju još dodatnih sadržaja koji se ne mogu uklopiti u nastavu.

Vinarsku grupu profesorica Jagatić Korenika pokrenula je 2016. godine s idejom odnosno ciljem da kroz različite aktivnosti, a i vlastitim primjerom, studente dodatno zainteresira za svijet vina, saznajemo od naše sugovornice:

– Kroz grupu svake godine prođe desetak studenata. Aktivnosti se uglavnom vežu uz proizvodnju pjenušavih vina klasičnom metodom na našem pokušalištu, radionice o različitim sortama, tipovima i stilovima vina, vinskim čašama te sljubljivanju vina i hrane. Studentima često omogućujemo i posjete različitim događanjima ili ocjenjivanjima vina. Svake tri godine u mogućnosti smo odvesti jedno ili dvoje studenata u Pariz, na studentsko ocjenjivanje vina na najvećem poljoprivrednom sajmu u nekoj EU prijestolnici, a rezultati su do sada bili i više nego odlični, pa je naš Fakultet tamo rado viđeni gost. Osim rada na praktičnim, stručnim vještinama, već nekoliko godina odlazimo i na Conference for Students of Agriculture and Veterinary Medicine with International participation u Novom Sadu. Ove godine se smotra održala 46. godinu zaredom, što je čini jednom od najdugovječnijih na ovim prostorima, a naši studenti Jure Atlija, Anja Budžaki i Andrijana Oreški osvojili su priznanje za najbolju poster-prezentaciju. Osim što sam mentorirala njihov rad, dvoje od njih su i moji diplomanti, mladi ljudi  podrijetlom s Visa i Đakova, koji se podjednako predano pripremaju za rad u struci u svojem rodnom kraju.  Meni osobno, to je dovoljna motivacija za nastavak rada s nekim novim klincima koji već dolaze, zaključuje profesorica Ana-Marija Jagatić Korenika.

A što o uspjehu u Novome Sadu, ali i razlozima odabira baš ovog smjera Agronomskog fakulteta te budućim aspiracijama u struci govore sami studenti, pročitajte u nastavku.

Andrijana Oreški:

– Dolazim iz malog mjesta Klenovnik blizu Varaždina. Teško je dati konkretan odgovor zašto baš ovaj smjer, možda očekujete da imam nešto što ću naslijediti, ne kažem da to nije dobar motiv za upisivanje, no mene zanima znanost i to je dovoljan razlog. Širina koju nudi smjer hortikulture vinogradarstva i vinarstva poprilično mi daje odgovor na pitanje zašto. Uz vinarski dio zanima me primjena molekularnih markera za dokazivanje otpornosti na ekonomski značajne bolesti vinove loze. Temu ovog rada predložila je profesorica Ana-Marija Jagatić Korenika, te joj se ovim putem zahvaljujem. Temom smo željeli dokazati kako se polazna hipoteza o korištenju kemijskih pripravaka u vidu SO2 još uvijek pokazuje kao najstabilnije i najekonomičnije rješenje, ali nikako ne treba isključiti potencijal alternativnih zamjena u svrhu zadržavanja kemijskog profila vina. Kao i svaku nagradu, doživjela sam je na sebi svojstven način, mala stepenica ka ostvarivanju viših ciljeva. Znanost je stil života, a ovakav rad i nagrada potvrda su da je svaki trud isplativ. Parola koja me vodi kroz život i akademsko obrazovanje je ništa drugo nego voljeti ono što radiš i raditi ono što voliš.

Jure Atlija:

– Završio sam osnovnu i srednju školu na otoku Visu, smjer opća gimnazija. Od malih nogu sam u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji kada sam sa svojim djedom skoro svakodnevno obilazio vinograde. Već i prije upisa u srednju školu znao sam čime se želim baviti i da ću sigurno jednog dana upisati Agronomski fakultet smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Cilj mi je nakon završenog obrazovanja vratiti se na otok i pokrenuti svoju vinariju odnosno već postojeću dignuti na neku višu razinu. U vinogradarstvu najviše pridajem važnosti autohtonom sortimentu koji ima izuzetan potencijal. Tako se i moj diplomski rad koje trenutno provodim bavi istraživanjem utjecaja inaktivnih kvasaca na aromatski profil sorte ‘Pošip’.  Osim obilaženja vinskih manifestacija i učenja o vinu bavim se glazbom i sviram saksofon u amaterskim puhačkim orkestrima u Zagreb i Visu.

Anja Budžaki:

– Imam 24 godine i studentica sam druge godine diplomskog studija Vinarstva i vinogradarstva. Dolazim iz Đakova u kojem sam završila Gimnaziju Antuna Gustava Matoša, smjer prirodoslovno-matematički. Tijekom srednje škole volontirala sam u izviđačima kao voditelj, a moj dugogodišnji staž u izviđačima i ljubav prema prirodi pomogli su mi pri odabiru fakulteta.

Godine 2017. upisala sam Fakultet šumarstva i drven tehnologije u Zagrebu. Tijekom studiranja shvatila sam da ovo područje nije dovoljno izazovno niti kreativno za mene stoga sam odlučila upisati novi smjer na diplomskom studiju. Obitelj moga dečka ima malu obiteljsku vinariju u kojoj sam naučila kako se vino razvija iz dana u dan te koliko je to dinamičan proces. U ljeto 2019. sudjelovala sam na vinskom sajmu nakon kojeg sam se uvjerila da je to sigurno posao dovoljno kreativan i izazovan za mene te sam nakon završenog preddiplomskog studija na Fakultetu šumarstva i drvene tehnologije upisala diplomski studij Vinarstva i vinogradarstva na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Od odabira položaja, sorte, same njege vinograda, pa tek onda se može uopće razmišljati od daljnjim procesima vinifikacije, kao što su maceracija, odabir kvasaca, enzima, stabilizacija… Dakle, možemo vidjeti da je proizvodnja vrhunskog vina izrazito kompleksan proces, i to je ono što me privuklo i zadržalo u ovoj struci.

Ovaj rad napravljen je s ciljem ukazivanja važnosti sumporovog dioksida u vinarskoj industriji. Zato što je on na vrlo lošem glasu kod konzumenata vina, međutim u radu je ukazano na njegovu nezamjenjivost. Unatoč tome što na tržištu postoje mnogi preparati koji zamjenjuju njegovu trojaku ulogu, oni i dalje unatoč njihovoj većoj cijeni ne pokazuju bolje rezultate kada usporedimo  aromatski profil vina u kojima su korišteni oni i u kojima je korišten sumporov dioksid. Istraživanje je napravljeno na sorti graševina, jer je ona najzastupljenija sorta u Hrvatskoj.