TTF: Predstavljena Hrvatska tehnička enciklopedija

Na Tekstilno-tehnološkog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu svečano je predstavljen drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije (HTE) Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, budući da su nastavnici TTF-a sudjelovali su u njenoj izradi.

Enciklopedija je djelo koje prvi puta na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Po tome se razlikuje i od drugih zavodskih izdanja, ponajprije usmjerenih na tumačenje kako što funkcionira ili kako se proizvodi. Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Enciklopedija dolazi usporedno u mrežnome i tiskanom izdanju, od kojih je potonje predviđeno u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama. Prvi svezak izašao je iz tiska u prosincu 2018.

– Tekstilno-tehnološki fakultetu izvodi nastavni, znanstveno-istraživački, umjetnički i stručni rad u polju tekstilne tehnologije. Upravo naši nastavnici i umirovljeni profesori sudjelovali su u pisanju natuknica vezanih uz tekstilnu tehnologiju. Osim pojmova iz tehnologije, izrađene su natuknice odnosno prikazi osoba, institucija, tvornica i proizvoda koji su utkani u naše pamćenje i kulturni identitet našeg naroda. Tako se spominju tvornice koje predstavljaju začetke tekstilne industrije kao što su Pamučna industrija Duga Resa, Zagorska industrija vunenih tkanina (ZIVT), Regeneracija, Astra, DTR, Kamensko, Nada Dimić, Varteks, Jadran čarape, Unitas, Splendor tekstil, Čateks, Tekstilni kombinat Zagreb, LIO, MTČ, Borovo, a neke od spomenutih tvornica posluju još i danas, rekla je na predstavljanju Enciklopedije izv. prof. dr. sc. Anica Hursa Šajatović, dekanica TTF-a.

Ujedno se zahvalila Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža koji je omogućio uključivanje djelatnika Tekstilno-tehnološkog fakulteta u nastajanje ovog značajno djela. Posebnu zahvalu uputila je urednicima discipline tekstilna tehnologija prof. dr. sc. Ružici Čunko i prof. dr. sc. Dubravku Rogaleu.

Drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije obrađuje tehničke i biotehničke discipline: kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku tehnologiju i biotehnologiju, rudarstvo i metalurgiju, te s tim područjem usko povezane discipline, farmaceutsku i drvnu tehnologiju te poljoprivrednu tehniku, kao dijelove farmacije, šumarstva i agronomije.

U središtu je ovoga sveska tehnologija kao skup znanja o načinima izradbe i proizvodnje proizvoda te je više od ostalih okrenut hrvatskoj industrijskoj baštini i proizvodima koje čitatelji prepoznaju s polica robnih kuća, različitih trgovina i trgovačkih centara. Pojedina se tematska područja nastojalo obraditi kronološki, od prapovijesti do današnjih dana, ujedno prikazujući i rukotvorske i obrtničke načine proizvodnje koji su prethodili industrijskima.

Osim disciplina, Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija, tvornica i proizvoda čija su imena nerijetko utkana u kolektivno pamćenje i kulturni identitet nacije: primjerice nobelovac Vladimir Prelog, izumitelj žarulje s volframovom niti Franjo Hanaman, otac masovne eksploatacije nafte u svijetu Antun Lučić; od tvornica tu su one koje predstavljaju začetke naše industrije – riječka Hartera ili Pamučna industrija Duga Resa, negdašnji gospodarski divovi – Jugovinil, Jugoplastika, Karbon, Dioki, Sljeme, Gorica, Jedinstvo, Šavrić, Astra, DTR, Kamensko, Nada Dimić, te one koje uspješno posluju i danas – Pliva, INA, Podravka, Varteks, PIK Vrbovec, Belje, Dukat, Franck, Gavrilović, Kraš, Ledo; od proizvoda Cedevita, Vegeta, Sumamed, Maraskino i mnogi drugi.

Drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije sadržava 933 obrojčene stranice, 66 837 redaka teksta (2228 autorskih kartica) i gotovo 2000 ilustracija, karata, crteža, tablica. Na njemu je radilo 179 suradnika.

Glavni urednik Enciklopedije je Zdenko Jecić.