Sveučilište ususret novim izazovima i prilikama

Na Sveučilištu u Zagrebu održan je šesti po redu Sveučilišni dan kvalitete na temu Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete: Sveučilište ususret novim izazovima i prilikama kojega je, sa željom da protekne u duhu razmjene slobodne akademske misli, ideja i inovativnih rješenja za izazove koji predstoje, otvorila prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku na Sveučilištu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa. Prorektorica je istaknula značaj cjelovitog upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju i znanosti, koje premda primarno usmjereno na učenje i poučavanje, objedinjuje sve segmente rada i funkcioniranja Sveučilišta, te je poručila da ciljanim pristupom podržanim novim spoznajama i znanjem te identificiranjem i razmjenom dobrih praksi možemo doprinijeti uravnoteženom razvoju Sveučilišta.

Sveučilišni dan kvalitete uvodnim obraćanjem podržali su rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i v. d. ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Sandra Bezjak. Apostrofirajući iznimnu važnost upravljanja kvalitetom kao jamca izvrsnosti, rektor Sveučilišta u Zagrebu ukratko se osvrnuo na dinamiku razvoja sustava kvalitete na sastavnicama. Posebno je istaknuo sastavnice, Sveučilište i Agenciju kao tri ključna dionika u procesu akreditacije studijskih programa, koji su ujedno i ključni pokazatelji kvalitete sveučilišta i zadovoljstva studenata i budućih poslodavaca.

Ravnateljica Bezjak u pozdravnom obraćanju govorila je o trendovima i izazovima suvremenog visokog obrazovanja čiji je proces digitalne transformacije dodatno ubrzala pandemija virusa Covid 19 i u središte pozornosti stavila važnost kvalitete i sustava osiguravanja kvalitete. Osvrnula se također i na promjene na europskoj razini: usvajanje novih politika i strateških dokumenata te prilagodbe nacionalnih sustava i uspostave okvira. Prioritetnim temama s europske razine navela je reviziju Europskih standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete, pitanje akademskog integriteta i vrijednosti akademske čestitosti, temu Saveza europskih sveučilišta te zaključno digitalnu transformaciju kojom je otvoreno pitanje akreditacije online studija.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je program čiji cilj je bio međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko jačanja i unaprjeđenja sustava visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te usklađivanje njegovih obilježja s načelima i zadatcima Europskoga prostora visokoga obrazovanja, a realiziran je u dva dijela.

U prvom dijelu programa o promjenama u sustavu osiguravanja kvalitete – o postupku inicijalne akreditacije, vrjednovanju združenih studija domaćih i stranih učilišta prema Europskom pristupu osiguravanja kvalitete, akreditaciji online studija te novim modelima reakreditacije, govorila je mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Istaknula je da će inicijalna akreditacija, kojoj je cilj provjeriti zadovoljava li predloženi studijski program potrebne standarde kvalitete, biti obvezna za sve nove studijske programe, a provodit će je AZVO za sva visoka učilišta. Kod vrednovanja združenih studija novina je vrednovanje združenog studija domaćeg i stranog visokog učilišta prema Europskom pristupu osiguravanja kvalitete združenih studija koja dozvoljava akreditaciju kod jedne članice europskog prostora visokog obrazovanja.

Okosnica drugog dijela programa bilo je Cjeloživotno učenje – prioritet obrazovne politike u EU i RH, Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju te Primjeri dobre prakse na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a sudjelovali su predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske udruge poslodavaca te predstavnici Sveučilišta u Zagrebu.

Prodekanica za nastavu i studente Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, govorila je o cjeloživotnom učenju i usavršavanju kao prioritetu obrazovne politike u EU i RH, politici cjeloživotnog učenja na razini Europske unije i na razini Hrvatske te zaključno o ulozi sveučilišta u ostvarivanju politika cjeloživotnog učenja i obrazovanja.

Mr. Emita Blagdan, pomoćnica ravnateljice za međunarodnu suradnju (AZVO), predstavila je ulogu koju je AZVO preuzeo unutar primjene HKO-a, o standardima kvalifikacija u visokom obrazovanju i smjernicama za njihov razvoj, postupku vrjednovanja za upis u registar HKO-a, povezivanju obrazovnih programa sa standardima kvalifikacija i skupovima ishoda učenja.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju drugom dijelu programa doprinijele su Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga i Martina Jurković, članica Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju. Naglasile su nužnu potrebu neprestanog usklađivanja obrazovnih programa i potreba tržišta rada te poručile da obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na osobu, brzinu tehnologije i brzinu inovacija, prilagođavati se zahtjevima i potrebama mladih koji će u budućnosti studirati, jednako kao i promjenama i zahtjevima tržišta te povećavati udio kratkih obrazovnih formi, odnosno mikrokvalifkacija. Današnji poslodavci trebaju rješenje za probleme, fleksibilnost, spremnost na usvajanje novih vještina i znanja, stjecanje novih kompetencija što omogućava cjeloživotno učenje.

Sustava vaučera i plan njegove primjene predstavila je Irena Bačelić, načelnica Sektora za tržište rada iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Istaknula je velike mogućnosti razvoja sustava cjeloživotnog obrazovanja koje otvara sustav vaučera, istovremeno dajući značajne prilike svakom korisniku da se usavršava za potrebe vlastitog profesionalnog razvoja. Uz digitalne i zelene obrazovne programe u prvoj fazi financiranja, otvorene su mogućnosti i za druge oblike usavršavanja i obrazovanja u kontekstu cjeloživotnog učenja.

U kontekstu promjena o kojima je bila riječ, a prepoznajući njihov značaj, primjere dobre prakse cjeloživotnog obrazovanja predstavile su izv. prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica iz Centra za cjeloživotno obrazovanje Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i doc. dr. sc. Anja Mirosavljević iz Centra za cjeloživotno učenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primjer dobre prakse UNIC projekta izložila je izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, zamjenica voditelja projekta.

Promjene u sustavu osiguravanja kvalitete stavljaju Sveučilište pred nove izazove i prilike, a svi sudionici skupa složili su se da je samo zajedničkim nastojanjima i uz aktivnu podršku Sveučilišta moguće ojačati sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, uskladiti njegova obilježja s načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja te nastaviti konstruktivno unaprjeđivati i promicati kulturu kvalitete.

Sveučilišni dan kvalitete moderirala je prof. dr. sc. Ivana Franić, predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.