Koliko je zrak u Zagrebu zapravo nezdrav?

Na portalu Zagreb Info 1. prosinca objavljena je vijest da se Zagreb toga dana nalazio  u 10 najzagađenijih gradova na svijetu. Ta informacija temeljila se na podacima koje je za 1. prosinca u 15:30 h objavila kompanija IQAir. Naime, ta kompanija (čije je sjedište u Švicarskoj, a inače se bavi proizvodnjom uređaja za pročišćavanje zraka) na svojoj stranici za gradove iz cijelog svijeta redovito objavljuje vrijednosti koncentracija glavnih  urbanih onečišćujućih tvari koje su joj u tom trenu dostupne.

– Te glavne onečišćujuće tvari uključuju lebdeće čestica promjera do 2.5 i do 10 μm (PM_2.5 i PM₁₀), ugljični monoksid (CO), sumporni dioksid (SO₂), dušični dioksid (NO₂),  i prizemni ozon (O₃). Dalje na temelju tih koncentracija računa indeks kvalitete zraka (Air Quality Index, AQI, formula za izračun tog indeksa na stranici nije navedena) te prikazuje listu gradova redom od onog s najlošijom (najviši indeks) do onog s najboljom kvalitetom zraka (najniži indeks). Indeks se općenito kreće u rasponu od 0 do 500, gdje vrijednosti od 0 do 50 odgovaraju dobroj kvaliteti zraka, od 51 do 100 umjerenoj razini onečišćenja, od 101 do 150 nezdravoj za osjetljive grupe, od 151 do 200 nezdravoj, od 201 do 300 vrlo nezdravoj razini onečišćenja, dok su vrijednosti indeksa od 301 do  500 opasne za cjelokupno stanovništvo. Prema AQI indeksu Zagreb se 1. prosinca u 15:30 h lokalnog vremena našao na 9. mjestu liste uz indeks od 171 (nezdrava razina onečišćenja zraka), objašnjava nam prof. dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U Hrvatskoj se za ocjenu trenutne kvalitete zraka koristi europski indeks kvalitete zraka. Pri tom se svakoj od pet glavnih onečišćujućih tvari zasebno (PM_2.5, PM₁₀, SO₂, NO₂  i O₃) pridjeljuje stanje kvalitete zraka. To stanje može biti dobro, prihvatljivo, umjereno, loše, vrlo loše ili izuzetno loše, a definirano je odgovarajućim rasponima vrijednosti koncentracija. Na priloženoj slici (dolje) prikazane su koncentracije CO, PM₁₀, SO₂ i NO₂  na tri gradske postaje Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka tijekom razdoblja 20. studeni – 2. prosinca 2020, a rasponi stanja kvalitete zraka označeni su brojevima od 1 (dobro) do 6 (izuzetno loše).  

– U zraku urbanih sredina CO, PM₁₀ i NO₂ većinom potječu od lokalnog prometa, ali u njega dijelom dospijevaju i donosom onečišćenog zraka sa većih, a katkad i vrlo velikih udaljenosti (od 1000 pa i više kilometara). Kolika će biti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku u nekom trenutku na vrlo složen (nelinearan) način ovisi o lokalnoj emisiji onečišćujućih tvari, količini onečišćujuće tvari donesene vjetrom sa većih udaljenosti, kemijskim svojstvima pojedine onečišćujuće tvari,  (ne)prisutnosti drugih tvari u atmosferi te o meteorološkim uvjetima. Neki meteorološki uvjeti, poput slabog vjetra i magle, mogu pogodovati nagomilavanju polutanata i u konačnici visokim koncentracijama. Drugi, poput oborine, koja pročišćava atmosferu taloženjem polutanata na tlo, pogoduju smanjenju koncentracija. Stoga dvije različite meteorološke situacije pri jednakim  uvjetima emisije mogu rezultirati potpuno različitim razinama onečišćenja atmosfere, navodi prof. Bencetić Klaić.

Slika pokazuje da su doista 1. prosinca na sve tri zagrebačke postaje koncentracije CO, PM₁₀, SO₂ i NO₂  bile uočljivo veće od onih u prethodnim danima (slično, u danima od 22. do 24. studenog koncentracije su također bile povišene, pogotovo na postaji Zag3).

Sljedećeg dana (2. prosinca), kada u Zagrebu pada snijeg, koncentracije počinju opadati.

– Da bi se ustanovili razlozi pojave povišenih koncentracija 1. prosinca, trebalo bi tu epizodu detaljno ispitati numeričkim atmosfersko-kemijskim modelom. Na temelju takve analize moglo bi se procijeniti koji od faktora (lokalna emisija, udaljeniji izvori onečišćenja ili meteorološki uvjeti) je najviše utjecao na zabilježeni porast koncentracija, zaključuje naša sugovornica sa zagrebačkog PMF-a.       

Slika: Satne koncentracije ugljičnog monoksida (CO), dušičnog dioksida (NO₂), sumpornog dioksida (SO₂) i lebdećih čestica promjera do 10 μm (PM₁₀) na tri zagrebačke postaje Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u razdoblju od 20. studenog do 2. prosinca 2020. Postaje Zag1 (križanje Miramarske i Vukovarske) i Zag2 (križanje Maksimirske i Mandlove) pripadaju gradskom području izloženom prometu, dok je Zag3 (Dugave) gradska pozadinska postaja. Kvaliteta zraka od dobre do izuzetno loše označena je brojevima od 1 (dobra) do 6 (izuzetno loša). Horizontalne linije prikazuju granicu između dva stanja kvalitete zraka. Podaci o satnim koncentrcijama su preuzeti sa http://iszz.azo.hr/iskzl/mreza.html?t=1.