Stoljeće obrazovanja u stomatologiji
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ponos je svog grada i cijele države, poruka je s proslave šest desetljeća samostalnosti ovog fakulteta odnosno 100 godina obrazovanja u stomatologiji u Republici Hrvatskoj. Dekanica Zrinka Tarle podsjetila je na brojne znanstveno-istraživačke i nastavne uspjehe koje je ovaj fakultet postizao tijekom godina
Razvijenost neke nacije u svijetu se mjeri po stanju zubala odnosno kvaliteti stomatološke prevencije i zaštite. Kazao je to, pola u šali, a napola ozbiljno Predsjednik Republike Zoran Milanović na proslavi 100 godina obrazovanja u stomatologiji u Republici Hrvatskoj i 60 godina samostalnosti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Davno je to bilo, 1922. godine, kada je započela edukacija na polju stomatologije u Hrvatskoj, i to osnivanjem Katedre za stomatologiju na tadašnjem Liječničkom fakultetu. Nastavak razvitka nastavnih procesa kasnije je doveo i do osamostaljenja današnjeg Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, koji ove godine slavi 60 godina.
Stoga je Milanović priznao da je stoljeće djelovanja neke grane velika stvar te istaknuo kako je danas ta „škola“, sada Stomatološki fakultet, ponos zagrebačkoga sveučilišta:
– To je marka kvalitete. I jedna od visokoškolskih ustanova s kojima se možemo vrlo ponosno legitimirati u inozemstvu. Takvih nam škola, fakulteta, obrazovnih i znanstvenih ustanova treba više. Čestitam vam stoljeće djelovanja u želji da što više mladih stomatologinja i stomatologa ostane u Hrvatskoj. To će biti dobro za našu državu, za sastav i stanje naših zubala, imat ćemo jači ugriz. A ta snaga ugriza, snaga zubala će nam trebati u svijetu u kojem živimo. Jer to je svijet u koje pucaju kosti, a mi svoje moramo sačuvati, zaključio je Milanović.
Dekanica zagrebačke Stomatologije Zrinka Tarle podsjetila je na brojne znanstveno-istraživačke i nastavne uspjehe koje je ovaj fakultet postizao tijekom godina. Tako je, primjerice, ukupno 1508 indeksiranih znanstvenih i stručnih radova u časopisima, s ukupno 14 046 citata. Petero djelatnika fakulteta, među kojima i dekanica Tarle, primili su Državne nagrade za znanost. Četvero akademika, poteklih sa Stomatologije, primili su Državne nagrade za životno djelo. Tu je Državna nagrada znanstvenom novaku i Državna nagrada za popularizaciju znanosti.
Naposljetku, od 1962. do danas na Stomatološkom fakultet diplomiralo je 6662 studenata. Brojni od njih postigli su zavidne karijere u zemlji i inozemstvu. Među njima, nedavno je velika čast ukazana mladoj Marti Adam, upravo diplomiranoj stomatologinji koja je izabrana za predsjednicu Europske organizacije studenata dentalne medicine:
– Stomatološki fakultet meni je, a vjerujem i mnogi studenticama i studentima, omogućio da uz redovan nastavni plan razvijamo mnoge druge vještine. Na temelju vlastitog iskustva, ali i iskustva brojnih kolega, prijašnjih generacija, danas mogu reći da smo uživali brojne pogodnosti. Snažnom potporom i motivacijom Stomatološki fakultet oduvijek je bio iza svojih studenata, bilo u znanstvenim, međunarodnim ili društvenim aktivnostima. I na tome im se zahvaljujem. Mnogi naši projekti dosad su nagrađivani rektorovim nagradama, što dovoljno govori o kvaliteti koju smo na ovoj ustanovi dobivali. A tome svjedoči i činjenica da sam peta predsjednica Europske organizacije studenata dentalne medicine koja dolazi iz naše kuće, rekla je Marta.
Europska organizacija studenata dentalne medicine trenutno predstavlja više od 70 000 studenata stomatologije sa 182 stomatološka fakulteta iz 33 različite zemlje i najbolji je primjer važnosti razmjene iskustva u nadogradnji znanja i stručnom napretku. I to razmjene iskustva ne samo na domaćem polju, već i međunarodnom.
Stoljeće obrazovanja u stomatologiji u Republici Hrvatskoj obilježeno je i prigodnom poštanskom markom koju je za ovu prigodu izdala Hrvatska pošta. Marku je dizajnirala zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a na njoj je prikazan motiv stomatološkog zrcala i odraz zgrade Fakulteta.
Uzvanike na proslavi u zagrebačkom Westinu pozdravio je i dekan Stomatološkog fakulteta u Zürichu Thomas Attin, zatim dekan Dentalne medicine i prodekan Medicinskog fakulteta u Münchenu Reinhard Hickel, te akademik Zvonko Kusić, u ime dekana Medicinskog fakulteta i akademik Davor Miličić, potpredsjednik HAZU-a. Obojica akademika složiti su se da je Stomatološki fakultet izuzetno kompleksan, ali i vrhunski organiziran fakultet, što se pretače i u visoku razinu znanja odnosno kompetencije koje ta sveučilišna sastavnica daje svojim studentima.
Dakako, kako je riječ o jednoj od 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, koje je i samo krajem rujna obilježilo veliki jubilej – 353 godine postojanja, kao najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi – okupljenima se obratio i novi zagrebački rektor Stjepan Lakušić. Pohvalio je znanstveno-istraživačke rezultate Stomatološkog fakulteta tijekom svih ovih godina:
– Svakako je za pohvaliti iskorak fakulteta u internacionalizaciji svojih programa, pri čemu nije važan samo nastavni program, nego i nastavnici, profesori koji ga provode i koji pokazuju pravi način kako se može postići prepoznatljivost same ustanove i Sveučilišta kao cjeline. Ako promatramo znanstvene rezultate koje Stomatologija postiže, iskorake u području novih tehnologija i inovacijama, treba reći da to mogu iznijeti samo znanstvenici s jakog fakulteta i jakog sveučilišta. Iskorake u inovacijama postižu samo hrabri ljudi koji su spremni pokazati svoje kvalitete znanstvenoj javnosti i koji mogu doprinijeti razvoju područja u kojem djeluju. Međutim, da bi bili uspješni u tome razvoju, moraju imati i odgovarajuću znanstvenu infrastrukturu. Ne treba podsjećati da je znanstvena infrastruktura Sveučilišta u Zagrebu u većoj mjeri stradala u potresima prije dvije godine. Zbog toga svi skupa činimo, u suradnji s resornim nam ministarstvom, sve što je moguće kako bi se čim prije ta infrastruktura obnovila, zaključio je novi zagrebački rektor.
Doktore stomatologe i doktore medicine u Hrvatskoj od 1874. godine okuplja Hrvatski liječnički zbor, javna organizacija hrvatskih liječnika koja radi na unapređenju stručnog i znanstvenog rada i zdravstvene zaštite pučanstva te promicanju staleških interesa i njegovanju liječničke etike. Ovog prigodom predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić dekanici Tarle je uručio Povelju Hrvatskog liječničkog zbora.
Na kraju svečanosti, dekanica Tarle uručila je zahvalnice, priznanja i plakete umirovljenim profesorima, gostujućim profesorima i predstavnica nastavnih baza.
POVIJEST
Ishodište Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i početka povijesti visokoškolske stomatološke izobrazbe u Hrvatskoj, pronaći ćemo u događaju otprije 100 godina, točnije,od 20. siječnja 1922. godine kada je na preporuku profesorskog zbora Liječničkog fakulteta Sveučilišta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca tadašnji pokrajinski namjesnik za Hrvatsku i Slavoniju, dr. Juraj Demetrović, dodijelio dr. Eduardu Radoševiću (Mrkopalj, 20. 02. 1884. – Zagreb, 6. 02. 1939.) venia docendi, odobrenje za poučavanje iz područja stomatologije i zubarstva. Dr. Radošević završio je Medicinski fakultet završio 1909. u Beču, a stomatologiju specijalizirao 1910. u Berlinu. Povjerensvo koje je ocijenilo Radoševićevu habilitaciju pod naslovom Problemi zubarstva u vidu fizikalne kemije sačinjavali su eminentni profesori i osnivači Medicinskog fakulteta Fran Bubanović, ujedno i mentor, Julije Budisavljević i Dragutin Mašek. Time je 1922. godine dr. Radošević utemeljio Katedru za odontologiju, a poslije i Stomatološku kliniku na Medicinskom fakultetu. Stomatologija je bila dio opće medicine, odnosno njezina specijalistička grana, dok zaseban cjelovit studij stomatologije u nas postoji na Medicinskome fakultetu od 1948, osnivanjem Odontološkog odsjeka.
Prije 60 godina, odlukom Sabora NR Hrvatske od 26. rujna 1962. godine o osnivanju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studij se odvaja od Medicinskog fakulteta. Od tog dana stomatologija postoji kao samostalna visokoškolska nastavna struka u Hrvatskoj koja čini temelj skrbi za oralno zdravlje, a kroza nj i za integralno zdravlje svojih građana. Do danas je u ustanovi diplomiralo više od 6500 stomatologa. Tijekom stoljeća svoga djelovanja je, zahvaljujući gajenju izvrsnosti, ali i svojim međunarodnim nastavnim aktivnostima (od 2017. uvedena je cjelovita nastava na engleskom jeziku), ustanova stekla visoki međunarodni znanstveni i stručni ugled.
VIZIJA I MISIJA STOMATOLOŠKOG FAKULTETA
Vizija: Na temeljima izvrsnosti nastavnog i obrazovnog procesa, educirati studente i uključiti ih u znanstveni i zdravstveni rad, te postati vodeća obrazovna ustanova ovog usmjerenja u široj regiji i prvi odabir budućih studenata, kandidata za zvanje doktora dentalne medicine.
Misija: Izvrsnost i inovativnost u obrazovanju, istraživanju i liječenju kako bi studenti postali moderni stomatolozi/doktori dentalne medicine sposobni suočiti se s globalnim društvenim promjenama i izazovima, ali i fleksibilni kad je riječ o promjenama i potrebama društva.
STUDIJSKI PROGRAMI
Integrirani preddiplomski i diplomski studij dentalna medicina traje 6 godina, sadrži 360 ECTS-a i 5115 sati nastave.
Od ak. god. 2017./2018. integrirani šestogodišnji studij nastavnici izvode i na engleskom jeziku za strane i domaće studente.
Poslijediplomski specijalistički studiji
Na Fakultetu se izvode dva poslijediplomska specijalistička studija:
Poslijediplomski specijalistički studij Dentalna medicina i Dentalna implantologija u trajanju od četiri odnosno dva semestra koje upisuju diplomirani doktori dentalne medicine.
Odobrena su još četiri jednogodišnja poslijediplomska specijalistička studija: Dentalno-medicinski turizam, Dentalna protetika, Endodoncija i restaurativna dentalna medicina i Estetika orofacijalne regije.
Poslijediplomski doktorski studij
Poslijediplomski doktorski studij Dentalna medicina u trajanju od šest semestara (180 ECTS-a) započeo je 2007./2008. ak. god., a nastavnici ga izvode na hrvatskom i engleskom jeziku za domaće i inozemne studente
Cjeloživotno obrazovanje
Osim poslijediplomskih studija nastavnici Fakulteta izvode radne i teorijske tečajeve te simpozije i kongrese, što doktorima dentalne medicine omogućava stjecanje uvjeta za svoje šestogodišnje relicenciranje.
