Trideseti Dani Frane Petrića
U Cresu je, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i u suradnji s ustanovama Grada Cresa, održana jubilarna, trideseta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Dani Frane Petrića. Pokrovitelji manifestacije bili su: predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranska županija, dok su suorganizatori manifestacije i pojedinih njezinih segmenata bili: Hrvatsko bioetičko društvo, Europska akademija znanosti i umjetnosti, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Samostan sv. Frane u Cresu, Centar za napredne studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, Vijeće Srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije, Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« i Croatia Records.
Trideseti Dani Frane Petrića ove su godine obuhvaćali: (I) međunarodni interdisciplinarni simpozij »Svijet u filozofiji« (25. – 28. rujna 2022.), (II) međunarodni simpozij »Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu« (28. rujna – 1. listopada 2022) te (III) popratna događanja (Svečana akademija povodom 30. Dana Frane Petrića, javno predavanje »Svijet u Novoj sveopćoj filozofiji Frane Petrića« Pave Barišića, glazbeni nastup creskog gitarista Filipa Flege, koncert ženske klape Teha, koncert i tribina braće Teofilović te predstavljanje recentnih knjiga). Na simpozijskome dijelu događanja sudjelovalo je više od stotinu i trideset znanstvenika i studenata iz sedamnaest zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Finska, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Kina, Kosovo, Mađarska, Njemačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo).
U Zajednici Talijana Cres, Pavo Barišić (Hrvatska) održao je javno predavanje »Svijet u Novoj sveopćoj filozofiji Frane Petrića«, u kojemu je, među ostalim, obrazlagao pojam svijeta u filozofiji i znanosti te ujedno ocrtao glavnu temu interdisciplinarnog simpozija »Svijet u filozofiji«. Osim javnog predavanja te brojnih studentskih i znanstvenih izlaganja, na simpoziju »Svijet u filozofiji« održana su i tri plenarna predavanja uglednih tuzemnih i inozemnih znanstvenika. Prvo plenarno predavanje »Svijet u indijskoj i europskog filozofiji« održao je akademik Mislav Ježić (Hrvatska), u kojemu je, referirajući se na vedsku, budističku, helenističku i novovjekovnu filozofsku tradiciju, doveo u vezu indijsko i europsko poimanje svijeta. Klaus Mainzer (Austrija), predsjednik Europske akademije znanosti i umjetnosti, održao je drugo plenarno predavanje pod naslovom »Izazovi Europske akademije znanosti i umjetnosti u duhu europskoga humanizma«. U svojem je predavanju istaknuo da su europska znanost, tehnologija, umjetnost i kultura na jedinstven način iznikle iz duha renesanse i humanizma, posebno se osvrnuvši na ulogu Frane Petrića u tome razvoju. U posljednjem, trećem plenarnom predavanju, Christo Todorov (Bugarska), profesor Odsjeka za filozofiju i sociologiju Novog bugarskog sveučilišta u Sofiji, iznio je tezu da istinska svrha obrazovanja ne bi trebalo biti znanje nego razumijevanje. Predavanje je bilo naslovljeno »Razumijevanje kao pokušaj ostvarenja ‘biti kod kuće u svijetu’«.
Pored brojnih studentskih i znanstvenih izlaganja o raznim temama iz hrvatske filozofske baštine, na simpoziju »Hrvatska filozofija i kultura u interakciju i kontekstu« održana je i posebna sesija »30. godina od smrti Ivana Focha (1927. – 1992.)«. U okviru potonje sesije Predrag Finci (Ujedinjeno Kraljevstvo), kao Fochtov student, a kasnije i prijatelj, održao je izlaganje »Estetika i sjećanje (O Franji Markoviću i Ivanu Fochtu)«. Potom je Tomislav Škrbić (Hrvatska), autor knjige Ontologija umjetnosti Ivana Fochta, održao izlaganje na temu »Modaliteti umjetnosti u ontologiji umjetnosti Ivana Fochta«. Naposljetku je Hrvoje Jurić (Hrvatska), kao jedan od inicijatora i idejnih začetnika potonje sesije, održao izlaganje »Od filozofije i estetike preko mikologije do bioetike i biofilije: Ivan Focht i gljive«, u kojemu je skrenuo pozornost na čvrstu misaonu povezanost Fochtove filozofije (estetike) i mikologije (gljivoznanstva).
U okviru Svečane akademije povodom 30. Dana Frane Petrića, znakovito održane u Osnovnoj školi Frane Petrića, svoj su govor održala Cresu sada već dobro poznata lica: (I) Josip Pope (ravnatelj Osnovne škole Frane Petrić), (II) Mislav Ježić (predsjednik Hrvatskog filozofskog društva u vrijeme osnivanja Dana Frane Petrića), (III) Mislav Kukoč (član Upravnog odbora Hrvatskog filozofskog društva u vrijeme osnivanja Dana Frane Petrića), (IV) Jasminka Ćus-Rukonić (kustosica Creskog muzeja u vrijeme osnivanja Dana Frane Petrića i članica Organizacijskog odbora od 1994.) i (V) Sergio Negovetić (član Vijeća općina Hrvatskog sabora 1992., predsjednik Općinskog vijeća Općine Cres 1993. i član Organizacijskog odbora Dana Frane Petrića od 1994.). Na Svečanoj akademiji održana su i tri predavanja. Hrvoje Jurić (Hrvatska) održao je obljetničko predavanje »Prvih trideset Dana Frane Petrića«. Lino Veljak (Hrvatska) govorio je o »Moru u Petrićevom djelu«, a Ivan Perkov (Hrvatska) o »Pametnom gradu kao sretnom gradu suvremenog doba«. Događaj je bilo popraćen i glazbenim nastupom creskog gitarista Filipa Flege.
Jubilarni, trideseti Dani Frane Petrića bili su obilježeni i koncertom ženske klape Teha te koncertom i tribinom braće Teofilović. S obzirom na ovogodišnji bogati program, veliku posjećenost te kulturni i znanstveni značaj ove manifestacije u Hrvatskoj, ali i šire, možemo reći da Dani Frane Petrića – tradicionalno održavani u Gradu Cresu – obećavaju svjetlu budućnost hrvatske filozofije u nadolazećim godinama.
Napisao: Jan Defrančeski
