Tajna veza kulena i kompjuteraša

Više od šestotinjak informatičara, programera, dizajnera, likovnjaka, projektnih menadžera, ali i popriličan broj studenata, iz petnaestak zemalja Europe i SAD-a, sudjelovalo je na trodnevnoj IT konferenciji u Osijeku. Riječ je, dakako, o KulenDayz, tradicionalnom događanju koje je postalo brend kako Grada na Dravi tako i cijele Osječko-baranjske županije.

Ovogodišnje, trinaesto po redu izdanje konferencije održavalo se na nekoliko lokacija pod sloganom „Slow down“ s ciljem povezivanja sudionika uz opuštenu atmosferu. KulenDayze organizira ekipa iz udruge Osijek Software City, MS Community, udruga PMI Hrvatska, Poduzetnički Inkubator BIOS uz partnerstvo s Gradom Osijekom, Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera i Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Kroz tri dana konferencije, na radionicama i predavanjima u Kopačkom ritu, Etnoselu Kopačevu, Tikvešu te osječkim prostorima unutar Tvrđe, održavao se zanimljiv program za sve ljubitelje IT industrije, ali i za one najmlađe na KulenDayz Kids programu. Pokrivene su teme iz naprednog programiranja, baza podataka, IT Pro, web tehnologija, dizajna, projektnog menadžmenta i otvoreni dio čija su se predavanja oblikovala na mjestu događaja.

Kako je rekao Mihael Tomić, predsjednik udruge Osijek Software City, tijekom 13 godina održavanja, KulenDayz su postajali sve kvalitetniji i zreliji, baš kao pravo dobro vino i pravi slavonski domaći kulen, koji je zaštitni znak ovog IT događanja.

Dio programa bio je posvećen projektnom menadžmentu. Nenad Bestvina, redovni predavač na događanjima udruge PMI Hrvatska i KulenDayzima, suosnivač tvrtke Spin, koji već više od 25 godina sudjeluje u projektima i razvoja i implementacije informacijskih sustava, objasnio je da tek trećina IT projekata uspije isporučiti ono što su zamislili za zadani novac i u zadano vrijeme.

– Priznat ćete, to baš i nije dobar rezultat. Zato mislim da su naše priče na Kulenima o neuspjelim projektima i razlozima zašto isti nisu uspjeli vrlo poučne, zanimljive cijeloj IT zajednici. To su iskustva iz kojih svi učimo, kako bismo bili što spremniji za neke nove buduće projekte, rekao je Bestvina.

Organizatori KulenDayza posebno su zahvalili na suradnji Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Konkretno, Akademiji za umjetnost i kulturu, u čijim se prostorijama dio konferencije i održavao. Samim time, na konferenciju je privučen velik broj studenata, a sve s ciljem da se što više promovira IT industrija kod mladih, da mladi ljudi vide kako u informatici imaju osiguranu karijeru.

Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije na otvorenju KulenDayza objašnjava:

– Možda je nekome neobično da se mi kao umjetnici uključujemo u IT konferencije, no moram podsjetiti na modul naše Akademije za umjetnost i kulturu, u suradnji s Osijek Software Cityjem, koji usmjerava studente upravo tome smjeru, stvarajući studentima nove interese za industriju s kojom se neki još nikada nisu susreli. Ime ovoga studija je Modul Dizajn digitalnih interakcija, a na njemu, osim profesora Akademije, studentima predmete predaju i zaposlenici te direktori osječkih IT firmi. Naši su studenti oduševljeni, i to studenti koji studiraju glazbu, scenografiju, likovnost, a tu suradnji s OSC-om nastavljamo i kroz formu cjeloživotnog učenja. Da ta znanja budu dostupna svim građanima Osijeka, pa i šire. Dakle, punopravni smo partneri s organizatorima ove konferencije, i bilo je potpuno prirodno da se uključimo u organizaciju KulenDayza.

KulenDayz Kidz bila pak je radionica namijenjena djeci od 7 do 15 godina, kako bi i oni najmlađi osnažili svoje vještine s računalima, komunikacijom i radom u timu. Ove godine teme su bile Scratch i HTML gdje su klinci i klinceze naučiti napraviti web stranice i jednostavnu računalnu igru. A sudeći prema velikom broju uključene djece, za IT industriju u ovome dijelu Hrvatske ne treba brinuti.

---

Nisam umjetnik, al’ mogu pogledat’

Jedno od zanimljivijih predavanja na ovogodišnjim Kulenima bilo je ono umjetnika Nikole Kovača, koje je zorno pokazalo da IT industrija ima otvorena vrata za sve vrste zanimanja. Cilj izlaganja bio je pokušati dati povijesni kontekst ulozi umjetnosti u društvu, te razlučiti dvojaku ulogu umjetnosti u produkciji računalnih igara, objasnio je za Universitas sam Kovač:

– S jedne strane, računalne igre kao kompozitna djela imaju mogućnost biti shvaćena kao umjetnost, no, također, primijenjena umjetnost jest sastavni dio većine računalnih igara danas. Izlaganje se fokusira na temeljne vještine i znanja potrebne za izradu ove, primijenjeno umjetničke komponente računalnih igara, a širu ulogu računalnih igara kao umjetničkih djela ostavlja po strani za neku drugu diskusiju. Šum informacija, laka dostupnost materijala za učenje i goruća želja za izradom računalnih igara kod početnika i diletanata rezultira nefunkcionalnim razvojnim putem koji često izostavlja upravo ona najbitnija znanja i vještine koja su se iskristalizirala tijekom stoljeća kao presudna za vizualno razmišljanje i kreiranje. A to su: 1. Poznavanje Ikonografije i ikonologije – kao temelja za kvalitetnu verbalizaciju ali i razumijevanje umjetničkog djela i njegove uloge u društvu i povijesnom trenutku. 2. Poznavanje kompozicije – koje u širem smislu, omogućuje umjetniku prostornu organizaciju slike, koja posjeduje bolju čitljivost te vođenje pažnje. 3. Crtanje, slikanje i modeliranje – kao osnovne vještine koje ubrzavaju rješavanje vizualnih problema, kroz intuitivno shvaćanje, linije, svjetla, boje, volumena i masa.

Kroz prezentaciju se Kovač dotaknuo relevantnosti ovih vještina u bliskoj budućnosti i prisustvu AI alata za generaciju slike. A naglasio je i paralele koje se povlače i pronalaze u sličnosti između zadaća umjetnika na računalnim igrama i drugih medija poput filma.

Kovač je na kraju svog predavanja zaključio:

– Pojednostavljivanje umjetničkih vještina i znanja na pojam talenta jest naivno. A preskakanje istih tih vještina pri razvoju likovnog umjetnika i naivno i neefikasno. Stoga valja zapamtiti da tradicionalno umjetničko obrazovanje itekako ima još štošta za ponuditi.