Inovacije u umjetničkim područjima

O važnost sustavnijeg i kvalitetnijeg ulaganja države u umjetnička područja akademske naobrazbe bilo je govora na tribini Inovacije i transfer kreativnosti u kulturi, umjetnosti i umjetničkom obrazovanju. Tribinu, 31. po redu u ciklusu, organiziralo je Sveučilište u Zagrebu u dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji.

Cilj tribine bio je predstaviti potencijal sastavnica umjetničkoga i kulturnoga područja Sveučilišta u Zagrebu, odnosno umjetničkih akademija. Tribina se organizirala kako bi se snažnije potaknula djelatnost studenata u području kulture i umjetnosti te druga kreativna, inovativna i umjetnička studentska djelovanja, kao i dodatno ojačala suradnja s realnim sektorom, objašnjava Miljenko Šimpraga, zagrebački prorektor i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora. Podsjetio je da je održano već trideset tribina, o inovacijama iz raznih područja života, pa tako sada i iz kulture odnosno umjetničkog područja, što je jedna od misija Sveučilišta u proteklih osam godina:

– Želja nam je kvalitetno promovirati inovacije i stalno naglašavamo da bez suradnje gospodarstva i akademske zajednice Hrvatska neće moći ući u onu razvojnu fazu svoga gospodarstva. U tzv. stimulativno gospodarstvo koje je danas temelj gospodarstva svih razvijenih zemalja u svijetu, pa onda i društva u cjelini.

Šimpraga se posebno zahvalio Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koja je prepoznala važnost održavanja ovih tribina, ali i Ministarstvu kulture i medija te ministrici Nini Obuljen Koržinek, kao „jednoj od rijetkih ministara Vlade RH koja ovaj problem razumije i pruža redovitu potporu našim akademija, budući da su naša umjetnička područja i naše akademije od strane resornog Ministarstvo znanosti i obrazovanja podfinancirane“.

Akademkinja Vida Demarin spomenula je sjajnu knjigu „Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“ koja vrlo zorno prikazuje da su inovacije i transfer tehnologija značajne  za svako društvo, ne samo za gospodarski razvoj, nego za cjelokupni razvoj društva.

A sama ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je:

– Uvijek promoviramo kreativno i umjetničko obrazovanje, ulaganje u umjetnost i kreativnost. Važan je to segment našeg društva, a kulturna i kreativna industrija nose važan potencijal gospodarskog razvoja. Jedno drugo ne isključuje. Ministarstvo kulture i medija zaista od najranije dobi potiče umjetničko obrazovanje i sudjelovanje u kulturi, i zato mi je drago što se tribina odvija upravo na Muzičkoj akademiji zagrebačkoga sveučilišta te otvara raspravu o različitim pogledima na važnost kulturnog i kreativnog obrazovanja kao cjeloživotne aktivnosti.

Istinske vrijednosti umjetnosti i kulture traju stoljećima – bez inflacije!

Dekan Muzičke akademije Igora Lešnika potom je govorio o misiji i viziji zajedničkih projekata umjetničkoga područja, kazavši kako najvažniju zadaću umjetničkog područja ostvaruju obrazujući te predstavljajući javnosti one koji će umjetnost ove zemlje izvrsno poznavati i zastupati, a njenu kulturu nastaviti njegovati te razvijati dodajući joj nove vrijednosti:

– Praktičan rad na velikim umjetničkim produkcijama studente uvodi u profesionalni radni kontekst svakodnevnih situacija u životu umjetnika, čime zaokružujemo još jedan od ciljeva sveučilišnog studija izvedbene umjetnosti: naši studenti su završetkom akademija osposobljeni za samostalan umjetnički rad. Vrijednosti naših obrazovnih procesa široko su prepoznate pa desetljećima na prijemnim ispitima imamo mnogostruko više kandidata od upisnih kvota. Tu je i činjenica o visokoj zapošljivosti naših diplomanata tako da primjerice MUZA nema registriranih nezaposlenih alumna.

Naroda nema bez kulture, dodaje Lešnik, a nje nema bez umjetnosti i obrazovanja koje svakodnevno konzumiramo. Zrak koji udišemo podrazumijeva se, ali umjetnost i obrazovanje ne možemo na isti način uzeti zdravo za gotovo jer nisu prirodni resurs nego ih stvara čovjek, a to zahtijeva ulaganje, zaključuje dekan Muzičke akademije:

– Nemoguće je obrazovanje i umjetnost transformirati u primarno eksploatacijsko područje iako umjetničko obrazovanje državi štedi znatna sredstva u stvaranju nacionalnog kulturnog proizvoda. Na primjer: gotovo da nema države bez glazbeno-scenske umjetnosti – a opera košta. No, kad ju izvodi umjetničko područje troškovi su 6 do 7 puta niži nego u nacionalnim kazališnim kućama. Stoga smo u  javnom savjetovanju o nacrtu novog resornog zakona iznijeli prijedloge okvira za sustavno rješavanje problema umjetničkog područja. U međuvremenu, teško ćemo ostati otvorenih vrata bez žurne financijske intervencije o čemu smo detaljno i opetovano izvijestili resornog ministra i javnost o prikazanim podacima.

Dekan Akademije dramske umjetnosti Davor Švaić održati je prezentaciju o  videoigrama i kreativnoj industriji. Dekan Akademije likovnih umjetnosti Tomislav Buntak govorio je o doktorskim studijima i umjetničkom istraživanju, a državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl predstavio je mjere za razvoj kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj.

Voditeljica tribine bila je Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Skup Inovacije i transfer kreativnosti u kulturi, umjetnosti i umjetničkom obrazovanju jedno je od događanja koje se organizira u sklopu tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske. U okviru tribine održan je niz javnih predavanja, razgovora, okruglih stolova i radionica radi poticanja i popularizacije ideje o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva koji će Hrvatskoj omogućiti brži gospodarski razvoj.