Promet je žila kucavica svake države i gospodarstva

Najveći stručnjaci prometne infrastrukture i povezivanja okupili su se u Puli gdje traje dvodnevna međunarodna konferencija o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi – CETRA 2022. Sedmo je to izdanje ove možda i najznačajnije sektorske konferencije u našem dijelu Europe, čiji je značaj i nakon pandemijske stanke pokazalo sudjelovanje više od 200 sudionika iz 38 zemalja svijeta.

Među njima i Buddhima Indraratna s University of Technology iz australskog Sydneya, koji je održao uvodno predavanje putem video linka.

Kroz dva dana okupljeni stručnjaci, profesori, docenti, istraživači i praktičari raspravljat će prometnoj infrastrukturi, povezivanju, otklanjaju problema te novim znanstvenim spoznajama u sektoru u koji države zadnjih godina ulažu sve više i više.

Znaju to jako dobro sudionici CETRA 2022 konferencije, pristigli s 37 uglednih domaćih i inozemnih sveučilišta, a koji će u dva dana prezentirati više od 90 radova, istraživanja, testiranja, međusektorskog umrežavanja. Istovremeno u pet sekcija, odnosno u tri dvorane.

NEMA TURIZMA BEZ DOBRIH CESTA

Jer, prometna infrastruktura bila je i ostala žila kucavica svake države, krvotok koji osigurava funkcioniranje svakog gospodarstva. Poručio je to u pozdravnome govoru Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, glavni inicijator i organizator CETRA konferencije:

– Turistički sektor, hrvatski turizam, razvijen je na visokom nivou, ali svemu tome je prethodila prometna povezanost i prometna infrastruktura. Tijekom pandemije koronavirusa, jedina destinacija koja je bila turistički uspješna bila je Republika Hrvatska. Samo zahvaljujući prometnome sektoru, zahvaljujući čvrstoj povezanosti i mogućnosti dolaska osobnim automobilom do naših destinacija. To su omogućili inženjeri koji se bave prometnom infrastrukturom, a takvi inženjeri godinama se okupljaju na našoj konferenciji, rekao je Lakušić.

Budući da je nedavno izabran i za novog rektora zagrebačkoga sveučilišta, podsjetio je kako je upravo akademska zajednica imala veliku ulogu u saniranju posljedica zagrebačkog i potresa na Banovini. Kada se 2020. godine dogodio razorni potres u Zagrebu, prva institucija koja je prva izašla i pomogla građanima, ali i Vladi Republike Hrvatske, bio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kazao je Lakušić. Iskreno je priznao da je to bila jako rizična odluka. S jedne strane je to bio vrlo humani čin, pomoći ljudima čiji su domovi stradali, ali i dosta opasan, rizičan čin. Jer ukoliko bi se nešto opasnog dogodilo nakon njihove intervencije i pregleda njihovih statičara, zagrebački Građevinski fakultet bi snosio odgovornost.

– Međutim, nismo mogli drugačije. Jedini smo imali potrebno znanje u tom momentu, jedini imali mogućnost organizacije na terenu, jedino smo znali kako reagirati. I Vlada je to prepoznala. Shvaćeno je koliko je važno povezati akademsku zajednicu s gospodarstvom, jer akademska zajednica može pomoći kada je najkritičnije. Tome služe ovakvi skupovi, ovakve konferencije, na kojima se godinama razvijaju modeli, planovi postupanja, građenja, saniranja. Pa kada se dogodi katastrofa, a to potresi uvijek jesu, akademska zajednica, naročito naš građevinski sektor, zna kako reagirati i ponuditi rješenja.

Prema riječima dekana i novoizabranog rektora Lakušića, akademska zajednica pruža obrazovanje, pruža vrhunsku znanost, koju onda dijeli s drugima. A CETRA je mjesto gdje stručnjaci slušaju jedni druge, uče jedni od drugih, vide gdje se kakva rješenja primjenjuju, nude svoje spoznaje dalje.

– Dobra je ovo prilika da i mladi u svemu sudjeluju, da razgovaraju sa starijim i iskusnijim kolegama, da vide gdje je njihova generacija po znanju i stručnosti. Zato smo željeli ovogodišnju konferenciju CETRA 2022 definitivno organizirati uživo, da se vidimo, da razgovaramo, razmjenjujemo iskustva. Moramo svi zajedno u društvu tražiti rješenja, ne bježati jedni od drugih. Samo tako možemo unaprijediti društvo i državu. Nema snažnog gospodarstva bez jake akademske zajednice, ali niti jakih sveučilišta bez potpore gospodarstva, zaključio je Stjepan Lakušić.

POVEZANOST S OSTATKOM SVIJETA

Tijekom dva dana trajanja konferencije u Puli sudionici će raspravljati o najvažnijim odnosno najaktualnijim temama vezanima uz prometnu infrastrukturu. O projektiranju, izgradnji, rekonstrukciji i održavanje cesta i željeznica, ali i prometnome planiranju, sigurnosti prometa, zaštiti okoliša, normizaciji te visokoškolskom obrazovanju iz područja prometa. Najvažnije, sudionici će u Puli steći napredna znanja koja će se onda implementirati u praksi.

Taj je cilj pozdravio i gradonačelnik Pule Filip Zoričić koji je ukazao na povijesnu činjenicu: prije malo više od 100 godina, postojala je direktna željeznička linija između Beča i Pule. I bogate Bečanke i Bečani dolazili su ovdje na odmor, na kockanje, kupanje. Danas je Pula željeznički povezana samo do Pazina, eventualno do Lupoglava, gdje morate presjesti na autobus da biste došli u Rijeku:

– Stoga se zaista nadam da će i ova konferencija pridonijeti tome da država shvati kako Pula mora biti povezana željeznički s ostatkom Europe, i s Ljubljanom, i s Grazom, i s Bečom.

Tomislav Josip Mlinarić, dekan Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe da sudjelovanje na CETRA konferencije ostavlja dubok trag na mlade znanstvenike:

– CETRA je rijetka prilika da svi ključni dionici ovog sektora nađu na jednom mjestu, da prezentiraju što istražuju, čime se bave, koji su kompleksni problemi pred nama i da se ponude rješenja za njih. Međutim, bilo bi dobro kada bi se u ovoj našoj zemlji više slušala struka. Dosta stvari koje pričamo i ponavljamo, koje testiramo i dokazujemo kroz naša istraživanja svih ovih godina; sve više se vidi potreba da se primijene u praksi. Nažalost, u Hrvatskoj se to još uvijek nedovoljno radi.  Inovativni i potencijal transfera tehnologije još uvijek nije implementiran u našu praksu i zbog toga imamo niz problema. A koje bismo puno brže, lakše, efikasnije uklonili, pa i izbjegli samo da se više u priču uključi struka i da se sluša stručnjake. Ova konferencija tu misiju i ulogu obavlja već godinama i zato sam ponosan što sam dio ove tradicije, bila je glavna poruka dekana zagrebačkog Prometa.

Svi sudionici konferencije složni su u ocjeni da je CETRA postala prepoznatljiva zbog svoje međunarodne suradnje. Mjesto je to gdje se okupljaju profilirani stručnjaci iz područja cestovne i željezničke infrastrukture. I to svih generacija. Naročito veseli dolazak mladih eksperata kojima ovakva okupljanja pružaju ne samo priliku za prezentaciju svojih istraživanja već i da upoznaju druge mlade znanstvenike, s kojima im buduća suradnja itekako možemo koristiti.

Više o programu i predavačima pročitajte OVDJE.

---

Zagrebački rektor Damir Boras:

“Vrhunska je ovo konferencija koja utječe na budućnost Hrvatske!”

Konferencija CETRA 2022 pokazuje kako su cestovna i željeznička infrastruktura najvažnija grana svakoga gospodarstva. Fakulteti koji organiziraju ovu konferenciju, predvođeni Građevinskim fakultetom i dekanom Stjepanom Lakušićem, našim novoizabranim rektorom, dokazuju da imamo viziju kojom promičemo stvari važne za budućnost Hrvatske.

Sudjelovanje velikog broja znanstvenika i stručnjaka ovog područja pokazuje kako je CETRA vrhunska konferencija. Ritam od dvije godine idealan je tempo i da se može održati ta vrhunska kvaliteta. Posebno je važno što se konferencija održava u obalnim gradovima. More, jadranska obala, dakle turizam, koji se veže na naše ceste i željezničke pruge, bitan je segment  gospodarske budućnosti Hrvatske. Promet zadire u sve segmente društva. Nema nijednog društva u kojem promet ne utječe na društvene tijekove.